Joan Baez
Joan Baez (Staten Island, New York, 9. siječnja 1941.) je američka folk-pjevačica i aktivistica, poznata kao jedna od najvećih zvijezda preporoda američke folk glazbe kao i po društvenoj angažiranosti svojih pjesama, zbog čega se smatra jednom od pop ikona 1960-ih.
| Joan Baez | |
|---|---|
| |
Generalne informacije
| |
| Ime | Joan Chandos Baez |
| Rođenje | 9. siječnja 1941. Staten Island, New York, SAD |
| Žanr(ovi) | folk, Roots Rock, Americana, pop, rock, gospel, country, akustična |
| Instrument(i) | vokal, gitara, glasovir, ukulele, djembe |
| Aktivni period | 1958. - danas |
| Diskografska kuća | Vanguard (1960.-1971.) A&M (1972.-1977.) Portrait/CBS (1977.-1981.) Gold Castle (1987.-1991.) Virgin (1991.-1993.) Guardian (1995.-2002.) Koch (2003.-danas) |
Službene stranice
| |
| joan baez.com | |
Rodila se kao kćer Alberta Baeza, američkog fizičara meksičkog porijekla, i Joan Bridge Baez. Porodica joj je ispovijedala kvekersku vjeru koja će bitno utjecati na Baezin svjetonazor. Za folk muziku se počela interesirati kada je sa 8 godina bila na koncertu Petea Seegera. Profesionalno je počela nastupati 1959. godine, a prvi album snimila 1960. Zbog toga što je nosila dugu, neočešljanu kosu i casual odjeću, te namjerno odbacivala svaku trunku glamoura, stekla je brojne poklonike među antiestablishmentskom publikom, pogotovo omladinom koja će se prikloniti kontrakulturi 1960-ih.
Godine 1963. je izvela pjesmu We Shall Overcome na maršu na Washington koji je organizirao Martin Luther King. Sudjelovala je na znamenitom koncertu u Woodstocku kao i nizu protestnih akcija protiv vijetnamskog rata, uključujući posjet Hanoju u tadašnjem Sjevernom Vijetnamu krajem 1972. godine, kada je donijela poštu zarobljenim američkim pilotima. 1970-ih je postala jedan od osnivača američkog ogranka organizacije Amnesty International; nastupala je prilikom niza protestnih skupova s ciljem zaustavljanja rata u Iraku, prava LGBT osoba i ukidanja smrtne kazne. Godine 2008. je javno podržala predsjedničku kandidaturu Baracka Obame.
Godine 1993. je u organizaciji Sorosove zaklade posjetila Sarajevo koje se nalazilo pod opsadom bosanskosrpskih snaga i bila prvi važniji zapadni muzičar koji je tamo održao koncert.
Od 1961. do 1965. je održavala ljubavnu vezu s folk-muzičarom Bobom Dylanom, a čiji je kraj, između ostalog, prikazan u znamenitom dokumentarcu Don't Look Back. 1967. se upoznala za antiratnog aktivista Davida Harrisa za koga se vjenčala, i s kojim je imala sina Gabriela. Brak se raspao 1973. Kasnije je neko vrijeme održavala vezu sa poduzetnikom Steveom Jobsom, osnivačem Applea.
