Otvori glavni meni

Sveti Ivan Kapistran (rođen kao tal.: Giovanni da Capistrano odnosno njemački: Johannes Kapistran; 24. lipnja 1386 Capestrano (Abruci, Napuljsko Kraljevstvo danas: ItalijaIlok, 23. listopada 1456.), franjevački propovjednik, svetac Katoličke Crkve. Jedan je od najglasovitijih propovjednika svih vremena.

Ivan Kapistran
Lotz John of Capistrano.jpg

Karl Lotz (1833-1904)
Sveti Ivan Kapistran (slika u Panonhalmi)
franjevac priznavalac
Rođen/a 24. jun 1386. (1386-06-24), Capestrano (L'Aquila Abruci
Napuljsko Kraljevstvo danas: Italija)
Umro/la 23. oktobar 1456. (dob: 70), Ilok, Ugarska danas: Hrvatska
Štuje se u Katolička crkva
Pravoslavna crkva
Beatificiran/a 1690, Rim
Kanoniziran/a 4. jun 1724., Papa Benedikt XIII.
Glavno svetište crkva u Iloku, Hrvatska
Kalendar svetaca 23.10.
Zaštitništvo pravnici, vojnici, Beogradska nadbiskupija, Beograd, Mađarska, Hrvatska, Srbija
bivša Jugoslavija, bivša Austro-Ugarska

ŽivotopisUredi

 
Bitka kod Beograda.

Bio je sin njemačkog plemića. Pohađao je univerzitet u Perugi študirajući građansko i crkveno pravo. Bio je učenik Bernardina Sijenskoga, kojemu pomaže u reformi reda. Bio je inkvizitor protiv franjevaca-buntovnika (fraticelli). Kasnije je bio apostolski legat u raznim zemljama te gorljiv protuhusitski propovjednik, koji obilazi cijelu srednju Europu i propovijeda križarski rat protiv Turaka.

Bio je pravnik u Napulju. Po nalogu kralja Ladislava, postao je sudac u Perugi. Zaručio se kćerkom najbogatijeg čovjeka u gradu. Za vrijeme građanskog rata, završio je nepravedno u zatvoru, a žena mu je umrla. Budući da se oženio neposredno prije rata, nije stigao konzumirati brak. Zbog oduzete imovine, narušena društvenog položaja, razočaranja nad zemaljskim dobrima i smrti supruge, odlučio se povući iz svjetovnog života i postao je franjevac.

Kao glasovit propovjednik putovao je širom Europe, a ljudi su dolazili u velikom broju da ga čuju. Zabilježena su čudesna ozdravljenja, kada je polagao križ na bolesnike. U Češkoj je pridobio za katoličku vjeru mnoge husite. Nagovarao je despota Đurađa Brankovića neka prihvati sa svojim narodom uniju, koju su 1439 podpisali najviši predstavnici Pravoslavnih crkava na Firentinskom koncilu; tako bi se moglo ujedinjeno kršćanstvo lakše oduprijeti prodirajućim muslimanima. Kad su u lipnju 1456 Turci pod Mehmedom II. udarili na Beograd i počeli ga opsjedati, Kapistran je skupio četu križara, sastavljenu od franjevaca, seljaka, građana i profesionalnih vojnika, te je 22. srpnja uz Janoša Hunjadija nanio Turcima težak poraz te ih potjerao od utvrde.

Sam križarski rat je organizirao papa Kalist III., koji je imao kao Španjolac iskustva iz borbi protiv Maora kroz rekonkvistu, a želio je pridobiti natrag i Carigrad. Nehaj europskih vladara ga je u tome spriječio, ali je ipak osvojio nekoliko otoka u Egejskome moru. Tom pobjedom su kršćani iskusili, da je takvu velesilu, kakva je u ono vrijeme bila Turska, ipak moguće pobjediti.

DjelaUredi

Napisao je više moralističkih, apologetskih i crkvenopravnih djela, te rasprava i pisama. Bio je prvi gvardijan samostana franjevaca opservanata na otoku Svetog Andrije kod Rovinja, a spominje se u pismu pape Nikole V. od 17. prosinca 1453.[1]

Smrt i štovanjeUredi

Podlegao je kugi, koja je harala kršćanskim taborom, 23. listopada 1456. u Iloku, gdje je i pokopan, kako je zatražio u svojoj oporuci. Želja mu je bila da u Iloku trajno borave franjevci, što mu se i ostvarilo, premda je grad bio u turskim rukama oko 160 godina. U Iloku se nalazi crkva sv. Ivana Kapistrana i njegova slika iznad oltara. Za njegovim srebrenim sarkofagom izgubio se trag.
Papa Lav X. je dozvolio odmah njegovo štovanje u Kapistranu. Papa Aleksandar VIII. ga je pribrojio blaženima, a papa Benedikt XIII. je 4. lipnja 1724 objavio bulu o njegovim proglašenjem svetim. [2]

UspomenaUredi

 
Kršćanska pobjeda nad muslimanima 1456 kod Beograda je bila uvelike zasluga Ivana Kapistrana

Svetac – zaštitnik naše nadbiskupije je sveti Ivan Kapistran, franjevac, pravnik, teolog i branitelj Beograda u slavnim danima naše historije. Božji put vodio je sveca iz rodne Italije širom Evrope sve do ovih naših prostora gdje je te davne 1456. godine, nakon što su Turci posle osvajanja Carigrada krenuli i na kapiju Evrope, na slavni limes Singidunum – Beograd. Među braniteljima grada, pored Janoša Hunjadija i mnogih kršćanskih vitezova, bio je i sveti Ivan Kapistran. Iako u svojoj sedamdesetoj godini, hrabrio je branitelje grada molitvom, ali je i mačem branio grad. Nasa nadbiskupija proslavila je praznik svog sveca-zaštitnika molitvama i svečanim svetim misama te dvodnevnicom, koju je vodio uz nadbiskupa-metopolita Stanislava Hočevara i mostarski biskup Ratko Perić. [3]

IzvoriUredi

  1. Crveni otok Tekst: R. Matijašić
  2. O. Bitschnau. Das Leben der Heiligen Gottes. str. 787-791. 
  3. M. A. Kanelić. Proslava Svetog Ivana Kapistrana (Blagovest 2015 br. 11, Beograd). str. 13s. 

LiteraturaUredi

  • O. Bitschnau: Das Leben der Heiligen Gottes. 2. izdanje. Einsiedeln, New-York, Cincinnati i St. Louis; Karl & Nikolaus Benziger 1883.