Joan Baez

Joan Baez (Staten Island, New York, 9. siječnja 1941.) je američka folk-pjevačica i aktivistica, poznata kao jedna od najvećih zvijezda preporoda američke folk glazbe kao i po društvenoj angažiranosti svojih pjesama, zbog čega se smatra jednom od pop ikona 1960-ih.

Joan Baez
Joan baez01.jpg
Generalne informacije
Ime Joan Chandos Baez
Rođenje 9. siječnja 1941.
Staten Island, New York, SAD
Žanr(ovi) folk, Roots Rock, Americana, pop, rock, gospel, country, akustična
Instrument(i) vokal, gitara, glasovir, ukulele, djembe
Aktivni period 1958. - danas
Diskografska kuća Vanguard (1960.-1971.)
A&M (1972.-1977.)
Portrait/CBS (1977.-1981.)
Gold Castle (1987.-1991.)
Virgin (1991.-1993.)
Guardian (1995.-2002.)
Koch (2003.-danas)
Službene stranice
joan baez.com
Joan Baez i Bob Dylan 1963.

Rodila se kao kćer Alberta Baeza, američkog fizičara meksičkog porijekla, i Joan Bridge Baez. Porodica joj je ispovijedala kvekersku vjeru koja će bitno utjecati na Baezin svjetonazor. Za folk muziku se počela interesirati kada je sa 8 godina bila na koncertu Petea Seegera. Profesionalno je počela nastupati 1959. godine, a prvi album snimila 1960. Zbog toga što je nosila dugu, neočešljanu kosu i casual odjeću, te namjerno odbacivala svaku trunku glamoura, stekla je brojne poklonike među antiestablishmentskom publikom, pogotovo omladinom koja će se prikloniti kontrakulturi 1960-ih.

Godine 1963. je izvela pjesmu We Shall Overcome na maršu na Washington koji je organizirao Martin Luther King. Sudjelovala je na znamenitom koncertu u Woodstocku kao i nizu protestnih akcija protiv vijetnamskog rata, uključujući posjet Hanoju u tadašnjem Sjevernom Vijetnamu krajem 1972. godine, kada je donijela poštu zarobljenim američkim pilotima. 1970-ih je postala jedan od osnivača američkog ogranka organizacije Amnesty International; nastupala je prilikom niza protestnih skupova s ciljem zaustavljanja rata u Iraku, prava LGBT osoba i ukidanja smrtne kazne. Godine 2008. je javno podržala predsjedničku kandidaturu Baracka Obame.

Godine 1993. je u organizaciji Sorosove zaklade posjetila Sarajevo koje se nalazilo pod opsadom bosanskosrpskih snaga i bila prvi važniji zapadni muzičar koji je tamo održao koncert.

Od 1961. do 1965. je održavala ljubavnu vezu s folk-muzičarom Bobom Dylanom, a čiji je kraj, između ostalog, prikazan u znamenitom dokumentarcu Don't Look Back. 1967. se upoznala za antiratnog aktivista Davida Harrisa za koga se vjenčala, i s kojim je imala sina Gabriela. Brak se raspao 1973. Kasnije je neko vrijeme održavala vezu sa poduzetnikom Steveom Jobsom, osnivačem Applea.