Otvori glavni meni
Izgubljeni zavičaj

kino poster
Režija Ante Babaja
Producent Jadran film
Scenario Slobodan Novak
Ante Babaja
prema istoimenom romanu Slobodana Novaka
Uloge Nereo Scaglia
Zvonimir Črnko
Miljenko Mužić
Neda Spasojević
Ines Fančović
Ivo Gregurević
Muzika Claudio Monteverdi
obrada: Anđelko Klobučar
Fotografija Goran Trbuljak
Montaža Martin Tomić
Trajanje 111 min.
Zemlja  Jugoslavija
Jezik srpskohrvatski
Izgubljeni zavičaj na Internet Movie Database

Izgubljeni zavičaj je jugoslavensko/hrvatski dramski film iz 1980. koji je režirao Ante Babaja. Film je nastao slobodnom adaptacijom dvaju proznih djela Slobodana Novaka: kratkog romana Izgubljeni zavičaj te segmenta Nekropola iz romana Izvanbrodski dnevnik, koji je iskorišten kao okvir priče filma. Glavne uloge tumače Nereo Scaglia, Zvonimir Črnko, Miljenko Mužić i Neda Spasojević. Radnja se odvija oko jednog gospodina koji odlazi na otok radi sprovoda člana obitelji, ali iskapanja arheologa kraj groblja potiču kod njega uspomene te se prisjeti svojeg djetinjstva, kada je živio na imanju Kontese Valerije čijim je imanjem upravljao njegov otac. Sudjelovao je u berbi grožđa i ulovu riba, ali mu se s vremenom zgadilo kako se njegov otac podcjenjivački i nepravedno ponašao prema malim seljacima s jedne strane, a vrlo podložno prema Valeriji s druge.

Prema anketi 44 filmskih kritičara iz 1999. u kojoj se određivala lista 20 najboljih hrvatskih filmova, Izgubljeni zavičaj se našao na 13. mjestu.[1]

Sadržaj/Садржај

Glavne ulogeUredi / Уреди

KritikeUredi / Уреди

Filmski leksikon navodi sljedeće o filmu:

"Poetskoga filmskog izričaja i polagana ritma (karakterističnih za redatelja), Izgubljeni zavičaj više je misaono i čuvstveno djelo, nego film određenih događaja odnosno radnje, čemu pridonosi i Monteverdijeva glazba. Babaja se poigrava s prustovskim motivom sjećanja potaknutog sitnicom – zvukom sita kroz koje arheolozi pročišćavaju zemlju. Kroz takvo (metaforičko) sito prolazi i junak, pročišćavajući se od životnih nakupina, te se vraća u čisto djetinjstvo, a to je i najdojmljiviji dio filma, u kojemu redatelj izvrsno ocrtava aspekte mediteranskoga ruralnog života. Prigušenoj erotici (scena u čamcu) pridonosi i lirska Trbuljakova fotografija. Nešto slabiji je prikaz suvremenosti, iako je i tu film intelektualno izazovan (posebice kraj)."[2]

IzvoriUredi / Уреди

Eksterni linkoviUredi / Уреди