Kamila (mitologija)

Kamila (latinski: Camilla) mitski je lik koji se pojavljuje u Vergilijevoj Eneidi. Kamila je bila kći Kasmile i Metaba, kralja volščanskog grada Priverna.[1] Kad su nakon Kasmiline smrti građani proterali svog kralja, on je s još malenom Kamilom stigao do reke Amazena i tu prvo zavetovao svoju kćeku boginji Dijani, a onda kćerkicu privezao za jedno koplje i prebacio ga na drugu stranu reke. Zatim je sam preplivao reku i na drugoj obali zatekao kćer živu i zdravu. Kamilu, koju je tu podojila kobila,[2] poveo je dalje sa sobom i sam je odgojio, usamljen i daleko od ljudi, u duhu devičanstva i po uzoru na Dijanu, tako da je ona postala jedna od brzonogih štovateljica ove boginje, koje su ostajale device i živele ratničkim životom. Kamila je kasnije predvodila Volske koji su došli u pomoć etrurskom kralju Turnu u borbi protiv Eneje i njegovih Trojanaca. U odlučujućoj bici ona je srčano potisnula neprijatelje, ali ju je tad usmrtio Arunt, pa su Trojanci uspeli da savladaju Turna i njegove saveznike. Dijana je osvetila smrt svoje sveštenice tako što je poslala nimfu Opiju, koja je strelama usmrtila Arunta i izvukla Kamilino mrtvo telo.[3]

Kamila i Metab beže u izgnanstvo, ilustracija u duborezu iz prvog štampanog nemačkog prevoda Boccacciovog dela De mulieribus claris (prev. Heinrich Steinhöwel), oko 1474.

Servije navodi da se ona zvala Kamila jer je služila Dijani, budući da su Etrurci navodno sve mlade sveštenice zvali "Kamila".[4] Dionisije Halikarnašanin takođe spominje da su u Rimu postojale takve devojke po imenu Kamila (κάμιλαι) i mladići po imenu Kamilo (κάμιλοι).[5]

Kamilin lik nalikuje Pentesileji u grčkoj mitologiji,[6][7] a pesnik je reku Amazen (Amasenus) možda i nazvao tako upravo da bi napravio pesničku aluziju na Amazonke.[8]

Reference uredi

  1. Schmitz 1867, s.v. Camilla
  2. Higin, Fabulae, 252.
  3. Vergilije, Eneida, VII, 803–817; XI, 432 sqq; XI, 648 sqq.
  4. Servije, komentar Vergilijeve Eneide uz XI, 543 i uz XI, 558.
  5. Dionisije Halikarnašanin, Rimske starine, II, 21, 22
  6. Srejović & Cermanović-Kuzmanović 1989, s.v. Kamila
  7. Virgil, The Aeneid, trans. Robert Fagles, Penguin Books, 2006, str. 438.
  8. „Virgil's Aeneid: Semantic Relations and Proper Names - Michael Paschalis - Google Books”. Books.google.com. Pristupljeno 31.08.2013. 

Literatura uredi

Vanjske veze uredi