Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana
Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana je zbornik radova prezentovanih na filozofsko-teološkom skupu održanom na Cetinju 24. maja 1996. u organizaciji Filosofskog fakulteta u Nikšiću i Bogoslovije na Cetinju. Urednik zbornika je crnogorski mitropolit SPC Amfilohije Radović.[1] Knjigu je 1996. objavila Svetigora, izdavačka kuća mitropolije crnogorsko-primorske.
Zbornik navodno predstavlja neku vrstu teologije rata Srpske pravoslavne crkve[2], u kojem su "vladike izlagale svoje ratne ciljeve".[3] Zbornik sadrži doprinose mnogih srpskih učenjaka i teologa, među kojima je i Radovan Karadžić.
"Jagnje Božije" iz naslova Zbornika se odnosi na srpski narod, kojeg je pritisla "zvijer iz bezdana", oličena u međunarodnoj zajednici koja vjekovima teži uništenju pravoslavlja i istinske vjere u Boga, koja stanuje samo u duši srpskog naroda.[4]
SadržajUredi
Knjiga Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana se bavi preosmišljavanjem srpskog poraza u ratovima 1990-ih duhu kosovske mitske tradicije:
Predgovor zbornika, koji je pisao urednik Amfilohije Radović, je posvećen svetom Petru Cetinjskom i bavi se pitanjima kako teološki i filosofski opravdati činjenicu da "jedan episkop postaje ratnik" i da li je to saglasno sa Jevanđeljem? Radović odgovara da bi, gledano novozavjetno, teško bilo opravdati ratnički postupak svetoga Petra Cetinjskoga, ali da je hrišćanska istorija, u koju spada istorija Petra Cetinjskog i Crne Gore, "manje-više povratak u Stari Zavjet, a Novi zavjet se u ljudskoj istoriji tek nazire". Amfilohije zaključuje da je Sveti Petar Cetinjski prihvatio rat kao nužnost da bi se odbranile vrednosti kao što su ime, svetinja, vera i zakon:
Amfilohije je pri tom izveo tipologiju rata koji episkop vodi: sa samim sobom, sa zlom domaćijem, kao i sa opštim neprijateljem vere.[7] On posebno govori protiv "trulog mira" sekularne evroameričke civilizacije:
Dalje u knjizi se na više mesta zastupa gledište da je rat u nekim slučajevima bolji od mira:
Radovan Karadžić pokušava da dokaže da su bosanski Srbi, od kojih nema trpeljivijeg naroda pod kapom nebeskom, nevine žrtve i da je jedini uzrok ovog rata puko postojanje srpskog naroda:
Episkop zahumsko-hercegovački Atanasije Jevtić naglašava da je "ovaj rat bio odbrambeni i junački što se tiče Republike Srpske" ali je "nesrećni izdajnik srpskog naroda", Slobodan Milošević, sve prokockao.[11] U kontekstu ratnih zbivanja oko Dubrovnika, Jevtić iznosi mišljenje da je primorje Dubrovnika oduvek bilo hercegovačko primorje:
Jevtić dalje razmatra istorijsku »grešku« cara Dušana koji je prepustio Konavle i dubrovacko primorje, a otišao dole na jug da izbije na Egejsko more[13], iz čega se vidi šta on preporučuje kao ratni cilj.[2]
Ocene i kritikeUredi
Smatra se da ova knjiga prvenstveno služi da opravda srpski rat u Bosni i da posluži kao "filozofska" opozicija anti-ratnoj literaturi objavljenoj u Jugoslaviji.[14] Kritičari naglašavaju da "Amfilohije nije tražio opravdanje u Hristovim rečima znajući da ih tamo i ne može naći", već je ponavljao otrcane fraze o neumitnosti rata zbog nesavršenosti čoveka i opravdanim odbrambenim ratovima, što je "nezgodno mišljenje za duhovnika".[15] U knjizi se takođe zastupa shvatanje po kojem nije problem zločin, već sud koji ga sankcioniše.[4]
Sociolog religije Mirko Đorđević ocenjuje da je ovo delo "banalno i bez vrednosti, osim kao ratna propaganda u korist Miloševićeve ratne osvajačke politike."[16] On napominje da su floskule o »svetom ratu«, »svetim ratnicima« i »ratu na nebu«, iz kojeg se izvodi i nužnost rata na zemlji, jednostavno u službi jedne politike.[2] Đorđević smatra da je ova teologija rata iznela na loš glas SPC medju drugim crkvama u Evropi.[2]
IzvoriUredi
- ↑ „Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana”. Arhivirano iz originala 2011-09-17. https://web.archive.org/web/20110917161435/http://www.mitropolija.co.me/duhovnost/jagnje/index_l.html.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Mirko Đorđević, Ratni krst srpske Crkve
- ↑ Mirko Đorđević, Kišobran patrijarha Pavla
- ↑ 4,0 4,1 „Šerbo Rastoder, RELIGIJA I POLITIKA 1991-1999.”. Arhivirano iz originala 2011-09-27. https://web.archive.org/web/20110927112347/http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postjugo/texts_display.php?id=98.
- ↑ Jagnje Bozije i zvijer iz bezdana – filosofija rata (str. 8), »Svetigora«, Cetinje, 1996.
- ↑ Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana
- ↑ „RADOVIĆ, AMFILOHIJE”. Arhivirano iz originala 2010-05-04. https://web.archive.org/web/20100504011543/http://www.elektrobeton.net/bulevarzvezda2007.html.
- ↑ Zvijer iz bezdana
- ↑ Jagnje Bozije i zvijer iz bezdana – filosofija rata (str. 69), »Svetigora«, Cetinje, 1996.
- ↑ Radovan Karadžić, Da li je ovo bio rat?
- ↑ Jagnje Bozije i zvijer iz bezdana – filosofija rata (str. 69), »Svetigora«, Cetinje, 1996.
- ↑ Jagnje Bozije i zvijer iz bezdana – filosofija rata (str. 70), »Svetigora«, Cetinje, 1996.
- ↑ Jagnje Bozije i zvijer iz bezdana – filosofija rata (str. 70), »Svetigora«, Cetinje, 1996.
- ↑ „Bieber, Florian; Montenegrin politics since the disintegration of Yugoslavia”. Arhivirano iz originala 2010-07-03. https://web.archive.org/web/20100703005659/http://www.policy.hu/bieber/Publications/bieber.pdf.
- ↑ Ratnik u mantiji
- ↑ „Razgovor s profesorom Mirkom Đorđevićem”. Arhivirano iz originala 2010-03-31. https://web.archive.org/web/20100331091650/http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postjugo/files/312/ekumenizam.pdf.
Vidi jošUredi
Eksterni linkoviUredi
- Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana Arhivirano 2011-09-17 na Wayback Machine-u