Kamfor je smolasta materija, bijela ili bezbojna, gorkog ukusa, rashlađujućeg i specifično jakog mirisa. Predstavlja glavni sastojak etarskog ulja kamforovog drveta (Cinnamomum camphora), visokog zimzelenog drveta koje raste u Aziji (posebno na Borneu i Tajvanu), a može se naći i u drvetu Dryobalanops aromatica, džinovskom stablu u šumama Bornea. Po svom hemijskom sastavu, to je terpenoid sa formulom C10H16O. Javlja se i u nekim drugim biljkama iz familije Lauraceae, posebno u jedinkama vrste Ocotea usambarensis. Može biti i vještački spravljeno od terpentinskog ulja. Zbog svog mirisa se koristi kao začin (najčešće u indijskoj kuhinji), ali i u vjerskim obredima i u medicinske svrhe. Rastvara se u masnim uljima, etarskim uljima i etanolu.

Kamfor[1][2]
Structure of camphor
IUPAC ime
Drugi nazivi 2-bornanone, 2-camphanone
bornan-2-one, Formosa
Identifikacija
CAS registarski broj 76-22-2 DaY, [464-49-3] ((1R)-Camphor)
[464-48-2] (1S)-Camphor
PubChem[3][4] 2537
ChemSpider[5] 2441
IUPHAR ligand 2422
RTECS registarski broj toksičnosti EX1260000 (R)
EX1250000 (S)
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C10H16O
Molarna masa 152.23
Agregatno stanje Beli ili bezbojni kristali
Gustina 0.990 (čvrsto stanje)
Tačka topljenja

179.75 °C (452.9 K)

Tačka ključanja

204 °C (477 K)

Rastvorljivost u vodi 0.12 g u 100 ml
Rastvorljivost u hloroform ~100 g u 100 ml
Hiralna rotacija [α]D +44.1°
Opasnost
Opasnost u toku rada zapaljiv
NFPA 704
2
2
0
 
R-oznake 11-20/21/22-36/37/38
S-oznake 16-26-36
Srodna jedinjenja
Srodna Ketoni Fenhon
Tujon
Srodna jedinjenja Kamfin
Pinen
Borneol
Izoborneol
Kamforsumporna kiselina

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Norkamfor je derivat kamfora, u kojem su tri njegove metilne grupe zamijenjene vodonikom.

Izdvajanje uredi

Najveći sadržaj kamfora se nalazi u etarskom ulju koje se dobija destilacijom kore korijena kamforovog drveta. To etarsko ulje sadrži oko 30-50% kamfora. Nakon destilacije, etarsko ulje se hladi, pri čemu se kamfor izdvaja kao talog koji se od tečnosti odvaja centrifugiranjem, a preostala količina kamfora, koja je ostala u tečnom dijelu (ne izdvaja se sav kamfor hlađenjem), izdvaja se takozvanom frakcionom destilacijom.

Upotreba uredi

Kamfor se upotrebljava u obliku rastvora i linimenata (mazila) za utrljavanje kod reumatskih bolova, mialgija, neuralgija. Glavna djelovanja kamfora su iritantno i antiseptično. Ranije se koristio kao stimulans disanja u obliku injekcija ili inhalacija.

Kamfor može izazvati jaku iritaciju praćenu bolovima kod djece, starijih osoba ili preosetljivih osoba svih životnih doba.

Reakcije uredi

Tipične reakcije kamfora su:

 
 
 

Kamfor se može redukovati u izoborneol koristeći natrijum borohidrid.

Izvori uredi

  1. Susan Budavari, ur. (2001). The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (13th izd.). Merck Publishing. ISBN 0-911910-13-1. 
  2. Lide David R., ur. (2006). CRC Handbook of Chemistry and Physics (87th izd.). Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3. 
  3. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  4. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  5. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit

Spoljašnje veze uredi