Ivan Kuvačić
Ivan Ivo Kuvačić (Gata kod Omiša, Kraljevina SHS, 12. januara 1923 - ), jugoslavenski (hrvatski) marksistički sociolog, pripadnik praxisove škole mišljenja i jedan od urednika časopisa Praxis.[1]
| Ivan Kuvačić | |
|---|---|
| Filozofija 20. stoljeća | |
| Zapadna filozofija | |
| Rođenje | 12. januar 1923, Gata kod Omiša, Kraljevina SHS) |
| Filozofija | |
| Škola/Tradicija | Sociologija |
| Inspiracija | |
Od | |
Biografija uredi
Ivan Kuvačić je nakon osnovne škole u Omišu završio gimnaziju u Zagrebu. Za Drugog svjetskog rata priključio se antifašističom pokretu. Nakon rata počeo je studirati filozofiju u Zagrebu. Studij je nastavio u Lenjingradu i Moskvi, kao stipendist SSSR-a zajedno s prijateljem i kasnijim suradnikom Gajom Petrovićem.[2] Nakon toga zapošljava se 1950-ih kao profesor na učiteljskoj akademiji u Čakovcu. Zatim se seli u Zagreb i predaje na tadašnjem Radničkom sveučilištu Moša Pijade. Od utemeljenja studija sociologije 1963 radi kao profesor na tom odjelu sve do svog umirovljenja 1980-ih. Jedno vrijeme 1960-ih proveo je na Sveučilištu Berkeley (SAD) kao Fulbrightov stipendist. Ivan Kuvačić je bio jedan od osnivača i urednika čuvenog filozofskog časopisa Praxis [1]. Kuvačić je kao i većina njegovih kolega iz praxisove škole mišljenja bio radikalni zastupnik kritike svega postojećega. A ona je po njima podrazumijevala; autorefleksiju i samoispitivanje, zapravo - načela europske filozofije subjektivnosti.
Praksisovskim filozofima je u središtu interesa bio slobodan pojedinac, čovjek, kao građanski subjekt - oni su tako interpretirali samoupravljanje, koje je po njima trebalo biti vrhunac demokracije u kojem bi čovjek, doista bio subjekt. Stoga oni nisu prihvaćali nacionalizam, koji eshatološki postavlja naciju kao temelj svega. A onda se on koristi kao ideološka podloga za praktičku politiku birokratskoga podčinjavanja tog istog naroda, svođenjem njegova bitka na etabliranu tradicionalnost i diskriminaciju svega onoga što se razlikuje od povlaštene društveno-političke koncepcije.[2]
Osobito značajan Kuvačićev doprinos u utemeljenju i organizaciji studija socijologije, -na liniji filozofije koja potvrđuje slobodu čovjekova stvaralačkoga izražavanja.
- Hrvatsko Sociološko Društvo dodijelilo je svoju Nagradu Rudi Supek za 2005. profesoru Ivanu Kuvačiću.[3]
Najznačajnija djela uredi
- Marksizam i funkcionalizam. Beograd: 1970.
- Znanost i društvo. Zagreb: Naprijed, 1977.
- Obilje i naselje. Zagreb: 1979., Naprijed
- Sociologija. Zagreb: Školska knjiga, 1982.
- Obuzdana utopija. Zagreb: Naprijed, 1986., ISBN 978-86-349-0042-2
- Suvremene sociološke teorije. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske, 1990., ISBN 86-81175-13-0
- Funkcionalizam u sociologiji. Zagreb: Sociološka hrestomatija, 1990.
- Kako se raspao boljševizam. Zagreb: Naprijed 1997., ISBN 953-178-087-0
- Uvod u sociologiju. Zagreb: Golden marketing/Tehnička knjiga 2004., ISBN 953-212-177-3
- Sjećanja. Zagreb: Razlog 2008., ISBN 9789536985128