Kmersko Carstvo

Kmersko Carstvo
  
802. – 1431.   
 
  
 
  

Zastava Kmerskog Carstva

Zastava

Lokacija Kmerskog Carstva
Lokacija Kmerskog Carstva
Kmersko Carstvo (crveno) na mapi Jugoistočne Azije
Glavni grad Mahendraparvata (rani IX. vijek)
Hariharalaya (IX. vijek)
Koh Ker (928–944)
Yasodharapura (Angkor)
Jezik/ci kmerski, sanskrt
Religija budizam, hinduizam
Vlada Apsolutna monarhija
Kralj
 - 802. – 850. Jayavarman II.
 - 1405. – 1431. Barom Reachea II.
Historija
 - Proglašenje 802.
 - Sijamska invazija 1431.
Površina
 - 1150. 1.200.000 km² (463.323 mi² )
Stanovništvo
 - 1150. (procjena) 2.000.000 
     Gustoća 1,7 /km²  (4,3 /mi² )
Danas dio  Kambodža
 Laos
 Mjanmar
 Tajland
 Vijetnam

Kmerskim Carstvom, jednom od najvažnijih civilizacija u Jugoistočnoj Aziji, od IX do XV vijeka vladali su bogoliki kraljevi. Sebe i svoj narod slavili su veličanstvenim građevinama. Angkor, kraljevski glavni grad Kmera, osnovao je 802. godine Jayavarman II. Ljudi su nagrnuli u grad iz cijele regije. U XII vijeku sagrađen je Angkor Vat, remek-djelo Angkora. Nedugo poslije toga i grad i hram opljačkali su Chami, no za 50 godina ponovo ih je izgradio Jayavarman VII.

Religija uredi

Jayavarman VII

Većina khmerskih kraljeva bili su hinduisti pa su zato mnogi kipovi u Angkor Watu spomenici hinduističkim bogovima. Neki su kraljevi zapravo smatrali da su božanski kraljevi. Hindu Suryavarman II smatrao se inkarnacijom hinduističkog boga Višne, dok je budistički sin Jayavarman VII za sebe vjerovao da je reinkarnacija Bude. Khmeri su za slonove vjerovali da imaju veliko vjersko značenje, stoga su ih lovili i dresirali za ratnu službu i parade. Jedna od najpoznatijih regimenti brojala je oko 200.000 slonova.

Širenje Carstva uredi

Angkor, glavni grad kmerske kulture, bio je u današnjoj Kambodži. Na vrhuncu svoje moći, Carstvo se prostiralo od Južnog kineskog mora do Sijamskog zaliva (današnji Tajlandski zaliv) a obuhvatalo je današnju cijelu Kambodžu, istočni Tajland, Vijetnam i Laos.

Angkor Vat uredi

 
Angkor Wat-najveći hram

Angkor Vat je najveći kmerski hram i bio je vijekovima najveća vjerska građevina na svijetu. Sagrađen je od kamena, materijala rezervisanog za bogove, i za njegovo dovršenje bilo je potrebno 50.000 radnika te nešto više od 40 godina u vrijeme vladavine Suryavarmana II (1113. - 1150.). Legenda kaže da hram nisu gradili ljudi, već hinduistički bog Indra koji je stigao na Zemlju samo da bi sagradio hram. Na reljefima su prikazani prizori hinduističkih bogova, kmerskog naroda u ratu te kraljevske procesije.

Historijski događaji, dvorski život i parade urezbareni su u zidine Bayona, posljednjeg kmerskog hrama sagrađenog u Angkoru. Sin Suryavarmana II, Jayavarman VII, izgradio je Bayon oko 1200. godine kao spomen na pobjedu nad susjednim narodom Cham koji je razorio Angkor 1177. godine.

Jayavarman VII uredi

Junački Jayavarman VII (1181. - 1219.) bio je vođa Kmera. Nakon što su Chami razorili Angkor, Jayavarman je predvodio uspješan protivnapad te ohrabrivao svoj narod da obnovi Angkor. Tokom svog dugog života sagradio je novi hram, Bayon, kao spomen na svoje pobjede. Masivna kamena lica uklesana na vanjskim zidovima hrama predstavljaju Jayavarmana, a podsjećaju i na Budhu. Jayavarman je promjenio državnu religiju iz hinduizma u budizam.

Ratarstvo i hrana uredi

Uspjeh Kmera je posljedica njihove sofisticirane poljoprivrede. Za ishranu velike populacije untar zidova hramskih palata bio je potreban napredan sistem. Graditelji su gradili mreže kanala koji su, osim što je u njima bilo ribe, u sušnoj sezoni navodnjavali rižina polja i stabla voća te tako osiguravali obilnu žetvu. Zbog toga je ovo carstvo postalo najbogatije u Jugoistočnoj Aziji.

 
Rižina polja u Angkoru

Pad uredi

Susjedni sijamski narod Thai napao je Angkor 1431. godine. To je, zajedno s visokom cijenom održavanja spomenika, dovelo do propasti ovog velikog grada. Angkor je ubrzo napušten. Vijekovima je vegetacija džungle prekrivala hram i Angkor je postao poznat kao "Izgubljeni grad". Godine 1861. ponovo ga je otkrio francuski prirodoslovac Henri Mouhot.

Povezano uredi

Vanjske veze uredi