Joseph Marie Jacquard
Joseph Marie Jacquard (Lyon, 7. jul 1752. - Oullins, 7. august 1834.), bio je francuski inovator, izumitelj Žakardova razboja koji je bio inpuls za tehnološku revoluciju u tekstilnoj industriji i baza modernog automatskog razboja.[1]
Joseph Marie Jacquard | |
---|---|
Rođenje | 7. jul 1752.[1] Lyon, Francuska |
Smrt | 7. august 1834.[1] Oullins, Francuska |
Biografija
urediJacquard koji je inače bio tkalac i trgovac tekstilom, oduševio se prototipom zaboravljenog Vaucansonova razboja, kog je vidio u njegovoj kolekciji.[2]
Naročito mu se dopala ideja automatskog tkanja pomoću bušene kartice.
Jacquard je prototip svog razboja počeo konstruirati još 1790., ali je rad na njemu morao prekinuti zbog Francuske revolucije, u kojoj je uzeo aktivno učešće na strani revolucionara (branio je Lyon).[1] Tako da je tek 1801. uspio dovršiti i prezentirati javnosti, koja se njime toliko oduševila da mu je dodjeljena brončana medalja.[1]
Od 1804. do 05 nastavio je rad na njegovom poboljšanju - pa je konstruirao dodatak za obradu bušenih kartica, pa je odtada svaki razboj spregnut s tim dodatkom zvan Žakardov razboj. U međuvremenu je njegov razboj proglašen javnim dobrom, a sam Jacquard je nagrađen državnom penzijom i pravom na tantijeme od svakog prodanog razboja.[1]
No nije bilo sve tako idilično, jer je njegova mašina dočekana na nož među lyonskim tkalcima svile, koji su se bojali da će zbog nje izgubiti posao, u svom bijesu nisu se zadržali samo na njihovu paljenju, nego su napadali i njega osobno i njegovu imovinu. Na kraju su prednosti njegova razboja postale općeprihvaćena činjenica, tako da je već do 1812. samo u Francuskoj bilo instalirano 11.000 njegovih mašina. Jacquard je 1819. za to nagrađen zlatnom medaljom i Ordenom Legije časti. Primjena njegova razboja proširila se 1820. na Englesku, a od tamo na gotovo sve zemlje svijeta.[1]
Reference
uredi- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Joseph Marie Jacquard” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12. 09. 2016.
- ↑ „Jacques de Vaucanson” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12. 09. 2016.