Jakša Račić (1868—1943) bio je gradonačelnik Splita između februara 1929. i juna 1933. Bio je liječnik po profesiji, te član Autonomaške stranke, a kasnije četničkog pokreta.

Jakša Račić

Na dužnosti
1929 – 1933
Prethodnik Josip Berković
Nasljednik Mihovil Kargotić

Rođen/a (1868-08-05)5. 8. 1868.
Vrbanj (Hvar)
Umro/la 1943 (75 godina)
Politička stranka Jugoslovenska radikalna zajednica
Zanimanje Doktor medicine

Račić je rođen 5. augusta 1868 u Vrbanju na otoku Hvaru i studirao je u Pragu, Grazu i Innsbrucku, gdje je doktorirao 1900. Bio je zaposlen u Innsbrucku kao asistent na Institutu za generalnu i eksperimentalnu patologiju, specijalizirao se u Ljubljani i postao direktor svoje vlastite klinike u Splitu 1904.godine.[1] Bio je direktor Pokrajinske bolnice u Splitu i započeo je modernizaciju bolnice. Izuzetno značajan je njegov rad na uređenju i pošumljavanju Marjana, koji je započeo 1919., preuzimanjem uprave društva "Marjan" a taj Račićev rad Splitu je dao veliki pečat. Račić je društvo "Marjan" vodio 24 godine, sve dok nije ubijen 1943. Pošumljavanje Marjana inicirao je zajedno sa svojim velikim prijateljem, srpskim književnikom Ivom Ćipikom (Miljko Jovanović: Ivo Ćipiko, Niš 1980, st. 155). Projektiranje uređenje Marjana povjerio je inž. Petru Senjanoviću (Inž. P. Senjanović: Građevinski radovi na Marjanu, Almanah Jadranska straža za 1926, Beograd 1926, st. 549-557). Iz tog vremena je njegova bista, rad Ivana Meštrovića (fotografija u Almanahu JS za 1926, st. 557), za koju se ne zna gdje se danas nalazi odnosno da li postoji. Bio je prijatelj kralja Aleksandra Karađorđevića a nacionalno se deklarirao kao Srbin katolik. Bio je član Senata Kraljevine Jugoslavije.

Na početku drugog svjetskog rata Račić se pridružio četničkom pokretu, a Dragoljub Mihailović imenovao ga je za povjerenika za Dalmaciju.[2] Račić je surađivao s vojvodom Birčaninom. U ljeto 1943. Račića su ubili u Splitu komunisti, o čemu je ostavio svjedočanstvo Vladimir Dedijer u 2. knjizi "Dnevnika"(Beograd 1946, st. 410), pod datumom 30. 8. 1943: "Kazna je izvršena u Račićevoj kući. Kad je ušao kroz vrata udaren je čekićem, a zatim je dobio nož u srce!".

Izvori

uredi
  1. Fischer, Isadore (1962). Biographisches Lexikon der hervorragenden Arzte der letzten funfzig Jahre. Munich-Berlin: Urban & Schwarzenberg. str. 1263. ISBN 1578984556. 
  2. https://www.znaci.org/00001/11_45.htm
Političke funkcije
Prethodi:
Josip Berković
Gradonačelnik Splita
1929 – 1933
Slijedi:
Mihovil Kargotić