Koarktacija aorte

Koarktacija aorte je patološko suženje aorte na mestu prelaska aortnog luka u nishodnu aortu, najčešće posle izdvajanja leve podključne arterije. Na ovom mestu se i fiziološki nalazi suženje aorte, tako da je njen prečnik u suženju oko 20 mm. Kod koarktacije aorte je prečnik još manji, svega oko 3–5 mm. Patološko suženje aorte je u obliku nabora i nalazi se na zadnjem zadu nasuprot duktusu arteriozusu.

Koarktacija aorte prikazana magnetnom rezonancom, na nishodnom delu aorte (iza aortnog luka) vidi se suženje aorte koje iznosi samo 5 mm i prečniku

Podela uredi

Postoji dečja forma i forma kod odraslih (adultna forma). Od velikog je značaja ne samo za podelu, već i za preživljavanje je položaj suženja u odnosu na duktus arteriozus.

  • Dečja forma Suženje leži direktno nasuprot i malo iznad duktusa arteriozusa. Često je povezana sa Tarnerovim sindromom. Kako duktus aretriozus prenatalno povezuje plućnu arteriju sa aortom, a krv se kreće iz plućne arterije u aortu. U slučaju suženja aorte, njen deo ispod suženja se najvećim delom snabdeva krvlju upravo preko duktusa. Ovo snabdevanje je prenatalno (pre rođena) sasvim zadovoljavajuće, tako da se novi, kolateralni krvni sudovi aorte koji bi mogli da premoste njeno suženje ne razvijaju. Problemi nastaju posle rođenja, kada se u najvećem broju slučajeva zatvara duktus arteriozus, pa zbog suženja i prekida svog glavnog snabdevača, deo aorte ispod stenoze (suženja) prima vrlo malo krvi. Može se javiti i kardiogeni šok, insuficijencija srca...
  • Adultna forma Suženje aorte leži ispod duktusa arteriozusa. Usled toga se javlja smanjeno snabdevanje krvlju dela aorte ispod suženja (i pored toga što deo krvi protiče prenatalno preko duktusa, jer se suženje ispod njega) što podstiče razvoj, zaobilaznih, kolateralnih krvnih sudova, kojima se obilazi suženje.

Simptomi uredi

U delu aorte iznad suženja je krvni pritisk visok, dok je ispod suženja nizak. Kako gornji deo aorte (iznad suženja) snabdeva krvlju gornje ekstremitete i glavu na ovim delovima tela je pritisak visok, dok je na doljim ekstremitetima nizak. Razvija se i kolateralna crkulacija, kojim se obilazi suženje. Najčešće su to arterija mamarija (lat. a. mammaria) i međurebarne arterije (lat. aa. intercostales).

Povećan krvni pritisak (hipertenzija) u gornjoj polovini tela izaziva glavobolju, nesvesticu, krvarenje iz nosa, pulsiranje. Osobe su zbog razvijene gornje polovine tela pseudoatletski građene. U donjim ekstremitetima javlja se slabost, bolovi u toku napora (klaudikacio intermitens lat. claudicatio intermitens). Takođe je i smanjeno snabdevanje unutrašnjih organa donje polovine tela kao npr. bubrega, jetre...

Pritisak krvi je na donjim ekstremitetima kod ove bolesti dosta manji nego na gornjim (može biti čak i za 80 mm Hg manji nego na gornjim ekstremitetima). Može doći i do razlike u pritisku između desne i leve ruke, ako se suženje javlja pre izdvajanja leve potklljučne arterije, koja snabdeva levu ruku krvlju. Stopala su hladna, a ruke tople. Čuje se i sistolni šum srca i sa zadnje strane tela između lopatica. Usled pritiska pomenute kolateralne cirkulacije međurebarnih arterija mogu se javiti i useci na donjim stranama rebra.

Suženje se može korigovati operacijom ili dilatacijom (proširenjem) pomoću balona.

Povezano uredi

Literatura uredi

  • H.Renz-Polster S.Krautzig J.Braun Basislehrbuch Innere Medizin Urban&Fischer ISBN 3-437-41052-0

Eksterni linkovi uredi

Medicina - Kardiologija - uredi
Urođene srčane mane
Levo-desni šant: Komorski defekt septuma Pretkomorski defekt septuma Duktus arteriozus (Botali)
Desno-levi šant: Tetralogija Falot Transpozicija velikih krvnih sudova srcaTrunkus arteriozus Ebštajnova anomalija Atrezija trikuspidnog ušća
Mane bez šanta: Stenoza pulmonalnog ušća Stenoza aortnog ušćaStenoza aortnog suženja