Jezici Evrope
Većina jezika Evrope pripada indoevropskim jezicima. Drugi po redu slijede ugrofinski jezici a nakon njih ostale skupine.
Od priznatih jezika Evrope njihov broj po državama iznosi: Albanija (7; ukupno 7), Andora (3; ukupno 5), Austrija (9; ukupno 20), Belgija (10; ukupno 29), Bjelorusija (2; ukupno 11), Bosna i Hercegovina (4; ukupno 8), Bugarska (11; ukupno 16), Crna Gora (4; ukupno 4), Češka (10; ukupno 20), Danska (7; ukupno 13), Estonija (2; ukupno 18), Finska (12; ukupno 23), Francuska (23; ukupno 62), Gibraltar (2; ukupno 3), Grčka (14; ukupno 24), Hrvatska (7; ukupno 22), Irska (5; ukupno 5), Island (2; ukupno 2), Italija (33; ukupno 42), Latvija (5; ukupno 13), Lihtenštajn (3; ukupno 4), Litva (4; ukupno 12), Luksemburg (3; ukupno 6), Mađarska (9; ukupno 17), Makedonija (9; ukupno 10), Malta (4; ukupno 4), Moldavija (5; ukupno 13), Nizozemska (15; ukupno 38), Norveška (10; ukupno 20), Njemačka (27; ukupno 69), Poljska (14; ukupno 20), Portugal (8; ukupno 9), Rumunjska (15; ukupno 23), Rusija (evropska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123), San Marino (2; ukupno 2), Slovačka (10; ukupno 13), Slovenija (4; ukupno 10), Srbija (14; ukupno 21), Španjolska (14; ukupnoo 21), Švedska (12; ukupno 30), Švicarska (12; ukupno 26), Turska (evropska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45), Ujedinjeno Kraljevstvo (12; ukupno 56), Ukrajina (13; ukupno 42), Vatikan (1; ukupno 1)[1].
Altajski jezici uredi
Mongolski jezici uredi
Turkijski jezici uredi
Bugarski jezici uredi
Ogurski jezici uredi
Kipčak jezici uredi
Baskijski uredi
Baskijski jezik je izolirani jezik na sjeveru Pirinejskog poluotoka, i kao takav nije povezan s niti jednim od svih navedenih jezika.
Ugrofinski jezici uredi
Ugrofinski jezici su podporodica uraskih jezika.
- estonski
- finski
- mađarski
- ingrijski
- karelijski
- kantijski
- komski
- livonijski
- mansi
- marijski
- mordvinski
- permski
- sami jezici:
Sjeverni kavkaski jezici uredi
Sjeverozapadni kavkaski jezici uredi
Sjeveroistočni kavkaski jezici uredi
Malteški uredi
To jesemitski jezik koji se govori na Malti i povezan je s arapskim, ali se piše latiničnim pismom. Kao službeni jezik, njime govori najmanje stanovnika Evropske Unije.
Južni kavkaski jezici uredi
Indoevropski jezici uredi
Većina jezika Evrope su indoevropski jezici. Ova velika porodica jezika razvila se iz jezika koji se govorio tisućama godina prije, a stručno ga se naziva protoindoevropski jezik.
Albanski uredi
Baltički jezici uredi
- kuronski
- latgalijski
- latvijski
- litvanski
- staropruski (izumro)
- žemaitski (po nekima je narječje litvanskog)
Keltski jezici uredi
Britonski uredi
- kornijski - oživljen
- kambrijski - izumro
- bretonski
- velški
Galski uredi
Germanski jezici uredi
Sjeverni gremanski uredi
- zapadni (otočni) skandinavijski
- istočni (kontinentalni) skandinavijski
Zapadni germanski uredi
- visokonjemački jezici
- nisko frankonijski jezici
- niskonjemački jezici
- zapadni niskonjemački
- istočni niskonjemački
- plautdietsch (mennonitski niskonjemački)
- anglo-frizijski jezici
- frizijski
- zapadni frizijski
- saterlandski frizijski (istočni frizijski)
- sjeverni frizijski
- anglijski jezici
- engleski
- škotski engleski (scots)
- zapadnoindijski engleski
- yola (izumro u 19. stoljeću)
- tok pisin
- hiberno-engleski
- shelta (pomješan s irskim)
- frizijski
istočni germanski uredi
- gotski (izumro)
- burgundijski (extinct)
- krimski gotski (izumro u 19. stoljeću])
- lombardijski (izumro)
- vandalski (izumro)
Grčki uredi
Italički uredi
Romanski jezici uredi
Romanski jezici su nastali iz vulgarnog latinskog jezika koji se govorio diljem Rimskog carstva.
Iberoromanski jezici i dijalekti uredi
- aragonski
- asturski
- katalonski
- fala (Extremadura)
- galicijski
- eonavijski (galicijsko narječje s tragovoma asturijskog)
- ladino
- mozarabski jezik (izumro)
- portugalski
- portuñol
- španjolski jezik
Galoromanski jezici uredi
- frankoprovansalski
- langue d'oïl
- okcitanski
- gaskonjski
- Auvergnat
- Languedocien
- Limousin
- provansalski
- šuadit (judeo-provansalski) (izumro 1977)
Italoromanski jezici uredi
Retoromanski jezici uredi
Istočnoromanski jezici uredi
- rumunjski (dako-rumunjski)
- makedorumunjski jezik
- istrorumunjski
- meglenski
Slavenski jezici uredi
Zapadnoslavenski jezici uredi
- češki
- kašupski
- poljski
- polapski (izumro)
- pomeranijski (izumro)
- slovinački
- lužičkosrpski
Istočnoslavenski jezici uredi
- bjeloruski
- ruski
- rusinski
- karpatski rusinski(rutenijski)
- panonsko rusinski (rusnački)
- ukrajinski
Južnoslavenski jezici uredi
Historija pisama uredi
Pisani sustav u Evropi temelji se na fonografsko-abecednom načelu. Njegov izvor je sjevernosemitski(2000-1700 pr.Kr.), zatim prenesen u Evropu preko Grka i od tamo predstavljen Rimljanima u 6. stoljeću pr.Kr. Latinski se alfabet razvio na nekoliko načina. U srednjem vijeku, karolinška minuskula bila je najvažnija varijacija latinskog pisma. Iz nje su se razvile dvije grane : gotička koja se upotrebljavala u Njemačkoj i talijansko-antičko-latinska koja se i danas upotrebljava. ( U Irskoj se upotrebljava i posebni irski tip.)
Neke nacije Evrope su i prije toga razvile svoja vlastita pisma, npr. Germani su upotrebljavali rune (3.do 17. st.).
Jezici po evropskim državama :
- 1. Albanija (7; ukupno 7): gegijski jezik (1,800.000; 2007.), toskijski jezik (2,900.000; 1989.), vlaški romski (60.000; 1991), makedorumunjski (10.000; Salminen 1993), srpski (točnije crnogorski koji još nije priznat; 297.000; 2007).), makedonski (150.000), grčki (60.000; 1989)[2]
- 2. Andora (3; ukupno 5): katalonski (31.000; 1990.), francuski (2.400; 1986.), španjolski (24.600; 1986.)[3].
- 3. Austrija (9; ukupno 20),
- 4. Belgija (10; ukupno 29),
- 5. Bjelorusija (2; ukupno 11),
- Bosna i Hercegovina (4; ukupno 8),
- Bugarska (11; ukupno 16),
- Crna Gora (4; ukupno 4),
- Češka (10; ukupno 20),
- Danska (7; ukupno 13),
- Estonija (2; ukupno 18),
- Finska (12; ukupno 23),
- Francuska (23; ukupno 62),
- Gibraltar (2; ukupno 3),
- Grčka (14; ukupno 24),
- Hrvatska (7; ukupno 22),
- Irska (5; ukupno 5),
- Island (2; ukupno 2),
- Italija (33; ukupno 42),
- Kosovo (albanski, srpskohrvatski, turski, romski)
- Latvija (5; ukupno 13),
- Lihtenštajn (3; ukupno 4),
- Litva (4; ukupno 12),
- Luksemburg (3; ukupno 6),
- Mađarska (9; ukupno 17),
- Makedonija (9; ukupno 10),
- Malta (4; ukupno 4),
- Moldavija (5; ukupno 13),
- Nizozemska (15; ukupno 38),
- Norveška (10; ukupno 20),
- Njemačka (27; ukupno 69),
- Poljska (14; ukupno 20),
- Portugal (8; ukupno 9),
- Rumunjska (15; ukupno 23),
- Rusija (evropska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123),
- San Marino (2; ukupno 2),
- Slovačka (10; ukupno 13),
- Slovenija (4; ukupno 10),
- Srbija (14; ukupno 21),
- Španjolska (14; ukupnoo 21),
- Švedska (12; ukupno 30),
- Švicarska (12; ukupno 26),
- Turska (evropska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45),
- Ujedinjeno Kraljevstvo (12; ukupno 56),
- Ukrajina (13; ukupno 42),
- Vatikan (1; ukupno 1): talijanski; jedan je izumro: latinski.