Karađoz-begov most u Blagaju

Karađoz-begov most u Blagaju je kameni most na pet lukova na rijeci Buni, naselje Blagaj (Mostar), opština Mostar, Bosna i Hercegovina.

Lokacija

uredi

Premošćuje rijeku Bunu u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Udaljen je oko 700 m nizvodno od izvora rijeke Bune, preko kojeg je vodio stari put za Stolac.

Istorija mosta

uredi

Istorijskih podataka o Karađoz-begovom mostu ima malo. Nastao je, vjerovatno, na mjestu ranijeg srednjevjekovnog prelaza preko rijeke, a sagrađen je kao zadužbina Zaim hadži Mehmed Karađoz–bega. Most se prvi put pominje u vakufnami tog mostarskog dobrotvora iz 1570. godine, pa je prema tome morao nastati nešto ranije.

Polovinom 19. vijeka, most je bio znatnije oštećen ili ruševan, i izvjesna Belfe-Kadira, kći Ali-bega Velagića je dala novac za njegovu popravku. Natpis o ovoj popravci je stajao uzidan u most. Danas se tabla, dimenzija 65 x 60 cm, nalazi u dvorištu Sultan Sulejmanove džamije u Blagaju. Pretpostavka je da je spašena prilikom rušenja mosta tokom Drugog svjetskog rata.

Gotovo bez izuzetka, mostovi u Hercegovini građeni su od kamena. Konstruktivni sistem je bio temeljno zasnovan na osnovnim elementima: svod i luk. Pri gradnji kamenih mostova upotrebljavani su i kovano gvožđe i olovo za spajanje pojedinih kvadera, naročito svodnjaka, dijelova vijenca, ograde i dr.

Oblik Karađoz-begovog mosta je sličan većini kamenih mostova na više lukova nastalih u tom razdoblju, koji veličinom raspona lukova i strijelom rastu prema sredini mosta i tako tvore karakterističnu usponsku liniju, koja se na sredini prelama. Taj osnovni oblik mosta je narušen kasnijim podizanjem nivelete ceste, a s tim u vezi i izvorne nivelete mosta, pa su uz desnu obalu nastali trokutasti nadozidi na fasadi. Ukupna dužina mosta, računajući otvore i središnje stubove, iznosi 33,40 m, Karađoz-begov most se sastoji od pet kamenih bačvastih svodova koji su zidani od pravilnih klesanaca u horizontalnim slojevima. Svodovi se oslanjaju na četiri kamena zidana stuba u koritu rijeke i na dvije stope na obalama Bune. Stubovi mosta napravljeni su od lijepo obrađenih kamenih kvadera i nisu standardni. Sudeći po načinu građenja, most su radili domaći majstori.

Most je nacionalni spomenik kulture. [1][2]

Literatura

uredi
  • Džemal Čelić i Mehmed Mujezinović, Stari Mostovi u BiH, 1969., str.206-209.

Reference

uredi

Vanjske veze

uredi