Plymouth (kolonija)
|
Kolonija Plymouth službeno Kolonija Novi Plymouth ili Kolonija zaljeva Plymouth, bila je jedna od prvih engleskih kolonija u Sjevernoj Americi koja je egzistirala od 1620. do 1691. [1]
Historija
urediKoloniju su osnovali engleski vjerski nezadovoljnici anglikanskom crkvom i njenom praksom (kasnije nazvani hodočasnici / pilgrims) , koji su u potrazi za vjerskom tolerancijom, prvo pobjegli u Holandiju, a zatim u Sjevernu Ameriku, na jedrenjaku Mayflower iz engleske luke Plymouth. [1]
Kolonisti su doplovili do obale Sjeverne Amerike kod Rta Cod u novembru 1620., pa su plovivši uz obalu stigli do Zaljeva Plymouth 21. decembra (danas je taj dan američki praznik - Dan predaka / Forefathers’ Day). [1]
Prema legendi, hodočasnici su se iskrcali na Plimutskoj stijeni (Plymouth Rock) |26. decembra i izgradili prvu utvrdu i obrambeni toranj na brdu Burial (groblje), tako su ga nazvali jer su tu pokopali prvog guvernera Williama Bradforda i druge članove sa Mayflowera. Polovica kolonista od njih 99 koliko se iskrcalo, umrla je od gladi prve zime, njih su pokopali na brdu Cole (Cole’s Hill), ono je kasnije poravnano i pretvoreno u njivu, tako da je danas teško prosuditi koliko je veliko to naselje bilo. [1] Nakon prve teško provedene zime, kolonija je uz pomoć lokalnih indijanaca koji su ih naučili saditi kukuruz, polako počela stajati na vlastite noge, brodovi su dovozili nove koloniste pa ih je 1630. već bilo 300. Njihovo naselje postalo je 1633. sjedište Kolonije Plymouth. Kolonija se i teritorijalno širila, pa ih je 1643. već bilo oko 2 000, a na kraju postojanja kolonije 1691. bilo ih je oko 7 000. Te iste godine apsorbirala ih je puritanska Kolonija Zaljeva Massachusetts iz obližnjeg Bostona.
Na svom vrhuncu Kolonija Plymouth obuhvaćala je veći dio jugoistočnog Massachusettsa.
Značenje
urediUnatoč svom kratkom postojanju, Kolonija Plymouth ima posebnu ulogu u američkoj historiji. Za razliku od kolonista iz Jamestowna od kojih su mnogi bili dobro stojeći građani koji su pošli u novi svijet u potrazi za većim bogatskom, kolonisti Plymoutha bili su puno skromniji.
Oni su krenuli u novi svijet iz vjerskih razloga, tražeći svoje mjesto pod suncem na kom će u miru prakticirati svoju vjeru, koja je uglavnom sastojala iz uvjerenja da su svi ljudi jednaki (i jednako grešni), te da se jedino vrijednim, poštenim radom, odričući se nepotrebne raskoši i razmetanja i čvrstim moralnim načelima - čovjek može pred bogom iskupiti za svoje grijehe i osigurati si vječni život u kraljevstvu nebeskom. Život u svojoj koloniji, podredili su tim načelima, vrijedno i mukotrpno radivši, i dijelivši sve među sobom. Crkveno vjeće, koje su demokratski izabrali još na brodu Mayflower, bilo je i uprava kolonije (to je bio presedan za to vrijeme), ono je određivalo podjelu zemlje (koja se u načelu dijelila na jednake dijelove) i sav život u koloniji.
Brojne ličnosti i događaji vezani uz Kolonija Plymouth postali su dio američke političke mitologije i običaja, kao što je praznik Dan zahvalnosti (četvrti četvrtak u novembru) uz obaveznog purana jer su to jeli i preživjeli kolonisti, nakon prve teško provedene zime u novom svijetu.
Izvori
uredi- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Plymouth” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 03. 02. 2013.
Vanjske veze
uredi- The Plymouth Colony Archive Project Arhivirano 2013-03-04 na Wayback Machine-u (en)
- Plymouth na portalu Encyclopædia Britannica (en)