Ivo Senjanin
Ivo Senjanin (? - Karlovac, 20. srpnja 1612.) bio je narodni junak. Kao uskok i hajduk proslavio se brojnim vojnim podvizima protiv Osmanlija. Zbog manjeg broja povijesnih izvora, puno onoga što je poznato o njemu danas se uglavnom pripisuje legendama, a pojedinosti njegova života i određena postignuća i srednjovjekovnom romantizmu.[1]
Životopis uredi
Ivo Senjanin, rođen kao Ivan Vlatković,[2] 16. stoljeća bio je zapovjednik skupine hajduka, s kojom se borio protiv Osmanlija između ostalog u Albaniji, Bosni,Hercegovini i Hrvatskoj. Dana 7. travnja 1596. sudjelovao je u oslobađanju Klisa od Osmanlija. Otac mu je bio imena Novak, pa otuda zapisi Novaković ili Novaković-Vlatković. Majka mu je bila od Domazetovića. Ivan je imao dva brata, također uskoka, starijeg Jurja i mlađeg Mihu. Spomenuto je i da imao sina (ne spominje mu se ime) i kćer Matiju[3]
Sudjelovao je 1571. u Bitci kod Lepanta, bitkama u Cipru, Egiptu, Peloponezu, u Bitci kod Siska i u bitkama kod Petrinje. Kasnije je postao uskok.
Sudjelovao je u tzv. Dugom ratu (1593-1606) između Habsburgovaca i Osmanlija, iz kojeg je izišao kao nadvojvoda[4]
1602-1608. Ivo Senjanin-Vlatković neosporni je gospodar jadranskih voda vraćajući Mlečanima milo za drago. Latinski ga izvori nazivaju »Uscocchorum dux«[5] (vojvoda uskoka), njemački »Hauptman Khermbatom«
Zbog promjena političkih odnosa između Mlečana i Osmanlija, Venecijanci su tražili Senjaninovu glavu. Nakon što je u studenom 1606. sklopljen mir između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva postalo je zabranjeno provaljivati na turska područja. Zbog stradanja osmanskih podanika u sukobu s Turcima, protiv Ive Senjanina je kao prilog sređivanju državnih odnosa Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog Carstva provedena istraga. Nakon što je istragom utvrđeno da je oduzeo nešto opskrbe (žito) senjskom upravitelju, okrivljeni Ivo Senjanin osuđen je na smrt.[6]
Pogubljen je mačem 20. srpnja 1612.[4] u Karlovcu. Pomilovan je poslije pogubljenja.[7]
Legende uredi
Do danas su sačuvane brojne narodne pjesme u čast Ive Senjanina i njegovog hajdučkog i uskočkog junaštva.[8]
Povezano uredi
Izvori uredi
- ↑ Koljević, Svetozar, The Epic in the Making. Clarendon Press, 1980.
- ↑ Kozličić, Mithad. Hrvatsko brodovlje. Književni krug, 1993.
- ↑ Anđelko Mijatović - Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti (str.84)
- ↑ 4,0 4,1 Anđelko Mijatović, Neki poznatiji Senjani uznici (str.264)
- ↑ Josip Horvat - IVO SENJANIN USCOCCHORUM DUX. (str.128)
- ↑ Izlaganje Mate Kovačevića, Hakave
- ↑ „Marko Dragić, Poetika i povijest hrvatske usmene književnost”. Arhivirano iz originala na datum 2012-05-26. Pristupljeno 2014-07-26.
- ↑ The Death of Ivo of Senj