Kružnouste ili kolouste (Ciclostomata) su jedini recentni razred unutar nadrazreda besčeljustih (drugi razred te skupine, Ostracodermata, pojavio se u gornjem siluru a izumro je još u razdoblju devona).

Kružnouste
Petromyzon marinus
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Nadrazred: Agnatha
Razred: Cyclostomata

Ranije su smatrani "nižim kralježnjacima", no razvojno gledano, to su prethodnici riba.

Njihove zajedničke osobine, po kojim se razlikuju od riba, su:

Leđna strana ovih životinja - upravo zbog svoje vanjske sličnosti s ribama - već rano je zanimala zoologe. Tako je još oko 1877. Brehm pisao o paklarama:

To su životinje izvana jako slične ribama, prije svega jeguljama, ali se unutrašnjom građom jako razlikuju od riba. Njihov uzdužni skelet na leđnoj strani jako liči onom kod Cephalochordata i odgovara kralježnici riba, ima veću savitljivost i čvrstoću zahvaljujući razvoju hrskavice. Pokazuje i naznake segmentiranja, no nema izgrađene prave kralješke. Moždana ovojnica, neka vrsta lubanje građene od kožaste hrskavice, obuhvaća mozak koji liči ribljem. Imaju samo jednu mirisnu duplju s jednim mirisnim otvorom, koja im je organ za osjetilo njuha....

Kostur im je hrskavičast, a svitak zadržavaju cijeli život. Kružnouste imaju škrge. Srce im je građeno od 1 klijetke i 1 pretklijetke. Izlučivanje se odvija pomoću bubrega. Najstarije izumrle u ordoviciju imale su koštane pločice.

Danas je poznato oko 40 vrsta kružnoustih, a dijele se na paklare i sljepulje. Postoje morska, riječna i potočna paklara. Sve se mrijeste u potocima, ali veći dio života provode u okolišu po kome su dobile ime. Ovisno o vrsti, neke narastu i do 1 metra, druge od 10 do 40 cm, a treće od 30 do 50 cm. Iako imaju samo leđnu peraju, vrlo su brzi i okretni plivači.

Sistematika

uredi

Dijele se na dva podrazreda, od kojih se ovaj drugi pojavljuje i u srednjeeuropskim tekućicama:

Treba napomenuti, da se uobičajeni naziv "kružnouste" (Cyclostomata) u suvremenoj sistematici više ne koristi, jer se smatra, da je to neprirodna skupina koja ne potječe sva od zadnjih zajedničkih predaka.