Kišne šume Atsinanana
14°27′35″S 49°42′9″E / 14.45972°S 49.70250°E
| Kišne šume Atsinanana | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Madagaskar (Afrika) | |
| Registriran: | 2007. (31. zasjedanje) |
| Vrsta: | Prirodno dobro |
| Mjerilo: | ix, x |
| Ugroženost: | 2009. |
| Referenca: | UNESCO |
Kišne šume Atsinanana je naziv za šest nacionalnih parkova u istočnom Madagaskaru, u pokrajinama Atsirananani, Toamasini i Fianarantsoi koji su 2007. godine upisani na UNESCO-v spisak Svjetske baštine[1] kao "primjer reliktnih šuma od presudne važnosti za održavanje aktualnih ekoloških procesa potrebnih za opstanak madagaskarske jedinstvene bioraznolikosti, koja se odražava u geološkoj historiji otoka".
Madagaskar se odvojio od ostatka kopna prije više od 60 milijuna godina, tako da je njegov biljni i životinjski svijet izolirano evoluirao.[1] Prašume su tada odigrale ključnu ulogu u odvijanju ekoloških i bioloških procesa, kao i otočke biološke raznolikosti, koja uključuje izniman broj ugroženih vrsta, poput velikog broja primata i lemura. Oko 80 do 90% svih biljnih i životinjskih vrsta u prašumama Atsinanana su endemi i ugrožene vrste jer su nastale i mogu egzistirati samo u ovom jedinstvenom prašumskom sistemu. Od 123 vrste sisavaca na Madagaskaru njih 78 živi u zaštićenom području parkova, a 72 su na Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa. Ovi nacionalni parkovi poznati su i po svojoj megaraznolikosti jer u njima živi oko 1200 vrsta biljaka, pet vrsta primata, sve vrste lemura, sedam vrsta glodavaca, šest vrsta sisavaca mesoždera i nekoliko vrsta šišmiša.[1]
Nacionalni parkovi Atsinanane
urediCijelo ovo područje je formalno zaštićeno sistemom nacionalnih parkova kojima upravljaju lokalne uprave. Ključna pitanja upravljanja uključuju efikasnu kontrolu koju vrše lokalni siromašni seljaci i stanovnici, koji se služe metodom posijeci i spali, da bi dobili nove površine, ali i krivolovom i primitivnim rudarstvom da dođu do dragulja. Ova pitanja zahtijevaju provođenje jasne i koordinirane strategije kod upravljanja svim komponentama ove imovine kao jedinstvenom cjelinom. Situacija je pogoršana nakon političke krize u Madagaskaru 2009. godine, nakon čega su ovi lokaliteti upisani na listu mjesta ugrožene svjetske baštine, zbog nezakonite sječe i paljenja šuma, i krivolova ugroženih lemura.
