Otvori glavni meni

Karl Pač (Carl Ludwig Patsch - Kovač, Češka, 1865. - Beč, 1945), bio je austrijski arheolog i istoričar.

U Pragu je studirao istoriju i geografiju, a u Beču istoriju, klasičnu filologiju i arheologiju. Godine 1889. U Pragu je obranio doktorski rad na temu "Strabos Quellen zur Geschichte seiner Zeit" ("Strabonovi izvori za istoriju svojega vremena").

Na poziv austro-ugarskih vlasti BiH dolazi u Sarajevo gdje postaje profesor gimnazije. Nakon osnivanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1888. postao je vanjski suradnik za arheologiju BiH, a od 1889. do 1919. radio je i kao kustos.

Povratkom u Beč 1920. Patsch je postao profesor na Višoj školi za svjetsku trgovinu, a 1921. profesor na katedri za slavensku istoriju i arheologiju, koja je njegovom zaslugom prerasla u Institut za balkanologiju. Na njenom čelu je bio sve do penzionisanja 1934. Izabran je za člana Akademije nauka u Beču 1928. God. Umro je od posljedica bombardovanja u Beču 1945. god.

Arheološka istraživanjaUredi

Premet njegovih istraživanja bila su nalazišta u Bosni i Hercegovini iz perioda rimske dominacije.

Područje rijeke Une. Jedno od najznačajnijih nalazišta bilo je svetište Binda-Neptuna na vrelu Privilice, uzvodno od Bihaća, s brojnim oltarima posvćenim ovom božanstvu, ali nisu nadeni tragovi zidanom hramu, pa se očito radilo ο posvećenom gaju (templum sub divo)ivo). Divo). Veliku ulogu i značaj sanktuarija ilustriraju žrtvenici koje su domaći Japodski uglednici, praepositi i principes Iapodum, posvetili u čast boga Binda (sačuvalo se, devet ara i brojni ulomci).[1]

Područje gornje Neretve. Tu je otkrio hram boga Mitre, s reljefnim prikazima scena mitričkoga kulta.[2]

Duvno. U centru današnjeg grada otkrio je ostatke rimskoga foruma, s otvorenim trgom, vijećnicom, govornicom, banjom(terme), uredima i zatvorom. Pač je o ovom istraživanju 1904. objavio članak o otkriću rimskoga municipija Delminija.

U Skelanima kod Srebrenice otkopao je antičko naselje i dvije ranokršćanske bazilike s natpisima i grobnim ulomcima.

Mogorjelo kod Čapljine je njegovo najznačajnije arheološko otkriće, za koji je Pač tvrdio da je bio rimski vojni logor, iako su kasnija istraživanja osporila njegovu tezu. Njegovom zaslugom Mogorjelo je konzervirano.

Narona. Pač je nastavio s istraživanjem Narone, rimskog lokaliteta u Vidu kod Metkovića, o čemu je 1907. objavio istraživanje pod naslovom "Zur Geschichte und Topographie von Narona" ("Povijest i topografija Narone"), a godinu poslije članak "Kleinere Untersuchungen in und um Narona" ("Manja istraživanja u Naroni i oko nje").

LiteraturaUredi

ReferenceUredi

  1. Bojanovski, 1988, MUNICIPIUM RAETINIUM U POUNJU
  2. Marić, 2013