Kisvárda
Kisvárda čita se Kišvarda (njemački: Kleinwardein) je grad na sjeveroistoku Mađarske od 16,628 stanovnika[1], koji administrativno podpada pod Županiju Szabolcs-Szatmár-Bereg.
Kisvárda
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 48°13′N 22°05′E / 48.217°N 22.083°E | |||
| Država |  Mađarska
| ||
| Županija | Szabolcs-Szatmár-Bereg | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Tibor Leleszi | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 35.9 km²[1] | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 16,628[1] | ||
| - Urbana gustoća | 463.2 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 4600 | ||
| Pozivni broj | 45 | ||
| Službene stranice www.kisvarda.hu | |||
| Karta | |||
  Kisvárda | |||
Geografske karakteristike uredi
Kisvárda leži slivu rijeke Tise, nedaleko od tromeđe Mađarska - Ukrajina - Slovačka, udaljena 47 km sjeveroistočno od Nyíregyháze, na magistralnom putu E573 za Ukrajinu
Historija uredi
Kad su Ugari zauzeli taj kraj podigli su 895. utvrdu na brdu.
Tokom 13. vijeka mjesto je postalo feud porodice Várday koja je značajno utjecala na razvoj Kisvárde. Tako je Pelbárt Várady 1415. podigao dvorac, pa je nakon toga - 1421. Kisvárda dobila status grada, a István Várday nadbiskup Kalocse i dvorski kancelar kralja Matije Korvina uspio je 1468. ta prava povećati.
Za Austrijsko-turskih ratova opala je važnost grada, pa je opustio.
Ponovni razvoj mjesta počeo je krajem 18. vijeka, kad se razvila industrija. Nakon stagnacije između dva rata, Kisvárda je ponovno doživila progres tokom 1960-ih pa je 1970. ponovno dobila status grada.
Pobratimski gradovi uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Szabolcs-Szatmár-Bereg” (engleski). City population. Pristupljeno 8. 06. 2016.
