Kariotip

Kariotip (od grčke riječi karyon = sjeme ili jezgra) je broj i vanjski izgled kromosoma u jezgri eukariotske stanice. Pojam također obuhvaća cijeli skup kromosoma u vrsti ili u organizmu jedinke,[1][2][3] odnosno kompletnu garnituru kromosoma neke vrste.[4]

Kariogram muškarca prikazan bojenjem po Giemsi
Shematski kariogram čovjeka

Kariotipi opisuju broj kromosoma i kako izgledaju pod mikroskopom. Pozornost se daje njihovoj dužini, položaju u centromeri, kako se povezuju, razlike u spolnim kromosomima i svim ostalim fizičkim osobinama.[5] Priprema i proučavanje kariotipa dio je citogenetike.

Pojam ljudskog kariotipa uveden je i sistematiziran 1960. godine, iste godine kad je na konferenciji u Denveru standardizirana nomenklatura u području citogenetike. Kariotip čovjeka je kromosomski komplement jedne osobe. Kariotip ne valja miješati s pojmom kariogram, koji je kromosomska slika jedne stanice odnosno stanične linije. Kariotip i kariogram ne moraju se uvijek podudarati, za razliku od mozaičnih kariotipova koji uvijek odgovaraju jedan drugomu. Dva ili više kariograma čine kariotip.[6]

IzvoriUredi

  1. Concise Oxford Dictionary
  2. White 1973: str. 28
  3. Stebbins, G.L. (1950). „Chapter XII: The Karyotype”. Variation and evolution in plants. Columbia University Press. 
  4. Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu Arhivirano 25 March 2017[nepoklapanje datuma] na Wayback Machine-u Jezgra i organizacija nasljedne tvari, slajd 14 (pristupljeno 24. ožujka 2017.)
  5. King, R.C.; Stansfield, W.D.; Mulligan, P.K. (2006). A dictionary of genetics (7th izd.). Oxford University Press. str. 242. 
  6. Zavod za Biologiju i medicinsku genetiku, Medicinski fakultet Rijeka. Arhivirano iz originala na datum 29. svibnja 2015.. Pristupljeno 18. studenoga 2014. 

Vidi jošUredi

Spoljašnje vezeUredi