Kapski dikobraz
Kapski dikobraz (Hystrix africaeaustralis) je pripadnik porodice Hystricidae, a živi u subsaharskoj Africi.
| Kapski dikobraz | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Rodentia |
| Podred: | Hystricomorpha |
| Porodica: | Hystricidae |
| Rod: | Hystrix |
| Vrsta: | H. africaeaustralis |
| Dvojni naziv | |
| Hystrix africaeaustralis Peters 1852. | |
Ime je dobio po južnoafričkoj pokrajini Kapskoj[1](afrikaans: Kaapprovinsie, Provinsie Kaap die Goeie Hoop).
Opis uredi
Kapski dikobraz živi u šumama, savanama subsaharske Afrike, i u obalnim područjima pustinje Namiba. Živi u paru ili u maloj skupini. Noćne su životinje, a dane provode u šupljinama u stijenama ili u rupama koje sami iskopaju. Hrani se biljnom hranom - korijenjem, lukovicama, bobicama i plodovima.
Prosječna masa kapskog dikobraza je 11 do 20 kilograma, dužina tijela 63-80 cm, a repa 10-20 cm što ovu vrstu čini jednom od dva najveća dikobraza svijeta.
Osim toga, kapski dikobraz je i jedan od najdugovječnijih glodavaca svijeta sa životnim vijekom od čak 20 godina.
U slučaju opasnosti dikobraz se smrzne, a ako je u bezizlaznoj situaciji napada bodljama koje su, iako se ne mogu ispaliti, vrlo opasno oružje.
Ženka kapskog dikobraza ostaje skotna 6-8 tjedana, a koti 1 do 3 mladunca. Za njih ne skrbi sama, već joj pomaže i mužjak.
Ugroženost i zaštita uredi
Prema IUCN-ovoj klasifikaciji, kapski dikobraz nije u nikakvoj opasnosti od izumiranja. Njegovo stanište se zapravo širi povećanjem poljodjelskih površina. Njegove prehrambene navike su ga pretvorile u štetočinu. Jedina potencijalna opasnost za kapskog dikobraza je lov jer se u Africi smatra za prehrambenu namirnicu.[2]