Klein-Gordonova jednadžba

Klein–Gordonova jednadžba (Klein–Fock–Gordonova jednadžba ili ponekad Klein–Gordon–Fockova jednadžba) je relativistička verzija Schrödingerove jednadžbe. Također je kvantizirana verzija relativističke relacije energije s momentom. Rezultati jednadžbe su kvantno skalarno ili pseudoskalarno polje čiji su kvanti bez spina. Teorijski značaj jednadžbe jednak je značaju Diracove jednadžbe.[1] Elektromagnetske interakcije se mogu uvrstiti, što daje temu skalarne elektrodinamike, no kako su čestice bez spina, na primjer pi-mezoni, nestabilni i doživljavaju jake interakcije, praktična korisnost jednadžbe je ograničena.

Kvantna fizika
Schrödinger cat.png
Kvantna mehanika

Uvod u...
Matematička formulacija...

Fundamentalni koncepti

Dekoherencija · Interferencija
Neodređenost · Isključenje
Teorija transformacije
Ehrenfestov teorem · Mjerenje

Eksperimenti

Eksperiment s dvostrukom pukotinom
Davisson-Germer eksperiment
Stern–Gerlach eksperiment
EPR paradoks · Popperov eksperiment Schrödingerova mačka

Jednadžbe

Schrödingerova jednadžba
Paulijeva jednadžba
Klein-Gordonova jednadžba
Diracova jednadžba

Napredne teorije

Kvantna teorija polja
Kvantna elektrodinamika
Kvantna kromodinamika
Kvantna gravitacija
Feynmanov dijagram

Interpretacije

Kopenhagen · Kvantna logika
Skrivene varijable · Transakcijska
Mnogo-svjetova · Ansambl
Konzistentne povijesti · Relacijska
Svijest uzrokuje kolaps
Orkestrirana objektivna redukcija

Znanstvenici

Planck · Schrödinger
Heisenberg · Bohr · Pauli
Dirac · Bohm · Born
de Broglie · von Neumann
Einstein · Feynman
Everett · Drugi

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Klein–Gordon jednadžba s parametrom mase je

Rješenja jednadžbe su kompleksne funkcije vremenske varijable i prostornih varijabli ; Laplasov operator djeluje samo na prostorne varijable.

Jednadžba se često skraćuje na

gdje su i d'Alembertovi operatori, definirani kao

(Koristi se (−, +, +, +) metrički potpis.)

Klein–Gordonova jednadžba se najčešće zapisuje u prirodnim jedinicama:

Forma je određena time da rješenja zapisana kao ravninski valovi:

poštuju relaciju energije i momenta sile specijalne teorije relativnosti:

Za razliku od Schrödingerove jednadžbe, Klein–Gordonova jednadžba priznaje dvije vrijednosti ω za svaki k, pozitivnu i negativnu. Samo razdiobom pozitivnih i negativnih dijelova frekvencije dobiva se jednadžba koja opisuje relativističku valnu funkciju. Za slučaj nezavisan o vremenu, Klein–Gordonova jednadžba postaje

te je formalno ista homogeno zapisanoj Poissonovoj jednadžbi.

DerivacijaUredi

Nerelativistička jednadžba energije slobodne čestice je

 

Kvantizacijom se dobiva nerelativistička Schrödingerova jednadžba slobodne čestice,

 

gdje je

 
Operator momenta ( je del-operator), a
 

je energetski operator.

Schrödingerova jednadžba nije relativistički kovarijantna, odn. ne uzima u obzir Einsteinovu posebnu relativnost.

Prirodno se koristi identitet posebne relativnosti koji opisuje energiju:

 

Tada se samo ubace kvantno-mehanički operatori za moment i energiju kako bi se dobila jednadžba

 

No, ovo je nepraktična jednadžba jer se diferencijalni operator ne može izračunati dok je pod korijenom.

Klein i Gordon su umjesto toga krenuli s kvadratom gornje jednadžbe:

 

koja, kad se kvantizira, daje

 

što se može pojednostaviti na

 

Preuređivanjem elemenata dobivamo

 

U jednadžbi nema imaginarnih brojeva, pa se može primijeniti u područjima koja imaju realne vrijednosti, kao i na ona sa imaginarnim vrijednostima.

BilješkeUredi