Koalicijski ratovi

Koalicijski ratovi (engl. Coalition Wars, fr. Guerres de Coalition, njemački: Koalitionskriege) je zajednički naziv za Francuske revolucionarne i Napoleonske ratove, odnono oružane sukobe koje je od 1792. do 1815. godine Francuska, prvo kao republika, a potom kao carstvo, vodila protiv drugih evropkih velesila, okupljenih u različite koalicije, čiji je stalni član od 1793. bila Velika Britanija. Ratovi, koji se usprkos jednogodišnje pauze izazvane Amjenskim mirom (1802-1803) često smatraju dijelom jedne te iste cjeline, su ispočetka imali ideološku osnovu, odnosno predstavljali su pokušaj apsolutističkih evropskih monarhija da uguše Francusku revoluciju, kao i pokušaj francuskih revolucionara da svoje republikanske i demokratske ideje izvezu na područja drugih evropskih država. Sa druge strane, a pogotovo u kasnijim fazama, glavni motivi za priključivanje koalicijama ili Francuskoj su bili ekonomske ili strateške prirode, te su koalicije često bile fluidne, te su mnoge, čak i najsnažnije, evropske države u njih ulazile ili izlazile iz oportunističkih razloga.

Koalicijski ratovi su bili: