Ismet Mujezinović

Ismet Mujezinović

Spomenik umjetniku Ismetu Mujezinoviću u Tuzli.
Spomenik umjetniku Ismetu Mujezinoviću u Tuzli.

Puno ime Ismet Mujezinović
Datum rođenja: 2. decembar 1907.
Mesto rođenja: Tuzla (Austrougarska)
Datum smrti: 7. januar 1984.
Mesto smrti: Tuzla (SFRJ)

Ismet Mujezinović (Tuzla, Austrougarska, 2. decembar 1907 — Tuzla, SFRJ, 7. januar 1984) poznati jugoslovenski i bosanskohercegovački likovni umjetnik.

BiografijaUredi

Ismet Mujezinović se rodio u Tuzli, 2. decembra 1907. godine za vrijeme Austrougarske uprave u Bosni. Likovnu akademiju u Zagrebu završio je 1929. godine[1], gdje specijalizira zidno slikarstvo kod Joze Kljakovića[1]. Prvu samostalnu izložbu priredio je u Sarajevu 1926. godine. Prvi put je izlagao u Beogradu 1930. godine. Nakon toga boravi u Francuskoj gdje pohađa kurs istorije umjetnosti na Sorboni (1931-33)[1]. Nakon povratka iz Francuske, zadržava se u Zagrebu, na Akademiji 1933. godine i u Splitu 1935. godine. Tih godina djeluje i u rodnoj Tuzli, Beogradu, Bijeljini... Od 1936. godine stalno boravi u Sarajevu.

Učesnik NOB-a bio je od 1941. godine. Izlagao je u više gradova u zemlji i inostranstvu i jedan je od osnivača Škole za likovne umjetnosti, grupe -{Collegium Artisticum}- i Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBIH). 1953. godine iz Sarajeva se vraća u Tuzlu, gdje živi i stvara do smrti, 7. januara 1984. godine.

DjelaUredi

 
Ismet Mujezinović, Ustanak.
 
Ismet Mujezinović, Juriš.
  • Žetelice
  • Užina na radilištu
  • Portret Marije
  • Portret Romana Petrovića
  • Kurir, crtež perom, tuš
  • Portret maršala Tita, linorez u boji
  • Prelaz preko Neretve
  • Proboj
  • Nošenje ranjenika
  • Prsa u prsa, crtež

Analiza djelaUredi

U opusu Ismeta Mujezinovića, među crtežima, akvarelima, grafikama i platnima nastalim u periodu od 1925. do kraja osamdesetih godina 20. vijeka, ističu se tri stvaralačka perioda.

Prvi, i prije od prve samostalne izložbe 1926. godine u Sarajevu, do 1941. godine, karakteriše djelovanje na više područja, sklonost ka promjenama, humanističko i ideološko opredjeljenje i sjajni koloristički procvat. Poseban interes iskazuje za temu portreta, prizora sa pijace, akta, starih gradova. Iz ovog perioda izdvaja se portret Husein efendije Hafizovića (1919. godine) slikan tehnikom akvarela, zatim Autoportret iz 1923. godine (ulje na platnu), Izvlačenje mreže (1935., ulje na platnu), Užina na radilištu (1936/37., ulje na paus papiru), Zima u Vojkovićima (1937. ulje na kartonu) i druge. U likovnom smislu, na prvim slikama dominira jasna i definirana forma i potez, koja će kasnije, pod utjecajem konstruktivizma, prerasti u naglašene geometrijske oblike (na primjer, kompozicija Skrad iz 1929. godine, u privatnom vlasništvu). Potom, nakon postakademskog perioda i boravka u Parizu, Mujezinovićeve slike, svojevrsne bilješke svakodnevnice, poprimaju pečat impresionizma [na primjer, Pred crkvom (Procesija), 1938].

Drugi, ratni period koji traje četiri godine od 1941 – 1945. godine. Mujezinović, koji učestvuje u narodnooslobodilačkoj borbi, bilježi dešavanja sa ratišta u Jugoslaviji. U ovom periodu nastaje veliki broj crteža i akvarela, koji su tokom ratnih dešavanja uništeni ili zagubljeni. Također, slikar svoj interes usmjerava na teme iz ratnog okruženja: zbjegove, ranjenike, kolone, partizanske kurire i mjesta zahvaćena ratom. Nekoliko sačuvanih crteža pored likovne imaju i istorijsko-dokumentarnu vrijednost. U novembru 1942. godine Mujezinović prisustvuje Prvom zasjedanju AVNOJ-a gdje slika portrete učesnika, a iste godine pravi kartu Bihaćke republike.

Treći, poratni period – period velikih poduhvata, ciklusa, široke društvene afirmacije – period plodnih godina rada. U ovoj fazi slikar se usmjerava ka socrealizmu i tematici vezanoj za Narodnooslobodilačku borbu. Oslikao je dva ciklusa – Prelaz preko Neretve i U slavu boraca Sutjeske.

Zbirka slikaUredi

Zbirka slika Ismeta Mujezinovića sastoji od 2085 djela, dio je cjelokupnog fundusa od osam kolekcija/zbirki u Međunarodnoj galeriji portreta u Tuzli, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. februara 2013. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spomenik BiH.[2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća).

Ismet Mujezinović stvarao je u različitim likovnom tehnikama. U Zbirci međunarodne galerije portreta sačuvan je veliki broj crteža olovkom, ugljenom, flomasterom, tušem, zatim slika izrađenih u tehnici akvarela, gvaša, tempere, ulja na platnu uz samo jednu sačuvanu litografiju (Djevojka sa nanulama, 1925/30.).

NasljeđeUredi

U njegovu čast, jedna ulica u Beogradu, općina Novi Beograd, dobila je ime ulica Ismeta Mujezinovića.[3]

ReferenceUredi

Vanjske vezeUredi