Južni Han (pojednostavljeni kineski: 南汉tradicionalni kineski: 南漢pinyin: Nán Hàn) je bila kineska država (kraljevstvo) koja je postojala na obalama južne Kine i sjedištem u današnjem Guangzhouu od 917. do 971. godine.

Južni Han
Veliki Han / Veliki Yue
Carstvo
?
917–971 ?
Glavni grad Panyu
Jezik/ci srednjokineski
Vlast monarhija
Car
 - 917-941 car Gaozu
 - 941-943 car Shandi
 - 943-958 car Zhongzong
 - 958-971 car Houzhu
Historijska era Period Pet dinastija i Deset kraljevstava
 - uspostava
 - preimenovana iz "Yue" u "Han" 918
 - osvajanje od strane dinastije Song

Osnovao ju je Liu Yan, gospodar rata, odnosno guverner Guangzhoua koji je na to mjesto bio 905. postavljen od strane tadašnje carske dinastije Tang. Za razliku od drugih guvernera, koji su iskoristili propast dinastije 907. da proglase nezavisnost, Liu Yan je formalno ostao odan dinastiji Kasniji Liang, prvoj od tzv. Pet dinastija koje su vladale sjevernom i (nominalno) ostatkom Kine. Tek nakon njegove smrti, brat Liu Yan 917. je naslijedio mjesto guvernera, a potom proglasio nezavisnu državu Veliki Yue, a sebe vladarom nove carske dinastije, tvrdeći da potiče od dinastije Han. Godinu dana kasnije je državu preimenovao u Veliki Han, ali je historičari nazivaju Južni Han.

Teritorija države je sadržavala obalna područja današnjih provincija Guangdong i Guangxi, otok Hainan, kao i današnji sjeverni Vijetnam oko Hanoja. Na sjeveru i zapadu se graničila sa državama Min, Chu i Južni Tang, a na jugu sa ne-kineskom Kraljevinom Dali. Njeni pokušaji da pod svojom vlašću održi Vijetnam, međutim, nisu urodili plodom, te je Vijetnam od 939. bio nezavisan.

Od 960. godine, kada je na vlast na sjeveru Kine došla dinastija Song, Južnom Hanu je bilo sve teže odupirati se njenim nastojanjima da ponovno ujedini Kinu. Konačno su vladari Južnog Hana 971. priznali dinastiju Song za svoje poglavare, čime je Južni Han prestala postojati.

Vladari

uredi
Poglavari Kraljevstva Južni Han 917-971
Hramska imena ( Miao Hao 廟號 miao4 hao4) Posthumna imena ( Shi Hao 諡號 ) Lična imena Periodi vladavine Imena era (Nian Hao 年號) i njihove dužine
Gao Zu [高祖 gao1 zu3] Tian Huang Da Di [天皇大帝 tian1 huang2 da4 di4] Liu Yan [劉巖 liu2 yan2], or Liu Yan [劉龑 liu2 yan3] after 926 917-941 Qianheng (乾亨 qian2 heng1) 917-925

Bailong (白龍 bai2 long2) 925-928
Dayou (大有 da4 you3) 928-941

Did not exist Shang Di [殤帝 shang1 di4] Liu Bin [劉玢 liu2 bin1] 941-943 Guangtian [光天 guang1 tian1] 941-943
Zhong Zong [中宗 zhong1 zong1] ne koristi se Liu Cheng [劉晟 liu2 cheng2] 943-958 Yingqian [應乾 ying4 qian2] 943

Qianhe [乾和 qian4 he2] 943-958

Hou Zhu [後主 hou4 zhu3] Did not exist Liu Chang [劉鋹 liu2 chang3] 958-971 Dabao [大寶 da4 bao3] 958-971

Literatura

uredi
  • Mote, F.W. (1999). Imperial China (900-1800). Harvard University Press. str. 11, 15. ISBN 0-674-01212-7. 
  • Schafer, Edward H. "The History of the Empire of Southern Han: According to Chapter 65 of the Wu-tai-shih of Ou-yang Hsiu", Zinbun-kagaku-kenkyusyo (ed.), Silver Jubilee Volume of the Zinbun-kagaku-kenkyusyo. Kyoto, Kyoto University, 1954.
  • Tarling, Nicholas, ur. (1999). The Cambridge History of Southeast Asia (Volume One, Part One): From early times to c. 1500. Cambridge University Press. str. 139. ISBN 0-521-66369-5. 

Eksterni linkovi

uredi