Otvori glavni meni
Katedrala Srca Isusova u Sarajevu

Katedrala Srca Isusova je rimokatolička katedrala u Sarajevu sagrađena 1889. godine.

Projekat za izgradnju Katedrale uradio je Josip Vancaš kombinujući elemente romanike i gotike i tako stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekat izdvaja od ostalih te vrste. Po tom projektu urađen je i dio enterijera. Izgradnja objekta je započela 1884. godine, a 1889. godine objekat je završen i predat na upotrebu sarajevskoj gradskoj općini.[1] Katedrala je izgrađena na mjestu nekadašnjeg janjičarskog logora gdje je austro-ugarska uprava namjeravala sagraditi gradsku tržnicu.[2]

Trg ispred katedrale nosi naziv fra Grge Martića i na njemu je 2014. godine otkriveno spomen-obilježje papi Ivanu Pavlu II, koji je posjetio Sarajevo 1997. godine.[3]

Sadržaj/Садржај

Nacionalni spomenikUredi

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 25. do 31. januara 2005. godine, donijela je odluku da se proglasi za nacionalni spomenik BiH.[4] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo i Tina Wik .

  „Prije ove današnje katedrale u Sarajevu je postojala još jedna, njena davna prethodnica: Katedrala svetog Petra, osnovana 1238. godine. O njenom izgledu se, zapravo, ne zna mnogo iako su dokumenti relativno brojni i pouzdani. Zna se tek da je stajala »u župi Vrhbosni, u Brdu«, kako je to zapisano u povelji kralja Bele IV iz 1244. godine. Glavni grad župe bilo je tada naselje Vrhbosna, što se nalazilo na mjestu koje se u XVI stoljeću naziva Atik-varoš, tj. »Stari grad«, a to je danas prostor između Marindvora i potoka Koševa. Lokalitet Brdo (u povelji se naziva »Burdo«) moguće je dovesti u vezu sa današnjim Debelim brdom, ali je, ipak, pitanje koji je dio Sarajeva mogao nositi to ime u srednjem vijeku. U širem prostoru Sarajevskog polja, a to je identično sa srednjovjekovnom župom Vrhbosna, ima nekoliko mjesta sa nazivom Crkvina ili Crkvište, što je karakteristično za postojanje starih crkvenih građevina. -(Preuzeto iz knjige Đuro Basler, Katedrala u Sarajevu. Nadbiskupski ordinarijat Vrhbosanski, Sarajevo, 1989.)“
()

[4]

IzgledUredi

U pročelju katedrale nalaze se dva 43,2 metra visoka zvonika, kvadratičnog presjeka. Unutar njih se nalaze zvona i to u zapadnom jedno zvono teško 2,5 tone, a u istočnom pet manjih zvona. Dužina katedrale iznosi 41,9 m, a širina 21,3 m.

Iznad glavnog ulaza ističe se luk i bogato dekorisana rozeta sa dekorativnim staklenim vitražom, a u sklopu donjeg dijela rozete nalazi se kip Srca Isusova. Iznad glavnih ulaznih vrata nalazi se reljef Presvetog Trojstva.

ZanimljivostiUredi

Na grbu kantona Sarajevo nalazi se motiv sa rozete koja se nalazi iznad glavnog ulaza, kobinovan sa alkom sa vrata Svrzine kuće.[5]

IzvoriUredi

Vanjske vezeUredi