Jelena Đurović

Jelena Đurović (13. 7. 1973, Beograd), crnogorsko[1]-srpska novinarka, spisateljica i politička aktivistkinja. Bila je osnivač i potpredsednica Jevrejske zajednice Crne Gore.[2][3] Predsednica je borda OJC SEE[4] i potpredsednica Crnogorske nacionalne zajednice Beograda.[5] Kao novinarka, bavi se filmskom i TV kritikom.[6][7]

Jelena Đurović
Jelena Đurović
Rođenje13. 7. 1973. (1973-07-13) (dob: 50)
Beograd, SFR Jugoslavija
EtnicitetJevrejka
DržavljanstvoCrna Gora, Srbija
RoditeljiVukašin Đurović
Svetlana (Davidovac) Đurović

Biografija uredi

Jelena je rođena u jevrejsko-crnogorskoj građanskoj porodici. Kćerka je advokata Vukašina Đurovića[8] i pravnice Svetlane Davidovac.[9] Svetlana je kao penzionerka postala poznati korisnik društvene mreže Instagram gde piše priče o Jeleninom odrastanju i životu porodice.[10] Rođena sestra Svetlanine bake po majci Serafine je Lotika "Loti" Cilermajer, junakinja romana "Na Drini ćuprija", Ive Andrića, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1961. Lotikina i Serafinina porodica je u 19. veku došla iz Krakova u Višegrad gde je rođena Svetlanina majka Helena Škarda. Svetlanin deda po ocu je Jovan Davidovac,[11] komunista, aktivista i jedan od osnivača Socijalističke radničke partije (1919) dok je njegova supruga i Svetlanina baba, Stanislava Šperling, bila članica poljskog Jevrejskog radničkog Bunda.

Svetlana Davidovac u svojim objavama kao kuriozitet ističe da je u porodici do sredine XX veka bilo strogo zabranjeno venčavanje van jevrejske religije, a žene koje su to kasnije činile su stupale isključivo u građanske brakove[12] čime Svetlanina familija ispunjava čak i najstriktnije ortodoksne verske kriterijume Halakha zakona - sve pretkinje i po očevoj i majčinoj liniji su joj bile Jevrejke.[13]

Familija Jeleninog oca su Đurovići i Asanovići iz doline Zete, okolina Titograda (današnja Podgorica). I baba i deda po očevoj strani su bili prvoborci, partizani u NOB-u.

Aktivizam uredi

Jelena je jedan je od osnivača Jevrejske zajednice Crne Gore. 2015. je postala i potpredsednica, a sa predsednikom Jašom Alfandarijem bila je pokretač konferencije "Mahar". Tokom sedmogodišnjeg rada u ovoj zajednici učestvovala je na više od 50 međunarodnih konferencija i predavala o temama koje se tiču Jevreja na Zapadnom Balkanu.[14][15]

Tokom rada u Jevrejskoj zajednici Crne Gore fokusirala se i na pitanja jevrejske bezbednosti na Balkanu. Delovala je i kao liaison officer,[16] pohađala obuke iz oblasti bezbednosti, da bi kasnije bila involvirana u organizaciju seminara za pripadnike agencija za sprovođenje zakona.

Posle iznenadne smrti Jaše Alfandarija bila je prinuđena da napusti Zajednicu u Crnoj Gori.

2019. godine postaje predsedavajuća organizacije OJC-SEE koja se kao diskretni think tank bavi promocijom jevrejske kulture, umetnosti, borbom protiv antisemitizma, rasizma, ksenofobije, ali i mekim lobiranjem za jevrejska i pitanja dijaloga na prostoru bivše Jugoslavije.

Paralelno je angažovana i u Crnogorskoj nacionalnoj zajednici Beograd. Kao potpredsednica ove organizacije često daje intervjue i piše o položaju nacionalne manjine u Srbiji.[17][18]

Književnost uredi

Jelena je diplomirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, odsek Pozorišna i radio produkcija. Diplomski rad "Pozornica u senci vešala" tretirao je programsku politiku beogradskih pozorišta za vreme vladavine Slobodana Miloševića, a deo ovog rada publikovan je u pozorišnom časopisu "Teatron". Nekoliko godina je živela u Londonu i Budimpešti a tamo pravi teze koji će kasnije postati roman "Kraljevstvo".[19] Deo romana je objavljen i u zbirci "Voices from the faultline", a pogovor za prvo izdanje je pisao Noam Čomski.[20]

Iskustva u advertajzingu i aktivnosti na političkoj sceni daju joj inspiraciju za naredni roman, "30. februar", objavljen po povratku u Beograd, u oktobru 2011. godine.

Po rečima autorke ovo je "ljubavna priča o kraju sveta", dok je jedan od recezenata, Dimitrije Vojnov, napisao[21]: "30. februar je ljubavni roman o ljudima koji su toliko uvereni u vlastitu pamet pa misle da su iznad ljubavi; politički roman o vlastodršcima toliko uverenim u svoju nezamenjivost da pomisle kako su iznad elementarne etike; naučnofantastični roman o vanzemaljcima koji su civilizacijski toliko superiorni da misle da su iznad srpskog prkosa. Ovo je roman o svima onima koje su ponekad uništili ljubav, pravda i Srbi."

Stil uredi

Kako sama izjavljuje, najjači uticaj na stvaralaštvo Jelene Đurović imaju dela novinara Kristofera Hičensa i pisaca Breta Istona Elisa i Done Tart. Takođe, Jelena pominje i filmove "Dogvil" i "Element zločina" danskog reditelja Larsa Von Trira, i knjigu "Running wild" J.G. Ballarda kao presudne za razmišljanje o umetničkim formama. O Hičensu, Triru i Elisu je napisala nekoliko novinskih članaka. U tekstovima, kao inspiraciju spominje i radove Miroslava Krleže i dramu "Hrvatski Faust" Slobodana Šnajdera. Fascinacija anti-utopijom, teorijama zavere koje su vezane za kabalistička učenja, satirom i transgresijom sve su ovo lajt motivi romana "Kraljevstvo" i "30.februar". Iako za sebe tvrdi da je ateista,[22] Đurovićeva ističe svoje jevrejsko poreklo[23] i poštovanje prema istoriji, tradiciji i kulturi jevrejskog naroda. Piše i o izraelskoj politici.[24]

Novinarstvo uredi

Od 1994. do 1995. radi na radiju "Studio B" kao autor i urednik emisije "Time in", a koju je sponzorisao Soroš Fond. U međuvremenu Jelena je urednica kulture i piše za nekoliko srpskih novina,[25] a od septembra 2008. postaje i zamenica glavnog odgovornog urednika prve nezavisne internet radio stanice u Srbiji "Novi Radio Beograd".[26]

U januaru 2011. godine pokreće portal agitpop.me Arhivirano 2015-08-01 na Wayback Machine-u na kojem nastavlja da obrađuje teme iz kulture i kulturne politike.[27]

Od marta 2013. godine emisija Agitpop se emituje na radiju B92.[28] Tokom dvogodišnjeg rada na radiju intervjuiše mnoge ličnosti koje se bave kulturom i kulturnom politikom, između ostalog i dizajnera Miltona Glejzera sa kojim je razgovarala u njegovom studiju u Njujorku.[29]

Tokom 2018. i 2019. Jelena pravi i uređuje prvu emisiju u Srbiji koja se bavi filmskom kritikom a emituje se isključivo online - "MondoPop", na portalu Mondo.[30]

Krajem 2019. započinje svoju produkciju pod nazivom AgitPop na YouTube kanalu.agitpopkultura

U novembru 2019. je predstavljen projekat "Kadiš za Lotiku",[31] dokumentarni film u režiji Irene Škorić, a po scenariju Jelene Đurović. Ovaj dokumentarac će se baviti istorijom porodice Cilermajer, pre svega Lotikom, jednom od prvih žena koje su pokrenule veliki i uspešan biznis na Balkanu. Film je podržao hrvatski filmski fond HAVC.[32]

U avgustu 2020. postaje gostujući bloger na najčitanijem izraelskom portalu "The Times of Israel".[33]

Od oktobra 2020. filmsku emisiju AgitPop preuzima portal "Antena M".[34]

Kao potomak porodice Cilermajer i scenaristkinja ovog filma pozvana je i da piše recenziju za knjigu "Višegrad koga više nema" autora Brace Vranića (2021).[35]

Privatni život uredi

31. januara 2009. Jelena se udala se za Tomicu Oreškovića, potomka hrvatskog narodnog heroja Marka Oreškovića.

Izvori uredi

  1. Perović dobio državljanstvo jer je posebno bitan
  2. http://www.jevzajcg.me/index.php/aktivnosti-2/jelena-urovipotpredsjednica-jz-crne-gore-posjetila-zajednice-jevreja-u-makedoniji-albaniji-i-na-kosovu
  3. „Jelena Đurović za Pobjedu: "Posle raspada Jugoslavije vratila sam se otadžbini"”. Arhivirano iz originala na datum 2021-07-09. Pristupljeno 2021-07-04. 
  4. „Organisation for Jewish Cooperation in Southeastern Europe”. Arhivirano iz originala na datum 2019-06-30. Pristupljeno 2019-06-30. 
  5. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2021-07-09. Pristupljeno 2021-07-04. 
  6. Jelenin kanal za filmsku i TV kritiku
  7. „Žiri filmskog festivala Palić 2020”. Arhivirano iz originala na datum 2021-07-09. Pristupljeno 2021-07-05. 
  8. Vukašin Đurović
  9. Intervju Svetlane Davidovac za Slobodnu Evropu
  10. Naučite kako se vodi Instagram - fenomen jedne penzionerke[mrtav link]
  11. Hapšenje Jovana Davidovca i Moše Pijadea, 05. septembar 1923.
  12. Intervju sa Svetlanom Davidovac:https://zena.blic.rs/lifestyle/svetlana-djurovic-davidovac-instagram/ddt99z0
  13. Intervju sa Svetlanom Davidovac: https://www.youtube.com/watch?v=KTJR4QUkgwk&t=326s
  14. Predavanje Jelene Đurović na konferenciji u Moskvi, strana 172: http://conference.rjcevent.ru/wp-content/uploads/2021/01/protecting-the-future-2018.pdf Arhivirano 2021-07-09 na Wayback Machine-u
  15. Predavanje Antisemitizam u XXI veku, konferencija Mahar: https://www.youtube.com/watch?v=QerYuLsBDKc&t=1692s
  16. Sastanak predstavnika Globalne jevrejske bezbednosti i članova makedonske vlade, 2015:https://www.holocaustremembrance.com/news-archive/director-global-jewish-security-skopje
  17. Intervju Jelene Đurović, emisija Drugačija radio veza, AntenaM https://www.youtube.com/watch?v=tIxeBP8QvdA&t=787s
  18. Intervju Jelene Đurović - portal FenjerTV https://fenjertv.me/crnogorci-u-beogradu-nevidljiva-dijaspora/
  19. Intervju Jelene Đurović časopisu Gay-Serbia: http://www.gay-serbia.com/intervju/2004/04-07-05-jelena-djurovic/index.jsp?aid=1437
  20. http://www.zayupress.com/voices.html
  21. http://tridesetifebruar.blogspot.com/2011/10/dimitrije-vojnov-o-romanu-30februar.html
  22. Editorijal magazina "Kvart", mart 2009.: http://2.bp.blogspot.com/_caaFwRlZM8E/SZxaBAZbeZI/AAAAAAAALy8/a5sqhJ7YFWg/s1600-h/macasev-kvart4.jpg
  23. Jelenin intervju za portal Svetskog jevrejskog kongresa: https://www.worldjewishcongress.org/en/news/you-can-not-be-half-pregnant-the-same-goes-for-being-jewish-11-4-2015
  24. Tekst o atentatu na Jicaka Rabina:https://agitpop.me/?03EC597F Arhivirano 2021-07-09 na Wayback Machine-u
  25. Spisak tekstova koje je Jelena napisala i/ili uređivala u magazinima CAMP, FAAR i Glas: http://agitpopmagazine.blogspot.com/
  26. Tekst o pokretanju prve internet radio stanice u Srbiji, Blic:https://www.blic.rs/kultura/novi-radio-beograd-na-internetu/gbrsqet
  27. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-03-17. Pristupljeno 2011-02-23. 
  28. Agitpop na radiju B92
  29. Intervju sa Miltonom Glejzerom:https://agitpop.me/?01E004C1 Arhivirano 2021-07-09 na Wayback Machine-u
  30. Emisije za portal Mondo:https://mondo.rs/MONDOPop/tag18695/1
  31. Konferencija za štampu povodom početka snimanja:https://www.youtube.com/watch?v=Yn_icwcrn90&t=2s
  32. Vest o podršci koprodukciji:https://p-portal.net/podrska-havc-a-i-za-tri-vecinske-srpske-koprodukcije
  33. Prvi tekst za portal The Times of Israel:https://blogs.timesofisrael.com/how-my-mom-became-insta-star-without-even-trying//
  34. https://www.antenam.net/kultura/agitpop/176576-emisija-o-filmu-agitpop-na-portalu-antena-m
  35. Recenzija knjige "Višegrad koga više nema" http://www.chigoja.co.rs/visegrad_koga_vise_nema_srpko_braco_vranic