Kamena ploča sa natpisom Radovca Vukanovića

Kamena ploča sa natpisom Radovaca Vukanovića nastala je u 15. vijeku, na prirodnoj, skoro vodoravno položenoj stijeni, dimenzija: dužine 1,9 m, širine od 2 do 0,60m.

Živa stijena u kojoj je bio urezan natpis Radovca Vukanovića nalazi se uz zapadni rub polja koje se zove Zablatak. Do gradnje sistema Trebišnjica polje je često bilo pod vodom. Polje Zablatak se proteže južno od glavnog puta Stolac – Hutovo – Velja Međa (Popovo polje), u Donjem Hutovu.

Teritorij žapske župe izjednačio se s područjem feudalne oblasti Nikolića u vrijeme župana Nikole (iza 1327. godine), koji je, iako je formalno nosio župansku titulu, postao prvi feudalni gospodar župe Žabe i vazal bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Nikolići su najznačajnija vlasteoska porodica u župi Žabi i direktni su potomci humskog kneza Andrije (1214.–1217.), koji je početkom XIII. stoljeća, pri raspadu Humske države, pod svojom vlašću zadržao Popovo zajedno sa Primorjem i Žabom. Porodično groblje Nikolića, a vjerovatno i sjedište je bilo u Vranjevom selu. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436.–1453. godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanskog kralja, a češće vazali Sankovića u Popovu i Kosača.

Uklesani natpis je na bosanskoj ćirilici (bosančici). Kao carinik, bio je od strane svog vojvode prisiljen da napiše ovaj natpis, kada je ustanovljeno da vojvodi ne polaže ubran novac od carine.

ASE PIŠE RADOVAC VUKANOVIĆ KUJI ZNAH CARINU U VOJVODE I DOK MU NE ZGRIŠIH PRIJATELJE NE IZGUBIH.

Natpis je do 1991 stajao u Novkovića Klancu, kada je premješten u lapidarij katoličke crkve u Gornjem Hutovu. Proglašen je za nacionalni spomenik BiH.

Vanjske veze

• Zvanična stranica općine Neum