Kasarne Moncada

Kasarne Moncada su bile kasarne u Santiagu de Cubi, nazvane po generalu Guillermu Moncadu, heroju Kubanskog rata za nezavisnost. Kasarne su najpoznatije po tome što su 26. srpnja 1953. godine bile meta napada kubanskih revolucionara predvođenih Fidelom Castrom. Iako je napad bio neuspješan, odnosno vladine snage su prisilile revolucionare na povlačenje, historičari ga danas smatraju početkom Kubanske revolucije.

Napad na kasarne Moncada
Segment Kubanske revolucije

Renovirane kasarne tokom 2013. godine
Datum 26. srpnja 1953.
Lokacija Kuba Santiago de Cuba, Kuba
Ishod Pobjeda vladinih snaga i povlačenje revolucionara
Sukobljene strane
 Kuba Kubanski revolucionari
Komandanti i vođe
Kuba Alberto del Rio Chaviano Fidel Castro
Raul Martinez Araras
Snage
400 cca. 135
(+24 u Bayamu)
Žrtve i gubici
Ubijenih: 19
Ranjenih: 30
Ubijenih: 61
Uhapšenih: cca. 51

Nakon neuspjelog napada, većina preživjelih revolucionara je uhapšena i izvedena pred sud u Santiagu, dok se ostatak povukao ili otišao u egzil, izbjegavši suđenje. Suđenje je započeo 21. rujna 1953. godine, a zaključeno je 6. listopada iste godine nakon 11 ročišta. Interesantno je primijetiti kako je kubansko pravo bilo temeljeno na Code civilu, a ne na anglosaksonskom pravu susjednih Sjedinjenih Država, tako da je revolucionarima sudilo tročlano vijeće. Fidel Castro je zastupao samog sebe te je lagao pred sudom kako bi spasio svoje suborce; posljedica toga bilo je razdvajanje procesa protiv Castra u zasebno suđenje. Po zaključenju procesa, 19 pobunjenika je oslobođeno zbog nedostatka dokaza, dok su ostali osuđeni na zatvorske kazne.

Castro je, kao školovan pravnik, iskoristio vrijeme u zatvoru kako bi napisao svoj poznati govor, La historia me absolverá, koji je krijumčaren iz zatvora stranicu po stranicu od strane revolucionarke Haydée Santamaría, nakon čega je i objavljen. Vlada je brzo popravila štetu nastalu u napadu, međutim Castro je 1960. godine utvrdu kasarni pretvorio u školu. Tri tjedna nakon, osobno je vozio buldožer kojim je srušio vanjske zidove kasarni. Godine 1978. došlo je do njihove obnove, a polovica glavne zgrade je pretvorena u Muzej 26. srpnja. Castrov Movimiento 26 de Julio nazvan je u čast datuma napada na kasarne.