Otvori glavni meni

Izbjeglički logor ili Izbjeglički kamp je sabirno mjesto za prihvat izbjeglica i prognanika, koji bježe od ratnih stradanja i progona, ili zbog ekonomskih i prirodnih katastrofa. Takvi logori se formiraju radi hitnog i privremenog zbrinjavanja, te pružanja organizirane humanitarne pomoći.[1]

Izbjeglički logor
Fotografija sirijskog izbjegličkog kampa u iračkoj Sulejmaniji
Fotografija sirijskog izbjegličkog kampa u iračkoj Sulejmaniji

Sadržaj/Садржај

Karakteristika i historijaUredi / Уреди

Izbjeglice su svi prognanici, beskućnici i prisilni migranti koji su prešli granicu i više nemaju zaštitu svoje bivše države. Prije 19. vijeka nije bio potreban pasoš ili viza da se pređe iz jedne u drugu državu, a pravo na azil je najčešće priznato i poštovano. Iako je tokom historije bilo više izbjegličkih valova, praktički nije postojao problem izbjeglica sve do pojave čvrstih i zatvorenih državnih granica krajem 19. vijeka.[2]

Tradicija političkog azila znatno se pogoršala 1920-ih i 1930-ih, što zbog sve veće neosjetljivosti na ljudske patnje, a djelomično i zbog enormnog broja izbjeglica.[2]

Sjedinjene Američke Države su još u 22. januara 1944. organizirale agenciju koja se trebala brinuti o izbjeglicama žrtvama nacizma (to su većinom bili Židovi.[3] Nakon Drugog svjetskog rata na evropskom tlu zateklo se više od 12 miliona izbjeglica, od toga velik broj iz poraženih država Austrije, Italije i Njemačke, pa su one među prvima organizirale Izbjegličke kampove u većem broju.[4]

Veliki valovi izbjeglica i prognanika nakon Drugog svjetskog rata, - naročito nakon niza lokalnih ratova, ukazali su na potrebu reguliranja njihova statusa, pa je tako 1951. kreirana Ženevska konvencija o izbjeglicama, i osnovan Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) kao međunarodno tijelo koje se zajedno sa državom na čijem se tlu nalazi izbjeglički logor brine o njima.[1]

Nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. došlo je do enermnog broja izbjeglica. zbog tog je u decembru 1949. Generalna skupština Ujedinjenih naroda osnovala je Agenciju za pomoć izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kako bi pomogla palestinskim izbjeglicama. Do maja 1950. - UNRWA je formirala ukupno 53 izbjeglička "logora" na obje strane rijeke Jordan i u Pojasu Gaze, Libanonu i Siriji kako bi zbrinula više od 650.000 izbjeglica. U samom startu Izbjeglice su živjele po improviziranim logorima u šatorima, oni nakon 1958. zamijenjeni malim kućama od betonskih blokova sa limenim krovovom.[5] Ratovi koji su se krajem 20. vijeka vodili u Evropi, Aziji i Africi uzrokovali su enormno povećanje broja izbjeglica i logora za njihov smještaj. Veliki val izbjeglica potekao je sa prostora bivše Jugoslavije nakon ratova 1990-ih. Još veći valovi potekli su nakon ratova u Afganistanu i Iraku i po Africi (Ruanda, Burundi, DR Kongo, Somalija, Etiopija, Eritreja, Sijera Leone, Liberija…) Za vrijeme Prvog zaljevskog rata 1991. u Turskoj je organizirano više logora za gotovo 500 000 izbjeglih Kurda sa Iračkog Kurdistana.[4]

Sirijske izbjeglice i Evropska migrantska krizaUredi / Уреди

Prema uredu Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR) krajem augusta 2014. broj izbjeglica koji je pobjegao od Građanskog rata u Siriji, nakon 2011. premašio je broj od tri miliona. Taj ljudski val prelio se na susjedne zemlje; ponajviše na Jordan, Libanon i Tursku, gdje je izazvao brojne probleme.[6]

Do decembra 2013. pobijeno je više od 100.000 Sirijaca, a 1 / 3 stanovnika zemlje od oko 21,5 miliona je klasificirana kao interno raseljena. Broj izbjeglica porastao je od 200.000 - 2012. do brojke od 2.5 miliona - 2013., od tog se polovina odnosila na djecu. UNHCR je 2014. izjavio da se veličina sirijske krize približila Genocidu u Ruandi 1994.[6] Krajem novembra UNHCR je registrirao oko 3.2 miliona sirijskih izbjeglica, i činjenicu da je gotovo 6000 ljudi svakodnevno bježalo iz Sirije.[6] Taj enormni val doveo je do Evropske migrantske krize.

IzvoriUredi / Уреди

  1. 1,0 1,1 "Logor" (hrvatski). Proleksis. http://proleksis.lzmk.hr/34954/. pristupljeno 14. 11. 2018. 
  2. 2,0 2,1 "Refugee" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/topic/refugee. pristupljeno 14. 11. 2018. 
  3. "War Refugee Board" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/topic/War-Refugee-Board. pristupljeno 14. 11. 2018. 
  4. 4,0 4,1 "Logor" (hrvatski). Leksikografski zavod. http://proleksis.lzmk.hr/34954/. pristupljeno 14. 11. 2018. 
  5. "The UNRWA camps" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Palestine#ref45080. pristupljeno 14. 11. 2018. 
  6. 6,0 6,1 6,2 "The Syrian Refugee Crisis in 2014" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/topic/Syrian-Refugee-Crisis-in-2014-The-1997834. pristupljeno 14. 11. 2018. 

Vanjske vezeUredi / Уреди