Komárom (hrvatski: Komoran, njemački: Komorn, slovački: Komárno) je pogranični grad na sjeveru Mađarske od 18,957 stanovnika.[1], koji administrativno podpada pod Županiju Komárom-Esztergom.

Komárom
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 47°44′N 18°07′E / 47.733°N 18.117°E / 47.733; 18.117
Država  Mađarska
Županija Komárom-Esztergom
Vlast
 - gradonačelnik Attila Molnár
Površina
 - Urbano područje 69.94 km²[1]
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 18,957[1]
 - Urbana gustoća 271 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 2900
Pozivni broj 034
Službene stranice
www.komarom
Karta
Komárom na mapi Hungary
Komárom
Komárom

Geografske karakteristike uredi

Komárom leži na desnoj obali Dunava, na suprotnoj slovačkoj strani leži grad Komoran. Grad je udaljen oko 38 km sjeverozapadno od županijskog centra Tatabánye.

Historija uredi

Komárom je nastao nakon potpisivanja Ugovora iz Trianona 1919. i razgraničenja između tada novoformiranih država Čehoslovačke i Mađarske. Kako je određeno da Dunav bude granica, Mađarskoj je pripalo dotadašnje predgrađe Újszőny (Novi Szony) jedinstvenog Komaroma, a Čehoslovačkoj veći historijski centar grada, na sjevernoj strani rijeke.

Za rimskih vremena tu se nalazio kastrum Brigetio, koji je u 1. vijeku bio najveći vojni logor u Panoniji i velika dunavska luka. Koliko je on bio važan, govori činjenica da je u njemu bila stalno stacionirana Legia Adiutrix, kao i to da je imao terme i amfiteatar.

Najstarije srednjovjekovno naselje je prvi put dokumentirano 1138. Kralj Bela IV. dodjelio mu je - 1265. status grada.

Tokom 16. vijeka u vrijeme osmanske invazije na Ugarsku Komarom je postao granična utvrda.

Zbog napoleonskih ratova podignute su utvrde i na desnoj obali, i to je bio nukleus današnjeg Komároma.

Pravi razvoj Újszőnya počeo je izgradnjom pruge Beč - Budimpešta koja je dovršena 1884. Nakon tog je izgrađen 1892. i prvi čvrsti most, koji je zamjenio dotadašnje pontonske koje je često odnjela veća poplava. Sve to omogućilo je da se na desnoj obali.nasele brojni trgovci i industrijalci.

Nakon tog su se Sjeverni i Južni Komárom (Újszőny) ujedinili - 1896. u jedinstveni Komárom.

Pobratimski gradovi uredi

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Komárom-Esztergom” (engleski). City population. Pristupljeno 14. 06. 2016. 

Vanjske veze uredi