Joanikije Pamučina

Joanikije Pamučina
Rođen/a 13. decembar 1810. (1810-12-13)
Zagradinje, kod Trebinja
Umro/la 9. septembar 1870. (dob: 59)
Mostar

Joanikije Pamučina (Zagradinje, kod Trebinja, 13. 12. 1810. — Mostar, 9. 9. 1870) bio je narodni dobrotvor, književnik, etnolog, arhimandrit; upravljao je Mitropolijom zahumsko-hercegovačkom 1860-1864. u Mostaru.

BiografijaUredi

ŠkolovanjeUredi

Školovao se u manastirima Duži i Zavala, gdje se i zakaluđerio 1829. godine. Uskoro poslije toga došao je u Mostar i postao viđen i čuven. Tu je na dvoru grčkog mitropolita usavršio svoje elementarno znanje i naučio grčki jezik. Postao je arhimandrit i, poslije smrti mitropolita Grigorija 1860. godine, upravljao je do 1864. godine Mitropolijom zahumsko-hercegovačkom. Carigradski patrijarh nije htio da ga postavi za mitropolita kako su to Mostarci željeli i molili. Iako samouk, stekao je zasluge i na književnom polju, a umio je lijepo pisati i minejskim slovima, kao stari srednjovekovni pisari.

Književni radUredi

Bilježio je narodne umotvorine i pjesme, priče, poslovice i zagonetke, opisivao je život i narodne običaje, spremao je građu i za istorijske radove. Većina njegovih književnih radova štampana je u Srpsko-dalmatinskom magazinu (1846—186). Napisao je biografiju Ali-paše Stočevića Rizvanbegovića, u kojoj je ujedno i istorija Hercegovine toga doba. Taj rad preveden je 1873. na ruski i štampan u spisima Hilferdingovim (III., 330—379).

Dobrotvorni radUredi

Pamučina je i dobrotvor srpske narodne škole u Mostaru, kojoj je ostavio 800 dukata u državnoj banci u Petrogradu. Njegov sestrić je bio mitropolit Leontije Radulović (1835-1888), koji se školovao u Mostaru.

Dvjestogodišnjica rođenjaUredi

U Mostaru je decembra 2010. obilježeno 200 godina od rođenja Joanikija Pamučine. Tada su predstavljena njegova „Sabrana djela“ (2005) i knjiga Voje Kovačevića „Život i delo Joanikija Pamučine“ (2009).

LiteraturaUredi

  • Narodna enciklopedija, 1927 g., članak napisao Radoslav Grujić.
  • Joanikije Pamučina, Sabrana djela, priredio dr Vojo Kovačević, Pale 2005.(COBISS)

Vanjske vezeUredi