Jedinstveni narodnooslobodilački front

Jedinstveni narodnooslobodilački front Jugoslavije (JNOF Jugoslavije, JNOF) bio je politička organizacija, koja je tokom Drugog svetskog rata u Jugoslaviji okupljala antifašistički raspoložene široke slojeve stanovništva. Po završetku rata 1945. godine, JNOF je transformisan i nastavio da deluje pod imenom Narodni front Jugoslavije.

Predratni koreni uredi

Ideja o osnivanju Narodnog fronta, kao taktike jedinstvenog fronta protiv fašizma i „reakcionarne buržoazije“, prvi put je u Jugoslaviji iznesena na Četvrtoj zemaljskoj konferenciji KPJ u Ljubljani 1934. godine. Na plenumu Centralnog komiteta KPJ, održanom juna 1935. godine u Splitu, referent Blagoje Parović precizirao je kurs delovanja Narodnog fronta „protiv vladajućeg režima, vladajuće buržoazije“ kao saveza koji bi trebalo da ujedinjuje i predstavlja sve stanovnike raspoložene protiv tadašnje vlasti. Za razliku od ostalih zemalja Evrope, Narodni front u Jugoslaviji nije delovao kao koalicija stranaka i grupa na političkoj sceni zemlje, već kao široki antifašistički pokret.

Narodnooslobodilački rat uredi

Po izbijanju oružanog ustanka i borbe protiv okupatorskih snaga u Jugoslaviji 1941. godine, Narodni front je izrastao u masovni narodnooslobodilački pokret i predstavljao političku osnovu čitave oružane borbe. Glavni ciljevi Fronta u periodu od 1941. do 1945. godine bili su:

  • oslobođenje Jugoslavije
  • nacionalno i socijalno oslobođenje svih naroda Jugoslavije
  • izgradnja bratstva, jedinstva i ravnopravnosti naroda Jugoslavije
  • stvaranje nove države u ekonomskom i političkom pogledu

Razvitak JNOF-a nije bio ravnomeran u svim delovima zemlje. Zavisio je od niza specifičnih uslova i odvijao se kroz razne forme, ali su zato ciljevi svuda bili isti, iako ne politički i organizacioni oblici borbe. Nakon masovnog oružanog ustanka u Srbiji u leto 1941. godine, na oslobođenoj teritoriji bili su borani lokalni odbori narodnooslobodilačkog fronta. U Sloveniji je još u prvim danima okupacije, 27. aprila 1941, osnovana Osvobodilna fronta.

Osnovni zadatak JNOF-a bila je aktivnost u oružanoj borbi, jer je on predstavljao svojevrsni savez patriotskih i antifašistički raspoloženih snaga jedne okupirane zemlje. Na oslobođenim teritorijama, Front je svoju aktivnost usmeravao na mobilizaciju dobrovoljnih boraca za vojne jedinice NOVJ, organizovanje snabdevanja vojske i stanovništva, prihvatanje ranjenika, stvaranje nove narodne vlasti i pomoć njenim organima. Na okupiranoj teritoriji, aktivisti JNOF-a zagovarali su veru u konačnu pobedu, pripremali i slali borce u vojne jedinice, sakupljali dobrovoljnu pomoć u novcu, namirnicama i sanitetskom materijalu.

Pred kraj rata, u čitavoj je zemlji delovala razgranata mreža organizacija JNOF-a: zemaljski, pokrajinski, okružni, sreski i mesni odbori. Pored komunista, u njima su bili i pojedini funkcioneri predratnih stranaka, koji su učestvovali u Narodnooslobodilačkom pokretu. U okviru JNOF-a, došlo je i do obnavljanja rukovodstava nekih od tih stranaka, koje su se raspale još 1941. godine.

Veće stranke i organizacije, koje su delovale unutar JNOF-a, bile su:

Pred kraj rata, bili su organizovani republički i pokrajinski Narodni frontovi u sastavu Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Jugoslavije:

Naziv narodnog fronta Datum održavanja prve konferencije Mesto, republika ili pokrajina
Jedinstveni narodnooslobodilački front Hrvatske 18. maj 1944. Hrvatska
Narodnooslobodilački front Bosne i Hercegovine 3. jul 1944. Sanski Most, BiH
Narodnooslobodilački front Crne Gore 16. jul 1944. Kolašin, Crna Gora
Ujedinjeni narodnooslobodilački front Srbije 14. novembar 1944. Srbija
Narodnooslobodilački front Makedonije 26. novembar 1944. Skoplje, Makedonija
Narodnooslobodilački front Vojvodine 11. decembar 1944. Novi Sad, Vojvodina
Narodnooslobodilački front Kosova 11. i 12. april 1945. Kosovo
Oslobodilački front Slovenije 15. i 16. jul 1945. Slovenija

Transformacija u Narodni front Jugoslavije uredi

Jedinstveni narodnooslobodilački front transformisao se u mirnodopsku masovnu organizaciju na Prvom kongresu, održanom od 5. do 7. avgusta 1945. godine. Kongres je obeležio kraj razvitka Narodnog fronta kao masovnog političkog pokreta i početak njegovog konstituisanja u jedinstvenu političku organizaciju radnih ljudi Jugoslavije. Kongres je izvršio obedinjavanje federalnih organizacija u jedinstvenu organizaciju, doneo program i statut, odredio zadatke u novim uslovima i promenio ime u Narodni front Jugoslavije.

Literatura uredi

  • Enciklopedija Jugoslavije (knjiga sedma). „Jugoslavenski leksikografski zavod“, Zagreb 1968. godina.
  • Ivan Jelić. Jugoslavenska socijalistička revolucija: (1941–1945). „Školska knjiga“, Zagreb 1979. godina.

Vidi još uredi