Jeni džamija u Travniku

(Preusmjereno sa stranice Jeni džamija)

Jeni džamija (Hasan-agina džamija, tur. Nova džamija) nalazi se u Travniku u Bosni i Hercegovini. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 9. maja 2005. godine je donijela odluku da se džamija proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik. Pokretno nasljeđe Jeni džamije sačinjava 20 levhi, od toga 18 smještenih u centralnom molitvenom prostoru i 2 u prostorima tekije.

Jeni džamija u Travniku

Historija uredi

Izgrađena je 1549. godine što je vidljivo na natpisu koji se nalazi iznad ulaznih vrata. U natpisu se navodu Hasan-aga kao osnivač, koji je bio državni službenik i to vjerovatno u tvrđavi, gdje je bio dizdar, ali o tome nema pouzdanih podataka. U Travniku, podignuto je 16 džamija. Jeni džamija predstavlja drugu najstariju džamiju podignutu u Travniku. Najstarija je ona u tvrđavi. Dio istraživača navodi da je na tom mjestu ranije postojao neki sakralni objekat. Arheolog Karl Pač pronašao je 1908. godine u predvorju džamije rimsku nadgrobnu ploču od krećnjaka, svu izlizanu, pa je mogao samo da pročita: M(ARCO) FLAVIO... Pominje se i uzidani natpis na bosanskoj ćirilici koji se nalazi kod lijevog dovratnika džamije.

Džamiju prvi pominje putopisac Evlija Čelebija 1660. godine zabilježivši i dva posljednja stiha hronograma.

Jedno vrijeme džamija je služila i kao skladište municije. Posljednji put to je bilo 1857. godine. Godine 1903. u velikom požaru je nastradao krov (ćulah) munare džamije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata sa džamije je skinut olovni krovni pokrivač i džamija pokrivena je ljepenkom nakon čega je cijeli objekat stradao usljed prodora vlage.[2]

Opis uredi

Džamija sastoji se od džamije, turbeta i harema sa haremskim zidom. Prema konceptu prostorne organizacije pripada jednoprostornim potkupolnim džamijama sa kamenom munarom. [3]. Izvorno je ispred džamije bio izgrađen trijem sa sofama, koji je naknadnim intervencijama uklonjen, čime je objekat znatno izgubio na svojoj autentičnosti i cjelovitosti.

Jednoprostorne potkupolne džamije su sastavljene od čistih geometrijskih oblika i volumena: kocke, polulopte, valjka, prizme i kupe. [4] Predstavljaju veoma jednostavnu arhitektonsku kompoziciju kod koje je unutrašnji prostor krajnji cilj, a spoljni izgled je direktno izveden iz enterijera. Ono što odlikuje ove spomenike jesu potpuna jasnoća i stroga pravilnost arhitektonskog rješenja, kao i brižljivo odabrani proporcioni odnosi građevine kako u osnovi, tako i u elevaciji.

Sa unutrašnje strane zidovi su omalterisani krečnim malterom, a sa spoljne strane je vidljiva kamena struktura zida. Vjerovatno je Jeni džamija, kao i sve ostale travničke džamije, sa spoljne strane, takođe, bila omalterisana, ali je sloj maltera u nekoj od kasnijih intervencija uklonjen.

Na jugozapadnoj strani džamije se nalazi munara u obliku dvanaestostrane prizme sa kubičnim postoljem dimenzija 2,41x2,41 metara. Njena visina, prema crtežima, iznosi više od 27 metara. Na visini od oko 20 m je formirano šerefe sa kamenim stranicama na kojima se uočavaju vrlo jednostavne dekoracije. Iznad šerefe munara ima manji radijus. Zidani dio munare je završen kamenim blokovima na kojima se nalaze dekoracije u vidu slijepih niša. Munara se završava kupastim krovom i alemom na vrhu. Munara je izvedena od kamena i omalterisana sa spoljne strane.

Uz džamiju dozidan je aneks u kome se danas nalazi tekija. U groblju džamije nalazi se pedesetak pari nadgrobnih spomenika među kojima je nekoliko starijih nišana.

Reference uredi

  1. „Jeni džamija”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 11. 2018. [mrtav link]
  2. „Alija Bejtić: Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini”. Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  3. Kurto (1998)
  4. Andrejević (1984), s. 47

Literatura uredi

  • Mehmed Mujezinović - Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine
  • Kurto, Nedžad (1998). Arhitektura Bosne i Hercegovine : razvoj bosanskog stila. Sarajevo: Sarajevo- Publishing : Međunarodni centar za mir, 1998. 
  • Andrejević, Andrej (1984). ISLAMSKA MONUMENTALNA UMETNOST XVI VEKA U JUGOSLAVIJI Kupolne dzamije. Beograd: Filozofski fakultet u Beogradu, Institut za istoriju umetnosti.