Otvori glavni meni

Iran u internacionalnim statistikama

Ovaj članak pruža uvid u kotiranje Irana na međunarodnim statističkim ljestvicama a:

Sadržaj/Садржај

PodručjeUredi

GeografijaUredi

Glavni članci: Iran i Geografija Irana
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Države po površini 17. 196 Popis država po površini Površina iznosi 1,648.195 km²; ~1.1% površine Zemlje. 2011.
Postotak vodenih površina 18. 139 The World Factbook Vodene površine zauzimaju 116.600 km² odnosno oko 7.07% ukupne površine. 2011.
Broj državnih granica 7. Svijet The World Factbook Sedmo mjesto dijeli s Turskom i Venecuelom, a graniči sa 13 država (šest morskih, tri kopnene i četiri mješovite granice). 2011.
Dužina državnih granica 12. Svijet The World Factbook Ukupno 8731 km od čega 5440 km kopnenih i 3191 km morskih granica. 2011.
Dužina obale 50. 196 The World Factbook Ukupna dužina morske obale je 2440 km, ne računajući 740 km kaspijske obale. 2011.
Najveći otok svijeta 46. Svijet World Island Info Kešm površinom od 1336 km² čini 272. najveći otok svijeta. 2011.
Najviša točka 22. Svijet The World Factbook Damavand nadmorskom visinom od 5610 m čini 22. najvišu državnu točku svijeta. 2011.
Najniža točka 17. Svijet The World Factbook Kaspijsko jezero nadmorskom visinom od -28 m čini 17. najnižu prirodnu točku svijeta. 2011.
Najsjevernija točka 60. Svijet The World Factbook Najsjevernija točka (39°46’38"N) nalazi se u pokrajini Zapadni Azarbajdžan. 2011.
Najjužnija točka 127. Svijet The World Factbook Najjužnija točka (25°03’35"N) nalazi se u pokrajini Sistan i Balučistan. 2011.
Najistočnija točka 44. Svijet The World Factbook Najistočnija točka (63°18’03"E) nalazi se u pokrajini Sistan i Balučistan. 2011.
Najzapadnija točka 146. Svijet The World Factbook Najzapadnija točka (44°02’50"E) nalazi se u pokrajini Zapadni Azarbajdžan. 2011.
Najviša zabilježena temperatura 1. Svijet NASA U pustinji Dašt-e Lut zabilježena je rekordno visoka temperatura od 70.7 °C (159 °F). 2005.

Okoliš i ekologijaUredi

Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Obnovljivi izvori pitke vode 58. 151 The World Factbook Oko 137,5 km³ pitke vode. 1997.
Dostupnost pitke vode per capita 116. 141 UN Godišnje je dostupno 630 m³ pitke vode po stanovniku. 2001.
Potrošnja pitke vode 11. Svijet The World Factbook Ukupna godišnja potrošnja je 72.88 km³ pitke vode od čega 91% otpada na poljoprivredu, 7% na kućanstva, te 2% na industriju. 2000.
Potrošnja pitke vode per capita 19. Svijet The World Factbook Ukupna godišnja potrošnja po stanovniku iznosi 1048 m³ pitke vode. 2000.
Najveća pustinja svijeta 23. Svijet Popis pustinja Dašt-e Kavir se sa 77.000 km² nalazi na 23. mjestu najvećih pustinja svijeta, a Dašt-e Lut sa 52.000 km² na 25. mjestu. 2011.
Stopa bioraznolikosti 13. 53 World Conservation Monitoring Centre Stopa=2 1994.
Šumske površine 48. 221 FAO 110.750 km² šumskih površina. 2010.
Postotak šumskih površina 176. 221 FAO 7% šumskih površina u odnosu na ukupnu površinu države. 2010.
Broj endemskih biljnih vrsta 16. 58 Science Fair Oko 1500 endemskih biljnih vrsta. 2011.
Najstarije stablo 2. Svijet Najstarija stabla Tzv. „Zarathuštrin čempres” star je više od 4000 godina što ga čini drugim najstarijim stablom na svijetu. 2011.
Površina koraljnih grebena 19. Svijet UN Oko 700 km² koraljnih grebena u Omanskom i Perzijskom zaljevu. 2005.
Broj ugroženih vrsta 37. 158 UN Ukupno se 54 vrste nalaze na IUCN-ovom crvenom popisu. 1999.
Zaštićenost ugroženih vrsta 71. 141 CITES 69.6% od ukupnog broja ugroženih vrsta je zaštićeno. 2000.
Mjesto najvišeg stupnja prirodnog zračenja 1. Svijet Science Magazine Grad Ramsar u pokrajini Mazandaran mjesto je s najvećim stupnjem prirodnog zračenja: oko 260 mSv godišnje. 2011.
Staklenički plinovi per capita 74. Svijet World Resources Institute Godišnje oko 7,6 tona ugljičnog dioksida po stanovniku. 2000.
Ispuštanje ugljičnog dioksida po BDP-u 28. 141 CDIAC Godišnje oko 2.36 tone CO2 po dolaru BDP-a. 2005.
Ispuštanje ugljičnog dioksida per capita 70. 210 CDIAC Godišnje oko 5,8 tona CO2 po stanovniku. 2003.
Ispuštanje ugljičnog dioksida 11. Svijet UN Godišnje 466,976.000 tona odnosno ~1.6% ukupnog ispuštanja u svijetu. 2006.
Stopa „najzelenije države” 83. 141 Reader's Digest Stopa mjeri omjer HDI-a i ESI-a. 2008.
Stopa HPI 81. 178 New Economics Foundation Stopa „planeta sreće” (eng. Happy Planet Index) iznosi 47.23, a njom se mjeri utjecaj stanovništva na okoliš. 2009.
Stopa EPI 78. 153 Yale University Stopa EPI-a iznosi 60,0, a njom se mjeri stupanj državne zaštite okoliša. 2010.

Prirodne katastrofeUredi

Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Najsmrtonosnija sniježna oluja 1. Svijet NOAA Sniježna oluja iz 1972. godine odnijela je između četiri i šest tisuća života. 1999.
Najsmrtonosniji potres 8. Svijet Popis najgorih potresa Potres u Damganu 22. 12. 856. godine odnio je više od 200.000 života. 2011.
Broj najsmrtonosnijih potresa 1. Svijet Popis najgorih potresa Iran i Kina s devet najsmrtonosnijih potresa ikad zabilježenih dijele prvo mjesto. 2011.
Najveća ugroženost prirodnim katastrofama 2. Svijet UNFPA Zahvaljujući učestalim potresima zemlja se nalazi na drugom mjestu najveće opasnosti od prirodnih katastrofa. 2011.
Broj žrtava od potresa 2. Svijet UNFPA Najviše zbrojenih žrtava potresa nakon Kine. 2011.
Najveće kopneno izlijevanje nafte 1. Svijet Guinnessova knjiga rekorda 26. 8. 1956. na ilegalnoj bušotini izlilo se 120.000 barela nafte koja je 90 dana šikljala 52 m u vis. 1997.

HistorijaUredi

Glavni članak: Historija Irana
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Najstarija država svijeta 1. Svijet >>>>> Nacionalno ujedinjenje pod današnjim imenom „Iran” nastupilo je 625. pne. u vrijeme medijske dinastije[1]. 2011.
Najstariji službeni jezik 1. Svijet >>>>> Perzijski jezik je s približno 2600 godina kontinuiranog korištenja najstariji službeni jezik svijeta. 2011.
Najviše bivših glavnih gradova 1. Svijet Ghalibaf.ir Iran je prije Teherana kroz historiju imao 37 različitih glavnih gradova. 2011.
Najstariji kalendar u upotrebi 1. Svijet Kalendari Iranski kalendar datira iz 2. milenijuma pne. i danas predstavlja najstariji kalendar u upotrebi. 2011.
Najprecizniji kalendar 1. Svijet Kalendari Iranski kalendar posljednji je put reformiran u 11. vijeku od strane Omara Hajama, a odstupa jedan dan na 3,8 milijuna godina. 2011.
Najveći imperij 7. Svijet Popis najvećih imperija Ahemenidska Monarhija je sa 10,7 milijuna km² sedmi je najveći imperij svih vremena. 2011.
Najveći starovjekovni imperij 1. Svijet Popis najvećih starovjekovnih imperija Ahemenidska Monarhija sa 10,7 milijuna km² (oko 480. pne.) bila je najveći imperij u starom vijeku. 2011.
Najveći srednjovjekovni imperij 6. Svijet Popis najvećih srednjovjekovnih imperija Sasanidska Monarhija sa 7,4 milijuna km² (620-ih godina) bila je šesti najveći imperij u srednjem vijeku. 2011.
Najveći novovjekovni imperij 13. Svijet Popis najvećih novovjekovnih imperija Afšaridska Monarhija sa 4,0 milijuna km² (1740-ih godina) bila je trinaesta najveća u novom vijeku. 2011.
Najveći cjeloviti imperij 4. Svijet Popis najvećih cjelovitih imperija Ahemenidska Monarhija sa 10,7 milijuna km² bila je četvrti najveći cjeloviti imperij svih vremena. 2011.
Najmnogoljudniji imperij 5. Svijet Popis najmnogoljudnijih imperija Ahemenidska Monarhija sa 70-80 milijuna stanovnika bila je peti najmnogoljudniji imperij svih vremena. 2011.
Postotak ukupnog svjetskog stanovništva 1. Svijet Popis najmnogoljudnijih država prema % Ahemenidska Monarhija sa 70-80 milijuna stanovnika sačinjavala je oko 50% ukupnog svjetskog stanovništva što je najveći postotak svih vremena, dok se Sasanidska Monarhija sa 38% nalazi na drugom mjestu. 2011.
Imperiji s najvećim BDP-om 8. Svijet Popis imperija prema najvećem BDP-u Afšaridska Monarhija sa 229,85 milijarde dolara USD (1747. godine) bila je osmi najveći imperij u historiji prema BDP-u (današnja protuvrijednost). 2011.
Imperiji prema postotku svjetskog BDP-a 1. Svijet Popis država prema % svjetskog BDP-a Ekonomija Afšaridske Monarhije je 1747. godine sačinjavala 33,1% ukupnog svjetskog BDP-a što je najveći postotak zabilježen u historiji. 2011.
Najduži imperijalni status 1. Svijet Popis iranskih imperija Iran ima najduži imperijalni status (od 625. pne. do danas približno 2000 godina). 2011.

KulturaUredi

Glavni članak: Iranska kultura
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Broj spomenika UNESCO-ve Svjetske baštine 16. 239 UNESCO Ukupno se 15 (grupiranih) spomenika kulture nalazi se na UNESCO-voj listi Svjetske baštine. 2011.
Međunarodni turistički posjeti 58. Svijet UNWTO U 2007. godini zemlju je posjetilo oko 2,219.000 stranih turista kojima je na raspolaganju 641 hotel s ukupno 63.000 kreveta. 2007.
Zarada od turizma 28. Svijet UNWTO Godišnja zarada od turizma iznosi 8,7 milijardi USD. 2008.
Međunarodna turistička potrošnja 28. Svijet Svjetska banka Iranski turisti godišnje potroše oko 4,4 milijardi USD na posjete stranim zemljama. 2004.
Najduži obrambeni zid 2. Svijet Fortifikacija Veliki gorganski zid drugi je najveći fortifikacijski sustav (nakon Kineskog zida). 2011.
Najstariji vodospremnik u upotrebi 1. Svijet Kanat Vodospremnik u Gonabadu (pokrajina Razavi Horasan) star je 2700 godina i dan danas je u upotrebi, a opskrbljuje ga najstariji i najveći svjetski kanat. 2011.
Najveća struktura od opeke 1. Svijet UNESCO Citadela Arg-e Bam čija se gradnja datira u ahemenidski period najveća je struktura od nepečene opeke u svijetu. Građevina je pretrpjela znatna oštećenja u potresu 2003. godine i danas je u fazi rekonstrukcije. 2011.
Najviši toranj od opeke 1. Svijet Skyscraper Page Gonbad-e Kabus u pokrajini Golestan izgrađen oko 1000. godine u vrijeme vladavine zijaridske dinastije je visinom od 72 metra najviši toranj od opeke u svijetu. 2011.
Najviši samostojeći toranj 6. Svijet Toranj Toranj Milad sa 435 m šesti je najviši samostojeći toranj svijeta i najviša građevina u zemlji. 2011.
Najveći nogometni stadion 5. Svijet World Stadiums Stadion Azadi sa 100.000 sjedećih mjesta peti je najveći nogometni stadion na svijetu. 2011.
Najveća sportska dvorana 29. Svijet World Stadiums Dvorana Azadi sa 40.000 sjedećih mjesta 29. je najveća sportska dvorana svijeta. 2011.
Najveća zbirka dragulja 1. Svijet Iranska središnja banka Najveća zbirka dragulja nalazi se u Iranskoj centralnoj banci. 2011.
Najveći proizvođač sagova 1. Svijet E-Rug U zemlji se proizvede 3/4 ručno izrađenih sagova odnosno 30% udjela u svjetskom izvozu. 2011.
Najveći ručno proizvedeni sag 1. Svijet National Geographic Godine 2010. proizveden je najveći tepih površine od 5625 m². 2011.
Posjećenost kinodvoranama 19. Svijet UN Godišnja posjećenost kinodvoranama je 26,000.000. 2003.
Broj mjesta u kinodvoranama 15. Svijet UN Oko 173.000 mjesta u kinodvoranama. 1995.

DruštvoUredi

Glavni članak: Iran
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Stopa zadovoljstva životom 96. 178 University of Leicester Mjerenje obuhvaća zdravlje, zdravstvo i pristup primarnom obrazovanju. 2006.
Stopa nelinearne kvalitete života 67. 171 University of Leicester Mjerenje kvalitete života se zasniva na nelinearnoj metodi. 2005.
Stopa zatvorenika 57. 217 International Centre for Prison Studies 222 zatvorenika na 100.000 stanovnika. 2009.
Postotak ženskih zatvorenika 81. 134 International Centre for Prison Studies 3.5% ženskih od ukupnog broja zatvorenika. 2003.
Postotak neosuđenih zatvorenika 89. 143 International Centre for Prison Studies 24.8% neosuđenih od ukupnog broja zatvorenika. 2003.
Stopa ubojstava s namjerom 66. 144 UN Stopa ubojstava s namjerom iznosi 2,93 na 100.000 stanovnika. 2009.
Stopa emancipacije majki u društvu 49. 158 Save the Children Mjerenje uključuje zastupljenost majki u zdravstvu, obrazovanju, ekonomskim i političkim slobodama. 2009.
Stopa emancipacije žena u društvu 45. 158 Save the Children Mjerenje uključuje zastupljenost žena u zdravstvu, obrazovanju, ekonomskim i političkim slobodama. 2009.
Stopa dječjih prava 45. 158 Save the Children Mjerenje obuhvaća prava djece na zdravstvenu srb, obrazovanje i druge slobode. 2009.
Stopa dječjeg razvoja 68. 143 Save the Children Mjerenje obuhvaća dječje obrazovanje, zdravstvenu srb i prehranu. 2006.
Sen stopa društvene skrbi 49. 131 Handbook of social choice and welfare Stopa se mjeri umnoškom BDP-a po glavi i razlike između broja 1 i drušvenog ginijevog koeficijenta. 2009.
Stopa razvoja spolne jednakosti 76. 155 UN Stopa pokazuje spolnu nejednakost glede dužine i kvalitete života, obrazovanja i životnog standarda. 2009.
Najniža stopa razvoda 25. Svijet UN Stopa je 2004. iznosila 0.94 na 1000 stanovnika, a 2009. godine povećala se na 1,7 na 1000 stanovnika.[2] 2004.
Najviša prosječna dob pri stupanju u brak 25. (49.) 73 UN Za muškarce 29,7 godina, a za žene 23,9 godina. 2004.

StanovništvoUredi

Glavni članak: Stanovništvo Irana
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Broj etničkih skupina 14. Svijet Joshua Project U zemlji žive 103 etničke skupine. 2011.
Broj stanovnika 18. Svijet Popis država po stanovništvu Prema posljednjem službenom popisu iz 2006. godine zemlja je imala 70,495.782 stanovnika.[3] 2011.
Gustoća stanovništva 163. Svijet Popis država po gustoći stanovništva Prema posljednjem službenom popisu iz 2006. godine gustoća naseljenosti bila je 43,3 stan./km². 2011.
Rast stanovništva 96. 230 UN Prema podacima UN-a rast stanovništva iznosi 1.35%, a prema najnovijim službenim iranskim izvorima 1.6%.[4] 2010.
Stopa rodnosti 96. 195 UN Godišnje 20,3 rođenja na 1000 stanovnika. 2010.
Stopa plodnosti 129. 195 UN Stopa plodnosti prema podacima UN-a iznosi 2.04 djece po ženi u 2010. godini. Zahvaljujući općem obiteljskom programu stopa se smanjila od 6,6 djece po ženi u 1970. na približno dvoje djece u 2005. godini što je jedan od najvećih ikad zabilježenih padova stope plodnosti.[5] 2010.
Stopa adolescentske plodnosti 139. 185 Svjetska banka Na 1000 žene između 15 i 19 godina starosti godišnje se rodi 19.14 djece. 2005.
Stopa smrtnosti 165. 195 UN Godišnje 5,4 smrti na 1000 stanovnika. 2010.
Stopa migracije 123. 154 The World Factbook -0.13 migranata na 1000 stanovnika. 2011.
Broj useljenika 21. 192 UN U zemlji se nalazi oko 1,959.000 useljenika odnosno 1.05% svjetskog broja useljenika ili 2.86% ukupnog iranskog stanovništva. 2005.
Broj stranih izbjeglica 1. Svijet UN U zemlji prebiva najveći broj stranih izbjeglica u svijetu[6], uglavnom iračkih i afganistanskih[7]. Godine 2010. u zemlji je boravilo oko tri milijuna afganistanskih izbjeglica, a tokom zadnja tri desetljeća prosječan broj stranih izbjeglica bio je iznad pet milijuna.[8] 1999.
Procjene broja stanovnika za 2015. 18. Svijet UN Prema sadašnjim procjenama godine 2015. zemlja će imati 79,917.000 stanovnika, a njihov će broj 2020. porasti na 83,7 milijuna[9]. Broj od 100 milijuna stanovnika zemlja će doseći oko 2025. godine.[10] 2004.
Omjer M/Ž stanovništva 47. Svijet The World Factbook Omjer za sveukupno stanovništvo iznosi 1.02, prilikom rođenja je 1.05, do 15 godina 1.05, od 15-64 godina 1.02, iznad 65 godina 0.91. 2011.
Prosječna starost stanovništva 120. 230 The World Factbook Prosječna starost stanovništva je 26,8 godina; 26,6 za muškarce odnosno 27,1 za žene. 2011.
Najmnogoljudniji grad 16. 61 SSB Glavni grad Teheran sa 7,873.000 stanovnika 16. je najmnogoljudniji grad svijeta. Upravna gradska površina iznosi 760 km², a gustoća 10.359 st./km². 2011.
Najmnogoljudnija urbana područja 33. 188 UN Teheran (8,170.000) nalazi se na 32., a Mašhad (2,585.000) na 139. mjestu. 2007.
Najmnogoljudnija urbana aglomeracija 10. Svijet UN Teheranska aglomeracija broji 13,413,348 stanovnika i 10. je najveća na svijetu. 2010.
Postotak urbanog stanovništva 72. 210 The World Factbook Prema američkim podacima 2010. godine 71% iranskog stanovništva živjelo u gradovima, a prema službenim iranskim izvorima iz 2006. postotak je iznosio 68.46% odnosno 48,259.964 od 70,495.782 stanovnika.[3] 2010.
Stopa urbanizacije 99. 210 The World Factbook Procjenjena stopa urbanizacije za period između 2010. i 2015. godine iznosi 1,9%. 2010.

ReligijaUredi

Glavni članak: Religija u Iranu
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Najveći broj muslimana 7. Svijet Nation Master Prema službenom popisu u državi živi 70,097.741 muslimana.[11] 2005.
Postotak muslimana 6. 168 IRF Prema američkim procjenama muslimani čine 98% ukupnog stanovništva, a prema službenim iranskim izvorima 99,4%.[11] 2004.
Najveći broj šijita 1. 67 Nation Master U državi živi 61,924,500 šijita, a iza Irana slijede Pakistan, Indija, Irak i Turska. 2005.
Postotak šijita među muslimanima 1. 67 Nation Master 89% muslimana u državi su šijiti. 2005.
Postotak sunita među muslimanima 67. 67 Nation Master 9% muslimana u državi su suniti. 2005.
Najveća džamija 2. Svijet Džamija Džamija Goharšad u Mašhadu prima 700.000 ljudi što je čini drugom najvećom na svijetu. 2011.
Broj kršćana 143. Svijet Joshua Project Broj kršćana kreće se od 109.415.[11] do 300.000. 2011.
Broj katolika 149. Svijet Nation Master Broj katolika u zemlji je 13.603. 2004.
Broj crkava u islamskom svijetu 1. 56 >>>>> U zemlji je aktivno oko 600 crkava[12], više nego u bilo kojoj većinski muslimanskoj državi. Druga je Turska sa 236 crkava.[13] 2011.
Najstarija crkava 2. Svijet Tebyan Crkva sv. Marije na sjeverozapadu zemlje druga je najstarija na svijetu. 2011.
Broj Židova 24. Svijet World Jewish Congress U Iranu prema raznim procjenama živi između 10.000[11] i 25.000 Židova.[14] 1998.
Broj zoroastrijanaca 2. Svijet Zoroastrizam U državi živi 19.823 zoroastrijanaca, a najviše ih živi u Indiji (oko 60.000). 2005.

ZdravstvoUredi

Glavni članak: Zdravstvo u Iranu
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Očekivana životna dob 108. Svijet UN Sveukupna očekivana životna dob je 71 godina (69,4 za muškarce i 72,6 za žene). 2010.
Postotak pokrivenosti zdravstvenom skrbi 1. Svijet WHO 100% stanovništva pokriveno je zdravstvenom skrbi. 2007.
Izdvajanja za zdravstvo prema postotku BDP-a 53. Svijet WHO Ukupna izdvajanja za zdravstvo čine 6,8% BDP-a po kupovnoj moći. 2006.
Izdvajanja za zdravstvo per capita 69. Svijet WHO Za zdravstvo se izdvaja 678 USD po stanovniku, a ukupna izdvajanja čine 6,8% BDP-a po kupovnoj moći. 2006.
Kvaliteta zdravstvene skrbi 93. 190 WHO Države su kotirane od najkvalitetnije zdravstvene skrbi do najlošije. 2000.
Učinkovitost zdravstvene skrbi 58. 191 WHO Mjerenje obuhvaća cjelokupni zdravstveni sustav uključujući njegovu raspodjelu, odgovornost i financijsku ravnopravnost. 1997.
Broj liječnika na 10.000 stanovnika 95. Svijet UN 9 liječnika na 10.000 stanovnika odnosno 29.937 liječnika opće medicine, 173.076 pomoćnog medicinskog osoblja i 118.531 ostalih (ukupno 321.544 zaposlenika).[15] 2004.
Broj bolničkih kreveta na 1000 stanovnika 133. Svijet Svjetska banka 1,6 bolničkih kreveta na 1000 stanovnika odnosno 116.474 prema službenim izvorima (79.772 državnih, 12.594 privatnih i 24.108 ostalih).[16] 2001.
Postotak domaće proizvodnje lijekova 1. Svijet PressTV Oko 96% potrebnih lijekova proizvedu tuzemne farmaceutske tvrtke. 2010.
Zarada od izvoza lijeka per capita 25. Svijet WHO Godišnja zarada od izvoza lijeka iznosi oko 35 milijuna dolara odnosno oko 0,5 USD po stanovniku. 2008.
Dostupnost osnovnim lijekovima 54. 163 WHO Prosječna dostupnost osnovnim lijekovima u zemlji je 80%. 2000.
Dostupnost sanitarijama 22. 129 The World Factbook 99% stanovništva ima pristup osnovnim sanitarijama. 2003.
Postotak izravnih privatnih izdataka za zdravstvo 64. 187 Svjetska banka Postotak iznosi 94,8%. 2004.
Postotak pretplate privatnih zdravstvenih izdataka 75. 187 WHO Postotak iznosi 2,9%. 2002.
Postotak pothranjenosti 76. 76 FAO Manje od 5% stanovništva je pothranjeno (UN-ov statistička karta). 2009.
Korištenje kontracepcije kod žena 25. 176 Svjetska banka 74% žena između 15 i 49 godina koristi kontracepcijska sredstva. 2000.
Najviša stopa smrtnosti novorođenčadi 119. 195 UN Stopa iznosi 30,6 na 1000 novorođenčadi. 2006.
Najviša stopa materinske smrtnosti 92. 136 UN Stopa materinske smrtnosti 1999. godine bila je 37 na 100.000 porođaja, odnosno 2008. godine 27,8 na 100.000 porođaja.[17] 1999.
Postotak novorođenčadi sa smanjenom tjelesnom težinom 63. 95 UN Popis je rangiran od najvećeg postotka ka najnižem; u zemlji se rodi oko 2% novorođenčadi sa smanjenom tjelesnom težinom. 2005.
Postotak zbrinute djece sa simptomima ARI-a 3. 80 UN Klinički je zbrinuto 93% djece do pet godina starosti koji boluju od akutne respiratorne infekcije. 2002.
Postotak prisutnosti stručnog osoblja pri porođaju 35. 158 Save the Children 97% porođaja izvršeno je uz prisutnost stručnog medicinskog osoblja. 2009.
Postotak dojene novorođenčadi u prvom šestomjesečju 30. 125 UN 44% novorođenčadi isključivo je dojeno tokom prvih šest mjeseci života. 2002.
Postotak novorođenčadi cijepljenih protiv difterije, hripavca i tetanusa 1. 187 UN 99% novorođenčadi imunizirano je protiv difterije, hripavca i tetanusa. 2002.
Postotak novorođenčadi cijepljenih protiv hepatitisa B 1. 114 UN 99% novorođenčadi imunizirano je protiv hepatitisa B. 2002.
Postotak novorođenčadi cijepljenih protiv ospica 1. 186 UN 99% novorođenčadi imunizirano je protiv ospica. 2002.
Postotak novorođenčadi cijepljenih protiv dječje paralize 1. 187 UN 99% novorođenčadi imunizirano je protiv dječje paralize. 2002.
Postotak novorođenčadi cijepljenih protiv tuberkuloze 1. 153 UN 99% novorođenčadi imunizirano je protiv tuberkuloze. 2002.
Postotak osnovnih cjepiva financiranih od vlade 1. 133 % of routine EPI vaccination financed by government Vlada financira 100% osnovnih cjepiva. 2002.
Najviša stopa DALY-a b 110. 194 WHO Stopa DALY-a iznosi 175,2 godine na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za tuberkulozu 118. 194 WHO Stopa DALY-a za tuberkulozu iznosi 0.78 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za spolno prenosive bolesti (bez HIV-a) 100. 194 WHO Stopa DALY-a za spolno prenosive bolesti (bez HIV-a) iznosi 1,1 godinu na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za HIV/AIDS 102. 194 WHO Stopa DALY-a za HIV/AIDS iznosi 0.83 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za proljev 89. 194 WHO Stopa DALY-a za proljev iznosi 4,4 godine na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za meningitis 122. 194 WHO Stopa DALY-a za meningitis iznosi 0,5 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za hepatitis B 88. 194 WHO Stopa DALY-a za hepatitis B iznosi 0.14 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za hepatitis C 89. 194 WHO Stopa DALY-a za hepatitis C iznosi 0.07 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za infekcije dišnog sustava 105. 194 WHO Stopa DALY-a za infekcije dišnog sustava iznosi 4.62 godine na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za bolesti dišnog sustava 134. 194 WHO Stopa DALY-a za bolesti dišnog sustava iznosi 6.18 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za materinsku skrb 76. 194 WHO Stopa DALY-a za materinsku skrb iznosi 5.49 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za perinatilnu skrb 77. 194 WHO Stopa DALY-a za perinatilnu skrb iznosi 15.97 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za malnutriciju 93. 194 WHO Stopa DALY-a za malnutriciju iznosi 4.24 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za rak 148. 194 WHO Stopa DALY-a za rak iznosi 7.63 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za šećernu bolest 121. 194 WHO Stopa DALY-a za šećernu bolest iznosi 2.77 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za bolesti živčanog sustava 46. 194 WHO Stopa DALY-a za bolesti živčanog sustava iznosi 34.41 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za bolesti osjetnih organa 49. 194 WHO Stopa DALY-a za bolesti osjetnih organa iznosi 12.84 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za bolesti krvožilnog sustava 80. 194 WHO Stopa DALY-a za bolesti krvožilnog sustava iznosi 21.63 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za bolesti probavnoga sustava 169. 194 WHO Stopa DALY-a za bolesti probavnoga sustava iznosi 3.44 godine na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za bolesti genitourinarnog sustava 123. 194 WHO Stopa DALY-a za bolesti genitourinarnog sustava iznosi 1.86 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za kožne bolesti 145. 194 WHO Stopa DALY-a za kožne bolesti iznosi 0.42 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za mišićne bolesti 130. 194 WHO Stopa DALY-a za mišićne bolesti iznosi 3.83 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za malformaciju 82. 194 WHO Stopa DALY-a za malformaciju iznosi 4.41 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za oralne bolesti 37. 194 WHO Stopa DALY-a za oralne bolesti iznosi 2.13 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za sve nezgode 29. 194 WHO Stopa DALY-a za sve nezgode iznosi 29,7 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Najviša stopa DALY-a b za namjerno ozljeđivanje 138. 194 WHO Stopa DALY-a za namjerno ozljeđivanje iznosi 3,2 godina na 1000 stanovnika. 2004.
Stopa samoubojstava 96. 103 WHO Stopa samoubojstava iznosi 0.3 po 100.000 stanovnika za muškerce, 0.1 po 100.000 stanovnika za žene: ukupno 0.2 po 100.000 stanovnika. 2008.
Najveća stopa oboljenja od tuberkuloze 144. 200 Svjetska banka Od tuberkuloze godišnje oboljeva 23.48 osoba na 100.000 stanovnika. 2005.
Najveća stopa oboljenja od malarije 72. 94 UN U 2001. godini zabilježeno je 27 slučajeva malarije na 100.000 stanovnika. Godine 2003. oko 90% slučajeva[18] zabilježeno je u jugoistočnim pokrajinama Sistanu i Balučistanu, Hormuzganu i Kermanskoj pokrajini, od čega približno trećinu čine strane izbjeglice.[18] 2001.
Najviši postotak rasprostranjenosti virusa HIV/AIDS 102. 171 The World Factbook Oko 0,2% stanovništva zaraženo je virusom HIV/AIDS. 2001.
Najviši postotak rasprostranjenosti virusa HIV/AIDS (15-49 g.) 104. 148 Svjetska banka Oko 0.15% stanovništva od 15 do 49 godina starosti pozitivno je na virus HIV/AIDS. 2005.
Broj smrtnih slućajeva uzrokovanih virusom HIV/AIDS 47. 153 The World Factbook Oko 4300 ljudi godišnje umre zbog zaraze virusom HIV/AIDS. 2007.
Udjel žena među zaraženima HIV-om 107. 112 Svjetska banka 16.67% HIV pozitivnog stanovništva iznad 15 godina čine žene. 2005.
Potrošnja cigareta per capita 67. 121 WHO 764 cigareta po stanovniku godišnje. Pušenje je rasprostranjeno kod 29,6% muškaraca odnosno 5,5% žena starijih od 15 godina.[19] 2007.
Najniža potrošnja alkohola per capita 27. Svijet WHO Godišnja potrošnja alkoholnih pića iznosi 1.02 litre po stanovniku. 2005.
Postotak uživanja marihuane 31. 67 UN Oko 4,2% stanovništva. 1999.
Najveće zaplijene heroina 1. Svijet UN 84% svjetskih zaplijena heroina koji golemom većinom dolazi iz Afganistana. 2009.
Potrošnja kave per capita 132. Svijet World Resources Institute Godišnje se po stanovniku potroši oko 0,1 kg kave. 2006.
Potrošnja čaja per capita 8. Svijet Maps of World Godišnje se po stanovniku potroši oko 1.43 kg čaja. 2006.
Postotak potrošnje jodirane soli 15. 112 UN 94% kućanstava koristi jodiranu sol. 2002.
Potrošnja pšenice per capita 7. Svijet Američka vlada Godišnje se po stanovniku potroši oko 195 kg pšenice. 2004.
Broj plastičnih operacija 1. Svijet Artipot Oko 100.000 plastičnih operacija godišnje. 2010.
Broj presađivanja bubrega 4. Svijet PressTV Godišnje se presadi oko 2000 bubrega. 2007.
Broj presađivanja bubrega per capita 35. 47 Worldwide Transplant Center Directory U 2002. godini presađeno je 3.35205 bubrega na milijun stanovnika. 2002.

ObrazovanjeUredi

Glavni članak: Obrazovanje u Iranu
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Postotak izdvajanja na obrazovanje 19. 161 Svjetska banka Na obrazovanje se izdvaja 22.85% od ukupnog državnog budžeta odnosno oko 110 milijardi USD godišnje (2011.). 2005.
Stopa pismenosti 86. Svijet IKC Prema službenim izvorima iz 2006. godine stopa pismenosti iznad 15 godina iznosi 92,7%, a iznad šest godina 84,6% (54,082.000 od 63,920.000 stanovnika).[20] Stopa nepismenosti smanjena je sa 52,5% u 1976. na 7,3% u 2006. godini. Dodatak: Statistička karta pismenosti 2006.
Stopa pismenosti kod muškaraca (>6 g.) 114. Svijet UN Stopa pismenosti kod muškaraca iznad šest godina starosti iznosi 88.74% odnosno 28,835.000 od 32,494.000 muškaraca.[20] Dodatak: Statistička karta pismenosti muškaraca 2006.
Stopa pismenosti kod muškaraca (15-24 g.) 54. 155 UN 98.1% muškog stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno. 2005.
Stopa pismenosti kod žena (>6 g.) 115. Svijet UN Stopa pismenosti kod žena iznad šest godina starosti iznosi 80.25% odnosno 25,247.000 od 31,426.000 žena.[20] Stopa je 1976. godine iznosila 25,5%. Dodatak: Statistička karta pismenosti žena 2006.
Stopa pismenosti kod žena (15-24 g.) 54. 155 UN 80.82% žena stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno. 1990.
Omjer pismenosti Ž/M stanovništva (15-24 g.) 87. 155 UN Omjer pismenosti između žena i muškaraca od 15 do 24 godine starosti iznosi 0.99. 2005.
Broj objavljenih knjiga 7. Svijet UNESCO Godišnje se objavi oko 65.000 novih naslova.[21] 2010.
Broj objavljenih knjiga o primijenjenim znanostima 16. 99 UN Godišnje se objavi 2426 knjiga o primijenjenim znanostima. 1999.
Broj objavljenih knjiga o prirodnim znanostima 7. 94 UN Godišnje se objavi 1844 knjiga o prirodnim znanostima. 1999.
Broj objavljenih knjiga o društvenim znanostima 30. 99 UN Godišnje se objavi 1319 knjiga o društvenim znanostima. 1999.
Broj objavljenih filoloških knjiga 3. 91 UN Godišnje se objavi 1486 filoloških knjiga. 1999.
Broj objavljenih knjiga o teologiji 2. 96 UN Godišnje se objavi 4504 knjiga o teologiji. 1999.
Broj objavljenih knjiga o filozofiji i psihologiji 13. 83 UN Godišnje se objavi 706 knjiga o filozofiji i psihologiji. 1999.
Broj objavljenih knjiga o umjetnosti i rekreaciji 18. 93 UN Godišnje se objavi 733 knjiga o umjetnosti i rekreaciji. 1999.
Broj objavljenih knjiga neodređenih tema 12. 88 UN Godišnje se objavi 612 knjiga neodređenih tema. 1999.
Broj objavljenih književnih djela 54. 98 UN Godišnje se objavi 247 književnih djela. 1999.
Broj učenika u osnovnim školama 19. Svijet UNESCO Osnovne škole pohađa 5,725.620 učenika. 2008.
Broj učenika u srednjim školama 11. Svijet UNESCO Srednje škole pohađa 7,348.681 učenika. 2008.
Prosječno trajanje školovanja 49. Svijet UN Prosječno trajanje školovanja iznosi 14 godina (Napomena: osnovna i srednja škola zajedno traju 11 godina). 2010.
Stopa uspješnosti školovanja 29. 158 Save the Children Stopa je složeno uvjetovana zdravstvenim, demografskim i školskim čimbenicima. 2009.
Broj studenata 8. Svijet UNESCO Sa 3,391.852 studenata Iran se nalazi na osmom mjestu iza Kine (26,691.696), Sjedinjenih Država (18,248.124), Indije (14,862.962), Rusije (9,446.408), Brazila (5,958.135), Indonezije (4,419.577) i Japana (3,938.632). 2008.
Stopa broja studenata 25. Svijet UNESCO 4716 studenata na 100.000 stanovnika. 2008.
Broj ženskih studenata 8. Svijet UNESCO Sa 1,795.929 ženskih studenata Iran se nalazi na osmom mjestu iza Kine (13,024.326), Sjedinjenih Država (10,432.214), Indije (5,815.521), Rusije (5,325.544), Brazila (3,322.910), Indonezije (2,096.556) i Japana (1,801.673). Žene čine 52.95% udjela u ukupnom broju iranskih studenata. 2008.
Stopa broja ženskih studenata 22. Svijet UNESCO 4362 ženskih studenata na 100.000 stanovnika. 2008.
Broj studenata na obrazovnim područjima 17. Svijet UNESCO Obrazovna područja pohađa 187.654 iranskih studenata. 2008.
Broj ženskih studenata na obrazovnim područjima 16. Svijet UNESCO Obrazovna područja pohađa 132.034 ženskih studenata. Žene čine 70.36% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području. 2008.
Broj studenata na humanističkim i umjetničkim područjima 8. Svijet UNESCO Humanistička i umjetnička područja pohađa 348.467 iranskih studenata. 2009.
Broj ženskih studenata na humanističkim i umjetničkim područjima 7. Svijet UNESCO Humanistička i umjetnička područja pohađa 246.481 ženskih studenata. Žene čine 70.73% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području. 2009.
Broj studenata na drušvenim znanostima (uključujući pravo i ekonomiju) 9. Svijet UNESCO Društvene znanosti (uključujući pravo i ekonomiju) pohađa 1,058.191 iranskih studenata. 2008.
Broj ženskih studenata na drušvenim znanostima (uključujući pravo i ekonomiju) 7. Svijet UNESCO Društvene znanosti (uključujući pravo i ekonomiju) pohađa 599.850 ženskih studenata. Žene čine 56.69% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području. 2008.
Broj studenata na prirodnim znanostima 6. Svijet UNESCO Prirodne znanosti pohađa 366.850 iranskih studenata. 2008.
Broj ženskih studenata na prirodnim znanostima 4. Svijet UNESCO Prirodne znanosti pohađa 250.089 ženskih studenata. 2008.
Najveći omjer Ž/M studenata na prirodnim znanostima 1. Svijet UNESCO Žene čine 68.17% ukupnog broja iranskih studenata na prirodnim znanostima što je najveći udjel na svijetu. 2008.
Broj studenata na tehničkim znanostima 5. Svijet UNESCO Tehničke znanosti pohađa 1,078.822 iranskih studenata. 2009.
Broj ženskih studenata na tehničkim znanostima 1. Svijet UNESCO Tehničke znanosti pohađa 332.433 ženskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 235.312 studentica. 2008.
Broj studenata na poljoprivrednim znanostima 1. Svijet UNESCO Poljoprivredne znanosti pohađa 149.356 iranskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 127.290 studenata. 2008.
Broj ženskih studenata na poljoprivrednim znanostima 1. Svijet UNESCO Poljoprivredne znanosti pohađa 68.328 ženskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 62.209 studentica. 2008.
Broj studenata na medicinskim znanostima 10. Svijet UNESCO Medicinske znanosti pohađa 217.355 iranskih studenata. 2008.
Broj ženskih studenata na medicinskim znanostima 9. Svijet UNESCO Medicinske znanosti pohađa 110.732 ženskih studenata. 2008.
Broj studenata na uslužnim područjima 13. Svijet UNESCO Uslužna područja pohađa 65.912 iranskih studenata. 2008.
Broj ženskih studenata na uslužnim područjima 8. Svijet UNESCO Uslužna područja pohađa 36.857 ženskih studenata. 2008.
Sveučilište s najviše studenata 3. Svijet WBR Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz Teherana sa 1,5 milijuna studenata treće je najveće na svijetu. 2010.
Privatno sveučilište s najviše studenata 1. Svijet Turquoise Partners Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz Teherana sa 1,5 milijuna studenata najveće je privatno sveučilište na svijetu. 2010.
Stopa obrazovno-ekonomske uspješnosti sveučilišta 34. Svijet Ministry of Education (NZ) Stopa obuhvaća omjer financijskih izdataka za obrazovanje i uspješnosti sveučilišta. 2009.
Najviše osvojeno mjesto na matematičkoj olimpijadi 1. 76 IMO Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1998. godine na Tajvanu. Od prvog natjecanja 1985. do danas pojedinačno je osvojeno 31 zlatnih, 71 srebrnih i 30 brončanih medalja.[22] 2011.
Najviše osvojeno mjesto na fizičkoj olimpijadi 1. Svijet PAS Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1997. godine. Od prvog natjecanja 1989. do danas pojedinačno je osvojeno 25 zlatnih, 28 srebrnih i 17 brončanih medalja. 2011.
Najviše osvojeno mjesto na kemijskoj olimpijadi 3. Svijet IJS Najbolje skupno mjesto (3.) osvojeno je 1996. godine u Moskvi. 2011.
Znanost i tehnologijaUredi
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Najveći znanstveno-tehnološki rast 1. Svijet Science Metrix (izvještaj)
Science Metrix (grafikon)
Britanska vlada
Najveći znanstveno-tehnološki rast u svijetu. Rast iznosi 1000% u devetogodišnjem periodu između 1995. i 2004. godine; povećanje u svjetskom udjelu izdavanja znanstvenih radova od 0.0003% u 1970. do 0.29% u 2004. (porast od ~100.000% u 33 godine)[23] odnosno do 1.02% u 2008. godini (porast od 340.000% u 37 godina)[24]. U 2009. godini rast objave bio je 11 puta veći od svjetskog prosjeka, dok se iranski rast udvostručuje svake tri godine.[25] 2011.
Broj znanstvenih radova 20. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 25.880 znanstvenih radova (6. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih citata 19. Svijet SJR U 2010. godini objavljeno je 24.587 znanstvenih citata (6. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o poljoprivredi i biologiji 16. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 2373 znanstvenih radova o poljoprivredi i biologiji (5. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o agronomiji 11. Svijet SJR U 2010. godini izdana su 550 znanstvena rada o agronomiji (4. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o zoologiji 19. Svijet SJR U 2010. godini izdana su 348 znanstvena rada o zoologiji (4. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o prehrani 17. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 526 znanstvenih radova o prehrani (6. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o hortikulturi 11. Svijet SJR U 2010. godini izdana su 183 znanstvena rada o hortikulturi (4. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o botanici 20. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 436 znanstvenih radova o botanici (6. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o tlu 16. Svijet SJR U 2010. godini izdana su 172 znanstvena rada o tlu (4. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o biokemiji 21. Svijet SJR U 2010. godini izdana su 582 znanstvena rada o biokemiji (6. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o zloćudnim novotvorinama 27. Svijet SJR U 2010. godini izdana su 159 znanstvena rada o zloćudnim novotvorinama (7. u Aziji, 3. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o kliničkoj biokemiji 23. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 159 znanstvenih radova o kliničkoj biokemiji (6. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o endokrinologiji 28. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 144 znanstvenih radova o endokrinologiji (7. u Aziji, 3. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o genetici 32. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 218 znanstvenih radova o genetici (8. u Aziji, 3. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o molekularnoj medicini 20. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 113 znanstvenih radova o molekularnoj medicini (6. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o strukturalnoj biologiji 12. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 205 znanstvenih radova o strukturalnoj biologiji (6. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o kemijskom inženjerstvu 15. Svijet SJR U 2010. godini izdana su 1388 znanstvena rada o kemijskom inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o katalizatorima 13. Svijet SJR U 2010. godini izdana su 133 znanstvena rada o katalizatorima (5. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o kemijskoj zaštiti 12. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 80 znanstvenih radova o kemijskoj zaštiti (5. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o kemijskoj filtraciji 6. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 126 znanstvenih radova o kemijskoj filtraciji (3. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o kemijskim fluidima 11. Svijet SJR U 2010. godini izdan je 241 znanstveni rad o kemijskim fluidima (5. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o kemijskoj tehnologiji 13. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 206 znanstvenih radova o kemijskoj tehnologiji (6. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o kemiji 13. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 2835 znanstvenih radova o kemiji (5. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o analitičkoj kemiji 14. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 427 znanstvenih radova o analitičkoj kemiji (5. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o elektrokemiji 13. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 263 znanstvenih radova o elektrokemiji (6. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o anorganskoj kemiji 13. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 286 znanstvenih radova o anorganskoj kemiji (4. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o organskoj kemiji 13. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 480 znanstvenih radova o organskoj kemiji (5. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o teoretskoj i fizikalnoj kemiji 16. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 548 znanstvenih radova o teoretskoj i fizikalnoj kemiji (6. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o spektroskopiji 16. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 136 znanstvenih radova o spektroskopiji (4. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o računalstvu 22. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 1300 znanstvenih radova o računalstvu (7. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o umjetnoj inteligenciji 15. Svijet SJR U 2010. godini izdana su 242 znanstvena rada o umjetnoj inteligenciji (6. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o računalnim mrežama i komunikacijama 18. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 168 znanstvenih radova o računalnim mrežama i komunikacijama (7. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o računalnim aplikacijama 15. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 325 znanstvenih radova o računalnim aplikacijama (6. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o ljudsko-računalnoj interakciji 23. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 20 znanstvenih radova o ljudsko-računalnoj interakciji (6. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o informacijskim sustavima 21. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 117 znanstvenih radova o informacijskim sustavima (8. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o prijenosu računalnog signala 16. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 111 znanstvenih radova o prijenosu računalnog signala (7. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o softveru 26. Svijet SJR U 2010. godini izdano je 118 znanstvenih radova o softveru (8. u Aziji, 3. u regiji). 2010.
Broj znanstvenih radova o menadžmentu informacijskih sustava 14. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 98 znanstvenih radova o menadžmentu informacijskih sustava (5. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o menadžmentu znanosti 18. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 107 znanstvenih radova o menadžmentu znanosti (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o stomatologiji 18. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 123 znanstvena rada o stomatologiji (5. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o oralnoj kirurgiji 13. Svijet SJR U 2009. godini izdano je šest znanstvenih radova o oralnoj kirurgiji (2. u Aziji, 3. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o geoznanostima 34. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 528 znanstvenih radova o geoznanostima (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o ekonomskoj geologiji 16. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 14 znanstvenih radova o ekonomskoj geologiji (3. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o geotehničkom inženjerstvu 15. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 124 znanstvena rada o geotehničkom inženjerstvu (4. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o energetici 16. Svijet SJR U 2009. godini izdan je 381 znanstveni rad o energetici (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o energetskoj tehnologiji 14. Svijet SJR U 2009. godini izdan je 201 znanstveni rad o energetskoj tehnologiji (4. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o tehnologiji goriva 13. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 104 znanstvena rada o tehnologiji goriva (4. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o nuklearnoj energiji 15. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 136 znanstvenih radova o nuklearnoj energiji (4. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o obnovljivim izvorima energije 15. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 109 znanstvenih radova o obnovljivim izvorima energije (5. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o inženjerstvu 15. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 2983 znanstvena rada o inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o zrakoplovnom inženjerstvu 16. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 39 znanstvenih radova o zrakoplovnom inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o arhitekturi 17. Svijet SJR U 2009. godini izdan je 21 znanstveni rad o arhitekturi (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o građevinarstvu 20. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 50 znanstvenih radova o građevinarstvu (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o strukturalnom građevinarstvu 14. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 245 znanstvenih radova o strukturalnom građevinarstvu (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o računalnoj mehanici 16. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 153 znanstvena rada o računalnoj mehanici (6. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o nadzornom inženjerstvu 13. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 380 znanstvenih radova o nadzornom inženjerstvu (5. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o elektroničkom inženjerstvu 17. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 934 znanstvena rada o elektroničkom inženjerstvu (7. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o industrijskom inženjerstvu 14. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 322 znanstvena rada o industrijskom inženjerstvu (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o mehaničkom inženjerstvu 14. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 444 znanstvena rada o mehaničkom inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o mehanici materijala 17. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 152 znanstvena rada o mehanici materijala (6. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o oceanskom inženjerstvu 18. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 55 znanstvenih radova o oceanskom inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o biomedicinskom inženjerstvu 19. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 103 znanstvena rada o biomedicinskom inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o inženjerskoj zaštiti 15. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 229 znanstvenih radova o inženjerskoj zaštiti (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o zaštiti okoliša 21. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 986 znanstvenih radova o zaštiti okoliša (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o inženjerstvu u zaštiti okoliša 15. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 218 znanstvenih radova o inženjerstvu u zaštiti okoliša (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o planetarnim promjenama 17. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 29 znanstvenih radova o planetarnim promjenama (4. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o toksikologiji i mutagenosti 17. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 94 znanstvena rada o toksikologiji i mutagenosti (5. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o gospodarenju otpadom 14. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 74 znanstvena rada o gospodarenju otpadom (5. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o upravljanju vodom 18. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 225 znanstvenih radova o upravljanju vodom (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o znanosti materijala 16. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 1938 znanstvenih radova o znanosti materijala (6. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o kemiji materijala 15. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 299 znanstvenih radova o kemiji materijala (6. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o polimerima i plastici 10. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 358 znanstvenih radova o polimerima i plastici (5. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o matematici 20. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 1.253 znanstvenih radova o matematici (7. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o algebri 14. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 88 znanstvenih radova o algebri (5. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o matematičkoj analizi 18. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 106 znanstvenih radova o matematičkoj analizi (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o primijenjenoj matematici 14. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 523 znanstvena rada o primijenjenoj matematici (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o računarskoj matematici 14. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 156 znanstvenih radova o računarskoj matematici (5. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o matematičkoj optimizaciji 10. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 52 znanstvena rada o matematičkoj optimizaciji (4. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o matematičkom modeliranju 17. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 145 znanstvenih radova o matematičkom modeliranju (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o numeričkoj analizi 15. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 62 znanstvena rada o numeričkoj analizi (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o medicini 23. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 4368 znanstvenih radova o medicini (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o medicinskoj biokemiji 11. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 45 znanstvenih radova o medicinskoj biokemiji (6. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o endokrinologiji 17. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 135 znanstvenih radova o endokrinologiji (3. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o epidemiologiji 22. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 35 znanstvenih radova o epidemiologiji (5. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o reproduktivnoj medicini 8. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 62 znanstvena rada o reproduktivnoj medicini (3. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o kirurgija 23. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 222 znanstvena rada o kirurgija (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o transplantaciji 16. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 76 znanstvenih radova o transplantaciji (4. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o radiologiji i nuklearnoj medicini 22. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 136 znanstvenih radova o radiologiji i nuklearnoj medicini (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o farmakologiji 21. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 86 znanstvenih radova o farmakologiji (5. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o oftalmologiji 18. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 127 znanstvenih radova o oftalmologiji (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o internoj medicini 18. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 86 znanstvenih radova o internoj medicini (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o veterini 17. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 303 znanstvena rada o veterini (4. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj multidisciplinarnih znanstvenih radova 9. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 578 multidisciplinarnih znanstvenih radova (5. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o akustici 25. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 36 znanstvenih radova o akustici (7. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o molekularnoj i atomskoj fizici 23. Svijet SJR U 2009. godini izdan je 201 znanstveni rad o molekularnoj i atomskoj fizici (8. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o radijaciji 16. Svijet SJR U 2009. godini izdana su 43 znanstvena rada o radijaciji (6. u Aziji, 2. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o statističkoj fizici 13. Svijet SJR U 2009. godini izdano je 218 znanstvenih radova o statističkoj fizici (4. u Aziji, 1. u regiji). 2009.
Broj znanstvenih radova o nanotehnologiji 15. Svijet Nano.ir 912 izdanih članaka o nanotehnologiji (6. u Aziji, 1. u regiji); godišnji rast od oko 12,2%. 2009.
Istraživanje matičnih stanica Top-10 Svijet Washington Times Među prvih deset najuspješnijih zemalja u istraživanju matičnih stanica spadaju još Kina, Švedska, Japan, SAD, Australija, UK, Indija, Južna Koreja i Singapur. 2009.
Prva klonirana životinja 11. Svijet PressTV Ovca „Rojana”, klonirana je 2006. godine u Isfahanu, prva je klonirana životinja u zemlji. Ranije su u kloniranju životinja uspjeli SAD, Rusija, Kina, Južna Koreja, Francuska, Nizozemska, Danska, Japan i Argentina. 2011.
Prva klonirana ovca 2. Svijet PressTV Ovca „Rojana” klonirana je 2006. godine u Isfahanu i preživjela je tri godine. Ranije je u tome uspjelo Ujedinjeno Kraljevstvo. 2011.
Prvo klonirano govedo 3. Svijet Iran Review Ranije su u tome uspjele Sjedinjene Države i Argentina. 2011.
Prvo lansiranje satelita u zemljinu orbitu 9. Svijet Aerospace Guide Satelit Omid lansiran je raketom Safir 2. 2. 2009. godine čime je Iran postao deveta zemlja svijeta koja posjeduje mogućnost slanja umjetnih satelita u svemir. 2011.
Prvo lansiranje životinja u zemljinu orbitu 6. Svijet Aerospace Guide Životinje su 3. 2. 2010. godine lansirane svemirskom letjelicom Kavošgar-3 i uspješno vraćene na Zemlju čime je Iran postao šesta zemlja svijeta (nakon Rusije, Sjedinjenih Država, Francuske, Kine i Japana) koja ima mogućnost slanja biološkog tereta u svemir. 2011.
Prvo lansiranje astronauta u zemljinu orbitu 4.-7. Svijet >>>>> Iran trenutno ne posjeduje mogućnost slanja astronauta u svemir (kao Rusija, SAD i Kina), no program je u razvojnoj fazi i prvi let planira se između 2017.[26] i 2019.[27] godine. Za četvrto mjesto natječu se još Indija, Europa i Japan. 2011.
Najveći budžet nacionalne svemirske agencije 3. Svijet Aftab.ir Iranska svemirska agencija (ISA) ima godišnji budžet od 3.96 milijardi USD (najviše nakon NASA-e i ESA-e). 2010.
Proizvodnja obogaćenog uranija 9. Svijet World Nuclear Oko 100 kg obogaćenog uranija u 2006. godini; zalihe u septembru 2010. godine bile su oko 2,8 tone.[28] 2008.
Proizvodnja fuzijskih reaktora 6. Svijet PressTV Prvi pokusni fuzijski reaktor proizveden je u februaru 2011. godine čime se Iran svrstao u društvo Sjedinjenih Država, Japana, Južne Koreje, Australije i Francuske. 2011.

PolitikaUredi

Glavni članak: Politika Irana
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Najveći broj glasača 10. 91 IDEA Ukupno 32,585.700 glasača. 2003.
Najviše poklonika ekstremne političke ljevice 9. 61 World Values Survey Oko 7,3% stanovništva poklonici su ekstremne političke ljevice. 2005.
Najviše poklonika ekstremne političke desnice 40. 61 World Values Survey Oko 3,9% stanovništva poklonici su ekstremne političke desnice. 2005.
Postotak žena u ministarstvima 23. 125 Inter-Parliamentary Union Oko 27,1% žena je u u ministarstvima. 2000.

VojskaUredi

Glavni članak: Oružane snage Irana
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Budžet za oružane snage 15. Svijet Global Security Budžet za oružane snage iznosi 20.65 milijardi USD, dok je godinu ranije iznosio oko 18 milijardi USD.[29] 2011.
Budžet za oružane snage per capita 62. Svijet The World Factbook Oko 64.77 USD izdvaja se po glavi stanovnika. 2008.
Postotak izdvajanja za oružane snage od ukupnog BDP-a 60. Svijet Global Security Oko 2,5% izdvajanja za oružane snage od ukupnog BDP-a. 2011.
Stopa nacionalne sposobnosti (CINC) 15. Svijet Correlates of War Stopa CINC-a (eng. Composite Index of National Capability) obuhvaća demografske, ekonomske i vojne faktore. Za Iran je 2007. godine iznosila 0.01345 (Svijet=1). 2007.
Broj vojnika svih oružanih grana 7. Svijet IISS Ukupno oko 2,833.000 vojnika svih oružanih grana (7. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Stopa broja vojnika svih oružanih grana na 1000 stanovnika 18. Svijet IISS Oko 42,6 vojnika svih oružanih grana na 1000 stanovnika (8. u Aziji, 2. u regiji). 2010.
Broj stalnih vojnika 8. Svijet IISS Oko 523.000 stalnih vojnika (6. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Stopa broja stalnih vojnika na 1000 stanovnika 26. Svijet IISS Oko 7.9 stalnih vojnika na 1000 stanovnika (10. u Aziji, 11. u regiji). 2010.
Broj pričuvnih vojnika 6. Svijet IISS Oko 1,800.000 pričuvnih vojnika (6. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj pripadnika državnih paravojnih postrojbi 3. Svijet IISS Oko 510.000 pripadnika državnih paravojnih postrojbi (3. u Aziji, 1. u regiji). 2010.
Broj vojno raspoloživog stanovništva 14. Svijet The World Factbook 46,247.556 vojno raspoloživog stanovništva (od 16 do 49 godina starosti). 2010.
Broj vojno sposobnog stanovništva 14. Svijet The World Factbook 39,566.497 vojno sposobnog stanovništva (od 16 do 49 godina starosti). 2010.
Broj vojno raspoloživih muškaraca 13. Svijet The World Factbook 23,619.215 vojno raspoloživih muškaraca (od 16 do 49 godina starosti). 2010.
Broj vojno sposobnih muškaraca 13. Svijet The World Factbook 20,149.222 vojno sposobnih muškaraca (od 16 do 49 godina starosti). 2010.
Broj vojno raspoloživih žena 14. Svijet The World Factbook 22,628.341 vojno raspoloživih žena (od 16 do 49 godina starosti). 2010.
Broj vojno sposobnih žena 14. Svijet The World Factbook 19,417.275 vojno sposobnih žena (od 16 do 49 godina starosti). 2010.
Rast vojno raspoloživog stanovništva 15. Svijet The World Factbook Godišnje 715.111 muškaraca i 677.372 doseže 16 godina starosti što je međunarodno prihvaćena granica za vojno raspoloživo stanovništvo. 2010.
Broj policajaca 29. Svijet CSIS U službi je oko 40.000 policajaca. 2006.
Broj UN-ovih mirovnjaka 107. 116 UN U 2010. godini dva Iranca služila su kao UN-ovi mirovnjaci. 2010.
Broj tenkova 7. Svijet IISS Najmanje procjene govore o 1500, a najviše o 5000 tenkova.[30] 2010.
Broj konvencionalnih podmornica 5. Svijet IISS U službi iranske mornarice trenutno se nalazi 20 podmornica, uz nepoznat broj istih u izgradnji. 2010.
Broj lovačkih zrakoplova 12. Svijet IISS Oko 350 lovačkih zrakoplova, uz nepoznat broj istih u izgradnji. 2010.
Broj helikoptera 3. Svijet IISS Najveći broj helikoptera nakon Sjedinjenih Država i Rusije. 2010.
Arsenal balističkih raketa 4. Svijet IISS Prema američkim procjenama Iran posjeduje najveći arsenal balističkih raketa nakon Rusije i Kine (uz SAD). 2010.
Stopa vatrenog oružja u osobnom vlasništvu 79. 178 Small Arms Survey Oko 7,3 komada vatrenog oružja na 100 civila, odnosno oko 3,5 milijuna komada ukupno. 2007.
Izvoz oružja 37. 40 SIPRI Vrijednost izvoznog oružja bila je oko milijun USD 2005. odnosno dva milijuna USD 2008. godine zbog sankcija Vijeće sigurnosti UN-a. 2005.
Uvoz oružja 17. 169 Svjetska banka Vrijednost uvoznog oružja bila je oko 403 milijuna USD 2005. odnosno 91 milijun USD 2008. godine. Od 2010. godine Iranu je zabranjen uvoz oružja od strane Vijeća sigurnosti UN-a.[31] 2005.
Uvoz oružja per capita 60. 169 Svjetska banka Oko šest USD po stanovniku godišnje. 2005.
Broj žrtava oružja za masovno uništenje 2. Svijet Iransko-irački rat Iran je tokom iransko-iračkog rata (1980.-1988.) pretrpio najviše žrtava oružja za masovno uništenje nakon Japana u 2. svjetskom ratu 2011.
Broj žrtava kemijskog i biološkog oružja 1. Svijet Iransko-irački rat Iran je tokom iransko-iračkog rata (1980.-1988.) pretrpio najviše žrtava kemijskog i biološkog oružja (oko 100.000 ubijenih i isto toliko ozlijeđenih). 2011.
Najsmrtnonosniji rat 21. Svijet Popis smrtnosti po ratovima Iračka agresija na Iran (1980.-1988.) bila je 21. najsmrtonosniji rat u povijesti. Iran nije sudjelovao u ofenzivnom ratu od bitke kod Karnala iz 1739. godine. 2011.

EkonomijaUredi

Glavni članak: Ekonomija Irana
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Bruto domaći proizvod prema paritetu kupovne moći 18. Svijet Međunarodni monetarni fond
Svjetska banka
The World Factbook
Iranski BDP prema paritetu kupovne moći iznosi 830.72 milijardi USD prema MMF-u, 843.86 milijardi USD prema Svjetskoj banci (2009.), odnosno 863,5 milijardi USD prema CIA-i. 2010.
BDP prema paritetu kupovne moći per capita 61. Svijet Svjetska banka BDP prema paritetu kupovne moći po glavi stanovnika iznosi 11.575 USD. 2009.
BDP prema paritetu kupovne moći po zaposlenom stanovniku 36. Svijet The World Factbook 39.696 međunarodnih USD (tečaj iz 1990.) po zaposlenom stanovniku. 2010.
Nominalni bruto domaći proizvod 26. Svijet Svjetska banka 331.02 milijardi USD prema podacima Svjetske banke iz 2009. godine; 337,9 milijardi USD prema MMF-u (2010.)[32]; 484 milijarde USD prema iranskim procjenama za 2011. godinu.[33] Prema podacima EIU-a očekuje se porast od 472 milijardi USD u 2011., 545 milijardi USD u 2012., 626 milijardi USD u 2013., 705 milijardi USD u 2014., te 804 milijarde USD u 2015. godini.[34] 2009.
Nominalni BDP per capita 74. Svijet Svjetska banka Nominalni BDP po glavni stanovnika iznosi 4540 USD. 2009.
Bruto nacionalni dohodak prema paritetu kupovne moći per capita 57. Svijet Svjetska banka Bruto nacionalni dohodak prema paritetu kupovne moći po glavi stanovnika iznosi 11.490 USD. 2009.
Nominalni bruto nacionalni dohodak per capita 93. Svijet Svjetska banka Nominalni bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosi 4530 USD.
Dodatak: Usporedna karta Irana i ostatka svijeta prema BND-u per capita
2009.
Rast bruto domaćeg proizvoda (neusklađeni) 68. Svijet MMF Rast (neusklađenog) bruto domaćeg proizvoda iznosi 20,6%. 2009.
Rast bruto domaćeg proizvoda (stvarni) 77. Svijet MMF U recesijskoj 2009. godini rast stvarnog BDP-a iznosio je oko 1.054%, a sredinom 2000-ih između 5-7%. 2009.
Rast bruto domaćeg proizvoda per capita 99. Svijet WRI Rast stvarnog BDP-a per capita je 2006. godine iznosio 3,1%. 2006.
Najveće potrošačko tržište 26. Svijet UN Iransko potrošačko tržište je 2009. godine iznosilo oko 196 milijardi USD. 2009.
Stopa jednostavnosti pokretanja poduzeća 42. Svijet Svjetska banka Stopom se mjeri jednostavnost pokretanja vlastitog poduzeća. 2011.
Stopa jednostavnosti poslovanja 129. Svijet Svjetska banka Mjerenje stope jednostavnosti poslovanja izvršeno je neizravno i(li) procjenom. 2011.
Primarna stopa 73. Svijet The World Factbook Primarna stopa iznosi 12%. 2008.
Indeks ljudskog razvoja 70. 182 UN HDI iznosi 0.702 što ga svrstava u drugu kategoriju tj. visokorazvijene zemlje (prva kategorija su vrlo visokorazvijene zemlje). 2010.
Najveći godišnji pomak na popisu HDI-a 4. 182 UN S godišnjim pomakom od 18 mjesta Iran bilježi četvrti najveći skok na popisu država prema HDI-u. Također, Iran bilježi i treći najveći rast HDI-a u posljednja tri desetljeća.[35] 2010.
Najniži indeks siromaštva 59. 135 UN Indeksom siromaštva (HPI) mjere se dugovječnost života, obrazovanje i ekonomski standard. 2009.
Postotak siromaštva 117. Svijet The World Factbook Prema američkim izvorima postotak siromašnog stanovništva je 18%. 2007.
Najniži indeks nejednakosti prihoda (Ginijev koeficijent) 84. Svijet UN Ginijev koeficijent za nejednakost prihoda iznosi 38,3. 2010.
Najniža stopa inflacije 83. Svijet MMF Stopa inflacije iznosi 8%. 2010.
Državni budžet 28. Svijet The World Factbook Prema procjenama CIA-e državni budžet u 2010. iznosio je 105,7 milijardi USD, a prema neovisnim izvorima 347 milijardi USD.[36] 2010.
Najveći suficit 4. Svijet The World Factbook Prema procjenama CIA-e suficit je 2010. godine iznosio 6.87 milijardi USD. 2010.
Vrijednost izravnih stranih ulaganja u zemlju 72. Svijet The World Factbook Izravna strana ulaganja prema američkim podacima iznose 16.82 milijardi USD; Iran je 2010. godine prema podacima UNCTAD-a kotirao na šestom mjestu.[37] Veliki udjel u stranim ulaganjima čini i iransko iseljeništvo čiji se kapital procjenjuje na više od 1000 milijardi USD.[38] 2010.
Vrijednost izravnih iranskih stranih ulaganja 67. Svijet The World Factbook Izravna iranska ulaganja u druge zemlje iznosila su 2.075 milijardi USD. 2010.
Vrijednost državnog stabilizacijskog fonda 20. 36 SWF Institute Vrijednost državnog stabilizacijskog fonda osnovanog 1999. godine je 23 milijarde dolara i zasniva se na nafti. 2009.
Postotak bruto fiksnih ulaganja u odnosu na BDP 28. 151 The World Factbook Postotak bruto fiksnih ulaganja u odnosu na BDP iznosi 27,6%. 2010.
Izvoz 37. Svijet The World Factbook Prema američkim izvorima iranski izvoz iznosi oko 78.69 milijardi USD, a prema iranskim 94,6 milijarde USD od čega 66,2 milijardi (70%) otpada na naftu i plin odnosno 28,4 milijarde (30%) na ostale proizvode[39]. Procjenjuje se da će izvoz potonjih proizvoda premašiti 60 milijardi USD godišnje između 2011. i 2016. godine.[40] 2010.
Izvoz per capita 71. Svijet The World Factbook Prema američkim izvorima iranski izvoz po glavi stanovnika iznosi 1010.26 USD. 2010.
Uvoz 43. Svijet The World Factbook Prema američkim izvorima iranski uvoz iznosi oko 58.97 milijardi USD, a prema iranskim izvorima 55 milijardi USD.[39] 2010.
Uvoz per capita 178. Svijet The World Factbook Prema američkim izvorima iranski uvoz po glavi stanovnika iznosi 757.08 USD. 2010.
Trgovinski suficit 17. Svijet The World Factbook Prema američkim izvorima trgovinski suficit iznosi 19.72 milijardi USD. 2010.
Bilanca tekućeg računa 6. Svijet MMF Bilanca tekućeg računa iznosi 70.797 milijardi USD (suficit). 2009.
Postotak bilance tekućeg računa u odnosu na BDP 38. Svijet MMF Postotak bilance tekućeg računa u odnosu na BDP iznosi +4,05% (trgovinski suficit). 2008.
Postotak poreznih prihoda u odnosu na BDP 163. Svijet Heritage Foundation Postotak poreznih prihoda u odnosu na BDP iznosi 7,3%. 2008.
Devizne pričuve 18. Svijet The World Factbook Prema američkim izvorima vrijednost iranskih deviznih pričuva je 75.06 milijardi USD, a prema domaćim izvorima iznad 100 milijardi USD.[41] 2010.
Najučinkovitija burza 2. Svijet BusinessWeek Teheranska burza je 2010. godine prema učinkovitosti zauzimala drugo mjesto u svijetu; vrijednost tržišnog kapitala bila je oko 84 milijarde USD.[42] 2010.
Najniža stopa nezaposlenosti 146. Svijet The World Factbook Stopa nezaposlenosti iznosi 14,6%. 2010.
Postotak naknade zaposlenicima u odnosu na iznos plaće 14. 135 Svjetska banka Postotak naknade zaposlenicima iznosi 47.14% (u odnosu na plaću). 2005.
Udjel primarnih djelatnosti u BDP-u 90. Svijet The World Factbook Primarne djelatnosti čine 11% udjela u BDP-u. 2010.
Udjel sekundarnih djelatnosti u BDP-u 24. Svijet The World Factbook Sekundarne djelatnosti čine 45.9% udjela u BDP-u. Udjel nafte i naftnih prerađevina u BDP-u manji je od 10%.[43] 2010.
Udjel tercijalnih djelatnosti u BDP-u 179. Svijet The World Factbook Tercijalne djelatnosti čine 43.1% udjela u BDP-u. 2010.
Količina radne snage 22. Svijet The World Factbook Radna snaga broji oko 25,7 milijuna ljudi. 2010.
Udjel radne snage zaposlene u primarnim djelatnostima 47. Svijet The World Factbook Oko 25% radne snage odnosno približno 6.43 milijuna ljudi zaposleno je u primarnim djelatnostima. 2007.
Udjel radne snage zaposlene u sekundarnim djelatnostima 15. Svijet The World Factbook Oko 31% radne snage odnosno približno 7.98 milijuna ljudi zaposleno je u sekundarnim djelatnostima. 2007.
Udjel radne snage zaposlene u tercijalnim djelatnostima 113. Svijet The World Factbook Oko 45% radne snage odnosno približno 11.57 milijuna ljudi zaposleno je u tercijalnim djelatnostima. 2007.
Postotak žena zaposlenih u poljoprivredi 29. Svijet Svjetska banka Oko 34,2% zaposlenih u poljoprivredi čine žene. 2005.
Postotak žena zaposlenih u industriji 5. Svijet Svjetska banka Oko 28,4% zaposlenih u industriji čine žene. 2005.
Porast ekonomske aktivnosti žena 6. Svijet ILO Između 1990. i 2000. godine zabilježen je porast ekonomske aktivnosti žena od 34%. 2000.
Stvarni rast ukupne trgovine 73. Svijet Svjetska banka Mjerenje uključuje rast razlike izvoza i uvoza. 2008.
Državni dug (postotak BDP-a) 118. 131 The World Factbook Državni dug iznosi 16,2% BDP-a. 2010.
Vanjski dug 83. Svijet The World Factbook Vanjski dug iznosi 12.84 milijardi USD. 2010.
Najmanji vanjski dug (postotak BDP-a) 3. Svijet The World Factbook Vanjski dug kao postotak BDP-a iznosi 3,7%. 2010.
Najmanji vanjski dug per capita 19. Svijet The World Factbook Vanjski dug po glavi stanovnika iznosi 166 USD. 2010.
Godišnja otplata vanjskog duga 33. 135 Svjetska banka Godišnja otplata vanjskog duga je 2005. godine iznosila 2.52 milijarde USD. 2005.
Minimalni prihod 39. Svijet >>>>> Minimalna zakonski propisana plaća iznosi 3,030.480 rijala[44] (oko 303 USD) mjesečno odnosno 6700 USD godišnje (približno 60% BDP-a po glavi stanovnika). 2009.
Isplata mirovina (postotak BDP-a) 56. 58 UN/MMF Oko 1,1% BDP-a troši se na isplatu mirovina: 5% stanovništva starije je od 65 godina i odnos umirovljenika i aktivnih radnika je 1:15. 2009.
Površina eksluzivne ekonomske zone 80. Svijet Sea Around Us Površina eksluzivne ekonomske zone je 168.718 km². 2011.
Bruto nacionalna štednja po postotku BND-a 6. Svijet Svjetska banka Bruto nacionalna štednja iznosi 41.57% BND-a. 2005.
Najveća granična porezna stopa na visoku dobit 6. Svijet Svjetska banka Marginalna porezna stopa na visoku dobit iznosi 114.101,4 USD. 2006.
Porez na dobit i dohodak u udjelu ukupnih poreza 11. Svijet Svjetska banka Porez na dobit i dohodak čine 58.84% ukupnih poreza. 2005.
Broj poduzeća 21. 115 Svjetska banka Godine 1997. postojalo je 1,255.382 poduzeća. 1997.
Broj poduzeća na 1000 stanovnika 68. 113 Svjetska banka Godine 1997. postojalo je 20.62 poduzeća na 1000 stanovnika. 1997.
Primljena međunarodna pomoć (postotak BDP-a) 120. 129 OECD U 2002. godini Iran je primio 100 milijuna USD međunarodne pomoći što čini manje od 0,1% BDP-a. 2002.
Najveća banka u islamskom svijetu 1. 56 PressTV Banka Melli (BMI) je s kapitalom od 54 milijarde USD najveća u islamskom svijetu. 2010.
Najniža vrijednost osnovne jedinice nacionalne valute 4. Svijet MMF Iranski rijal ima četvrtu najnižu vrijednost osnovne jedinice među svim svjetskim nacionalnim valutama. 2010.
Najjeftiniji glavni grad 1. Svijet CNN Teheran je prema tržišnim cijenama najjeftiniji glavni grad svijeta. 2007.
Broj milijardera 12. 58 Forbes Pet Iranaca posjeduje bogatstvo koje premašuje vrijednost milijarde USD. 2009.

PrometUredi

Glavni članak: Promet u Iranu
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Kapacitet trgovačke mornarice 57. Svijet The World Factbook Iran posjeduje 74 trgovačkih brodova (ne računajući dodatnih 78 brodova registriranih u stranim zemljama). 2010.
Tvrtka s najviše tankera 5. Svijet Bloomberg Iranska tvrtka NITC je sa 43 tankera peta najveća na svijetu, a do 2013. godine planira se povećanje kapaciteta za 72% čime će postati 2. ili 3. u svijetu. 2011.
Dužina plovnih puteva 70. Svijet The World Factbook Oko 850 km plovnih puteva (rijeke, kanali, itd.). 2009.
Dužina svih cesta 29. Svijet The World Factbook Ukupna dužina cesta je 172.927 km. 2006.
Dužina asfaltiranih cesta 19. Svijet The World Factbook Ukupna dužina asfaltiranih cesta je 125.908 km (73% svih cesta). 2006.
Dužina autocesta 24. Svijet The World Factbook Ukupna dužina autocesta je 1429 km. 2006.
Dužina zemljanih cesta 33. Svijet The World Factbook Ukupna dužina zemljanih cesta je 47.019 km. 2006.
Broj motornih vozila na 1000 stanovnika 69. Svijet EIU 146 motornih vozila na 1000 stanovnika, uz godišnji porast od 9%. 2011.
Dužina željezničkih pruga 27. 133 The World Factbook Ukupna dužina željezničkih pruga je 8442 km. 2008.
Broj putnik-kilometara u željezničkom prometu 19. Svijet UIC Oko 15.31 milijardi putnik-kilometara u željezničkom prometu godišnje. 2008.
Kilometraža u željezničkom prometu po putniku 26. Svijet UIC Prosječni korisnik željezničkog prometa prijeđe kilometražu od 180 km godišnje. 2008.
Tonaža u željezničkom prometu 20. Svijet UIC Godišnje se u željezničkom prometu prenese 20.5 milijuna tona robe. 2008.
Dužina linija podzemnih željeznica 20. 53 The World Factbook Ukupna dužina linija podzemnih željeznica 2007. godine bila je 120,1 km (sa 64 stanice); do 2012. godine planira se proširenje teheranske podzemne željeznice za dodatna 172 km, a u izgradnji je i 380 km podzemnih željeznica u ostalim gradovima.[45] 2007.
Broj putnika u podzemnim željeznicama 18. Svijet Tehran Metro Sa 622,2 milijuna putnika podzemna željeznica u Teheranu (trenutno jedina u zemlji) 18. je najprometnija u svijetu, a prva u Južnoj Aziji. 2010.
Broj helidroma 14. Svijet The World Factbook U zemlji je aktivno 19 helidroma. 2010.
Broj zračnih luka 24. Svijet The World Factbook U zemlji je aktivno 319 zračnih luka. 2010.
Broj asfaltiranih zračnih luka 18. Svijet The World Factbook U zemlji je aktivno 133 asfaltiranih zračnih luka. 2010.
Broj asfaltiranih zračnih luka (dužine 2438-3047 m) 15. Svijet The World Factbook U zemlji je aktivno 27 asfaltiranih zračnih luka dužine od 2438 do 3047 m. 2010.
Broj asfaltiranih zračnih luka (dužine >3047 m) 4. Svijet The World Factbook U zemlji su aktivne 42 asfaltirane zračnih luka dužine iznad 3047 m (10.000 stopa). 2010.
Broj putnika u zračnom prometu 26. Svijet Svjetska banka Broj putnika u zračnom prometu je 12,708.350 na godinu. 2005.
Tonaža robe po kilometru zračnog prometa 59. Svijet Svjetska banka Godišnja tonaža dobara po kilometru zračnog prometa iznosi 98.22 milijuna tona. 2005.
Kapacitet spremnika kerozina 21. Svijet UN Državni kapacitet spremnika kerozina je oko 850.000 tona. 2005.
Potrošnja benzina u prometu 10. Svijet UN Godišnje se u prometu potroši 17,854.000 tona benzina. 2005.
Broj vozila na prirodni plin 3. Svijet Worldwide NGV Godine 2009. Iran je sa 1.67 milijuna vozila na prirodni plin i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto, a krajem 2010. godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin[46] pa se 2012. godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin[47] odnosno 2500 stanica za punjenje. 2009.
Stopa smrtnosti u prometnim nesrećama 10. Svijet WHO Godišnje u prometnim nesrećama strada 35,8 ljudi na 100.000 stanovnika odnosno sveukupno oko 25.000 ljudi. Omjer smrtnosti između muškaraca i žena je 5:1. 2009.
Dužina cjevovoda 8. Svijet The World Factbook Ukupna dužina cjevovoda je 34.789 km, od čega 7 km kondenzacijskih, 397 km za kondenzirani prirodni plin, 19.161 km za prirodni plin (4. u svijetu[48]), 570 km za ukapljeni naftni plin, 7018 km za naftu, te 7936 km za ostale rafinirane proizvode. Do 2025. planira se proširenje mreže cjevovoda za prirodni plin na 70.000 km.[49] 2009.
Dužina cjevovoda za ukapljeni naftni plin 6. Svijet The World Factbook Ukupna dužina cjevovoda za ukapljeni naftni plin je 570 km. 2009.
Dužina cjevovoda za naftu 6. Svijet The World Factbook Ukupna dužina cjevovoda za naftu je 7018 km. 2009.
Dužina cjevovoda za rafiniranu naftu 2. Svijet The World Factbook Ukupna dužina cjevovoda za rafiniranu naftu je 7936 km. 2009.

KomunikacijeUredi

Glavni članak: Komunikacije u Iranu
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Broj korisnika interneta 13. Svijet Internet World Stats Internetom se služi 33,200.000 stanovnika (oko 50% ukupnog stanovništva). 2010.
Broj korisnika broadband interneta 51. Svijet ITU Broadband internetom služi se oko 300.000 stanovnika. 2008.
Stupanj razvijenosti „e-vlade” 102. Svijet UN Stupnjem se mjeri elektroničke učinkovitost vlade. 2010.
Stupanj raširenosti „e-vlade” 117. Svijet UN Stupnjem se mjeri sudjelovanje stanovništva u „e-vladi”. 2010.
Broj pružatelja internetskih usluga 9. Svijet The World Factbook Godine 2002. postojalo je oko 100 pružatelja internetskih usluga. 2002.
Broj internet hostova 75. Svijet The World Factbook U zemlji postoji 119.947 internet hostova. 2010.
Broj internetskih stranica na nacionalnoj domeni (.ir) 58. Svijet Webometrics U zemlji postoji oko 310.000 internetskih stranica na nacionalnoj domeni (.ir). 2009.
Broj pružatelja slobodne elektroničke pošte 56. 86 FEPG U zemlji postoje četiri pružatelja slobodne elektroničke pošte. 2008.
Broj blogova 3. Svijet JP Oko 700.000 aktivnih blogova. 2010.
Broj telefonskih linija 11. Svijet The World Factbook U zemlji je aktivno 25,804.000 telefonskih linija. Godine 2004. bilo je digitalizirano oko 80% telefonske mreže.[50] 2009.
Broj mobilnih linija 21. Svijet The World Factbook U zemlji je aktivno 52,555.000 mobilnih linija; mobitele koristi približno 70% stanovništva. 2009.
Omjer telekomunikacijskih ulaganja i prihoda 10. Svijet Svjetska banka Oko 73.68% prihoda od telekomunikacija ulaže se za proširenje iste. 2005.
Broj televizijskih stanica 67. Svijet The World Factbook Godine 1997. u zemlji je djelovalo 28 televizijskih stanica, dok su 2010. godine djelovale 74 TV-stanice. 1997.
Broj dnevnih novina 14. Svijet UN U zemlji se tiska 112 dnevnih novina. 2000.
Broj ostalih novina 8. Svijet UN U zemlji se tiska 906 novina koje nisu dnevnog karaktera. 2000.

PoljoprivredaUredi

Glavni članak: Poljoprivreda u Iranu
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Površina obradivog tla 16. Svijet The World Factbook Površina obradivog tla iznosi oko 221.400 km² (13.43% od ukupne površine). 2005.
Površina navodnjavanog tla 5. Svijet The World Factbook Površina navodnjavanog tla prema američkim izvorima iznosi 76.500 km², a prema službenim iranskim izvorima 82.970 km².[51] 2003.
Površina navodnjavanog tla per capita 14. Svijet The World Factbook Površina navodnjavanog tla na milijun stanovnika je 1153 km². 2003.
Površina poljoprivrednih zemljišta 15. Svijet Svjetska banka Površina poljoprivrednih zemljišta iznosi 616.000 km². 2005.
Površina poljoprivrednih zemljišta per capita 57. Svijet Svjetska banka Oko 9 km² poljoprivrednih zemljišta na 1000 stanovnika. 2005.
Površina stalnih usjeva 18. Svijet FAO Površina stalnih usjeva 2000. godine bila je oko 20.020 km² prema podacima FAO-a, odnosno 116.470 km² prema službenim iranskim podacima iz 2004. godine.[52] 2000.
Omjer površine stalnih usjeva i ukupne površine 98. Svijet The World Factbook Prema američkim izvorima stalni usjevi zauzimaju 1.29% ukupne površine zemlje, a prema iranskim izvorima 7,1%.[52] 2005.
Rast poljoprivredne proizvodnje 13. Svijet FAO Indeks poljoprivredne proizvodnje je 141 što podrazumijeva 41% više od svjetskog prosjeka; od 1980. do 2004. godine zabilježeno je utrostručenje proizvodnje.[53] 2001.
Potrošnja diesela u poljoprivredi 7. Svijet UN Godišnja potrošnja diesela u poljoprivredi je oko 3,314.000 tona. 2005.
Broj traktora 22. Svijet Svjetska banka Godine 2003. bilo je operativno 258.000 traktora; godišnje se u zemlji proizvede više od 30.000 komada.[54] 2003.
Potrošnja električne energije u poljoprivredi per capita 18. Svijet UN Godišnja potrošnja električne energije u poljoprivredi je 241.3 kWh po glavi stanovnika. 2005.
Proizvodnja voća 4. Svijet FAO Godišnja proizvodnja voća iznosi 1,400.000 tona čija je vrijednost 223.31 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja agruma 14. Svijet FAO Godišnja proizvodnja agruma iznosi 80.000 tona čija je vrijednost 28.74 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja badema 3. Svijet FAO Godišnja proizvodnja badema iznosi 126.679 tona čija je vrijednost 132.33 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja bobica 1. Svijet FAO Godišnja proizvodnja bobica iznosi 175.000 tona čija je vrijednost 120.21 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja breskava 6. Svijet FAO Godišnja proizvodnja breskava iznosi 574.958 tona čija je vrijednost 205.25 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja datulja 2. Svijet FAO Godišnja proizvodnja datulja iznosi 1,006.406 tona čija je vrijednost 315.48 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja dinja 13. Svijet FAO Godišnja proizvodnja dinja iznosi 500 tona čija je vrijednost 187 tisuća USD. 2008.
Proizvodnja dinja kantalupa 3. Svijet FAO Godišnja proizvodnja dinja kantalupa iznosi 1,230.000 tona čija je vrijednost 218.09 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja grejpa 15. Svijet FAO Godišnja proizvodnja grejpa iznosi 45.933 tona čija je vrijednost 7.83 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja grožđa 11. Svijet FAO Godišnja proizvodnja grožđa iznosi 1,739.503 tona čija je vrijednost 806.96 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja jabuka 4. Svijet FAO Godišnja proizvodnja jabuka iznosi 2,718.775 tona čija je vrijednost 780.89 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja kaki jabuke 10. Svijet FAO Godišnja proizvodnja kaki jabuke iznosi 1000 tona čija je vrijednost 298 tisuća USD. 2008.
Proizvodnja kivija 7. Svijet FAO Godišnja proizvodnja kivija iznosi 30.000 tona čija je vrijednost 16.36 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja krušaka 20. Svijet FAO Godišnja proizvodnja krušaka iznosi 115.812 tona čija je vrijednost 32.98 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja lijeske 7. Svijet FAO Godišnja proizvodnja obične lijeske iznosi 18.000 tona čija je vrijednost 17.58 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja limuna 6. Svijet FAO Godišnja proizvodnja limuna iznosi 694.854 tona čija je vrijednost 181.56 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja mandarina 11. Svijet FAO Godišnja proizvodnja mandarina iznosi 581.734 tona čija je vrijednost 131.72 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja marelica 2. Svijet FAO Godišnja proizvodnja marelica iznosi 487.333 tona čija je vrijednost 177.34 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja naranača 7. Svijet FAO Godišnja proizvodnja naranača iznosi 2,619.735 tona čija je vrijednost 460.39 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja pistacije 1. Svijet FAO Godišnja proizvodnja pistacije iznosi 192.269 tona čija je vrijednost 635.48 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja smokava 5. Svijet FAO Godišnja proizvodnja smokava iznosi 57.057 tona čija je vrijednost 25.49 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja šljiva 7. Svijet FAO Godišnja proizvodnja šljiva iznosi 190.621 tona čija je vrijednost 46.11 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja trešanja 3. Svijet FAO Godišnja proizvodnja trešanja iznosi 198.768 tona čija je vrijednost 173.43 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja višanja 5. Svijet FAO Godišnja proizvodnja višanja iznosi 106.461 tona čija je vrijednost 53.69 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja povrća 13. Svijet FAO Godišnja proizvodnja povrća iznosi 1,750.000 tona čija je vrijednost 328.39 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja artičoki 15. Svijet FAO Godišnja proizvodnja artičoki iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 5,1 milijun USD. 2008.
Proizvodnja gljiva 18. Svijet FAO Godišnja proizvodnja gljiva iznosi 28.000 tona čija je vrijednost 46.41 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja graha 18. Svijet FAO Godišnja proizvodnja graha iznosi 183.073 tona čija je vrijednost 75.87 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja krastavaca 3. Svijet FAO Godišnja proizvodnja krastavaca iznosi 1,459.201 tona čija je vrijednost 246.15 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja krumpira 14. Svijet FAO Godišnja proizvodnja krumpira iznosi 4,706.722 tona čija je vrijednost 660.37 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja leće 10. Svijet FAO Godišnja proizvodnja leće iznosi 56.099 tona čija je vrijednost 10.03 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja lubenica 3. Svijet FAO Godišnja proizvodnja lubenica iznosi 2,566.660 tona čija je vrijednost 267.63 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja luka 6. Svijet FAO Godišnja proizvodnja luka iznosi 1,849.275 tona čija je vrijednost 340,8 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja suhih mahunarki 19. Svijet FAO Godišnja proizvodnja suhih mahunarki iznosi 35.594 tona čija je vrijednost 9.11 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja patlidžana 14. Svijet FAO Godišnja proizvodnja patlidžana iznosi 125.000 tona čija je vrijednost 20.11 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja poriluka 19. Svijet FAO Godišnja proizvodnja poriluka iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 3.81 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja rajčica 7. Svijet FAO Godišnja proizvodnja rajčica iznosi 4,826.396 tona čija je vrijednost 1.14 milijardi USD. 2008.
Proizvodnja šparogi 16. Svijet FAO Godišnja proizvodnja šparogi iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 15.93 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja tikava 8. Svijet FAO Godišnja proizvodnja tikava iznosi 505.000 tona čija je vrijednost 88.99 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja uljane repice 18. Svijet FAO Godišnja proizvodnja uljane repice iznosi 390.000 tona čija je vrijednost 110.75 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja zelene salate 17. Svijet FAO Godišnja proizvodnja zelene salate iznosi 90.000 tona čija je vrijednost 30,6 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja anisa 4. Svijet FAO Godišnja proizvodnja anisa iznosi 30.000 tona čija je vrijednost 16.19 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja čaja 14. Svijet FAO Godišnja proizvodnja čaja iznosi 42.348 tona čija je vrijednost 45.84 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja dudovog svilca 5. Svijet FAO Godišnja proizvodnja dudovog svilca iznosi 6000 tona čija je vrijednost 20.23 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja oraha 4. Svijet FAO Godišnja proizvodnja oraha iznosi 170.000 tona čija je vrijednost 208.51 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja pamuka 19. Svijet FAO Godišnja proizvodnja pamuka iznosi 153.000 tona čija je vrijednost 25.12 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja pšenice 18. Svijet FAO Godišnja proizvodnja pšenice iznosi 7,956.647 tona čija je vrijednost 800.55 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja sezama 19. Svijet FAO Godišnja proizvodnja sezama iznosi 28.000 tona čija je vrijednost 24.41 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja slanutka 8. Svijet FAO Godišnja proizvodnja slanutka iznosi 113.349 tona čija je vrijednost 23.42 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja soje 20. Svijet FAO Godišnja proizvodnja soje iznosi 197.246 tona čija je vrijednost 41,7 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja šafrana 1. Svijet WASJ Godišnja proizvodnja šafrana iznosi 230 tona (93,7% svjetske proizvodnje) čija je izvozna vrijednost oko 100 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja šafranike 14. Svijet FAO Godišnja proizvodnja šafranike iznosi 500 tona čija je vrijednost 101 tisuća USD. 2008.
Proizvodnja vune 4. Svijet FAO Godišnja proizvodnja vune iznosi 75.000 tona čija je vrijednost 126.33 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja začina 8. Svijet FAO Godišnja proizvodnja začina iznosi 8000 tona čija je vrijednost 10.37 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja mesa 22. Svijet FAO Godišnja proizvodnja mesa iznosi 2,039.830 tona. 2006.
Proizvodnja bivolskog mesa 12. Svijet FAO Godišnja proizvodnja bivolskog mesa iznosi 14.900 tona čija je vrijednost 24.09 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja bivolskog mlijeka 7. Svijet FAO Godišnja proizvodnja kravljeg mlijeka iznosi 245.000 tona čija je vrijednost 122.38 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja devinog mesa 20. Svijet FAO Godišnja proizvodnja devinog mesa iznosi 1680 tona čija je vrijednost 2.35 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja guščjeg mesa 11. Svijet FAO Godišnja proizvodnja guščjeg mesa iznosi 2500 tona čija je vrijednost 4.77 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja kokošjeg mesa 6. Svijet FAO Godišnja proizvodnja kokošjeg mesa iznosi 1,569.276 tona čija je vrijednost 1.83 milijarde USD. 2008.
Proizvodnja kokošjih jaja 14. Svijet FAO Godišnja proizvodnja kokošjih jaja iznosi 727.000 tona čija je vrijednost 557.44 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja kozjeg mesa 7. Svijet FAO Godišnja proizvodnja kozjeg mesa iznosi 110.495 tona čija je vrijednost 168.24 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja kozjeg mlijeka 8. Svijet FAO Godišnja proizvodnja kozjeg mlijeka iznosi 410.000 tona čija je vrijednost 123.59 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja ovčjeg mesa 4. Svijet FAO Godišnja proizvodnja ovčjeg mesa iznosi 390.547 tona čija je vrijednost 772.61 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja ovčjeg mlijeka 7. Svijet FAO Godišnja proizvodnja ovčjeg mlijeka iznosi 534.000 tona čija je vrijednost 181.22 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja meda 11. Svijet FAO Godišnja proizvodnja meda iznosi 36.000 tona čija je vrijednost 62.74 milijuna USD. 2008.
Proizvodnja ribe 36. Svijet FAO Godišnje se sveukupno ulovi i uzgoji 562.821 tona ribe. 2008.
Proizvodnja kavijara 1. Svijet BBC Godišnja proizvodnja kavijara iznosi oko 300 tona čija je vrijednost 22 milijuna USD. 2001.

IndustrijaUredi

Glavni članak: Industrija u Iranu
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Vrijednost proizvedene robe 29. Svijet Svjetska banka Vrijednost proizvedene robe u 2005. bila je 21.22 milijarde USD (prema tečaju iz 2000. godine). 2005.
Rast industrijske proizvodnje 80. (19.) Svijet The World Factbook Rast industrijske proizvodnje prema američkim izvorima je 4,3% odnosno prema iranskim izvorima >10% (rast rudarske proizvodnje je 19%).[55] 2010.
Državno industrijsko poduzeće po prihodima 7. Svijet Financial Times Iransko nacionalno naftno poduzeće (NIOC) je prema prihodima od 220 milijardi USD sedmo najveće u svijetu. 2006.
Rudarsko poduzeće po prihodima 23. Svijet Svjetska banka Iranska nacionalna rudarska korporacija (IMIDRO) je prema prihodima 23. poduzeće svijeta, a ukupan udjel u svjetskoj rudarskoj proizvodnji iznosi 0,6%. 2007.
Naftno poduzeće po prihodima 2. Svijet Energy Intelligence Iransko nacionalno naftno poduzeće (NIOC) je drugo najveće u svijetu (nakon saudijskog Aramcoa). 2008.
Stopa trademarkova 33. Svijet Svjetska banka Oko 153 trademarka na milijun stanovnika. 2001.
Uvoz industrijskih strojeva 28. Svijet WTO Iran po uvozu industrijskih strojeva kotira na 28. mjestu u svijetu. 2004.
Petrokemijska proizvodnja po prihodima 45. Svijet C&EN Prihodi od Petrokemijske proizvodnje su oko 7,8 milijardi USD u 2008. godini. Do 2015. godine procjenjuje izbijanje na drugo mjesto u svijetu po proizvodnji petrokemijskih proizvoda[56] i polimera.[57] 2008.
Potrošnja ugljena u industriji 42. Svijet UN U industriji se godišnje potroši oko 330.000 tona ugljena. 2005.
Potrošnja diesela u industriji 15. Svijet UN U industriji se godišnje potroši oko 1,798.000 tona diesela. 2005.
Potrošnja prirodnog plina u kemijskoj industriji 9. Svijet UN U kemijskoj industriji se godišnje potroši prirodnog plina ekvivalenta od 138.966 tera-džula. 2005.
Potrošnja visokopećnog plina u industriji 19. Svijet UN U industriji se godišnje potroši visokopećnog plina ekvivalenta od 10.102 tera-džula. 2005.
Neenergetska potrošnja asfalta 6. Svijet UN Godišnja neenergetska potrošnja asfalta iznosi 3,496.000 tona. 2005.
Potrošnja nafte u industriji 13. Svijet UN U industriji se godišnje potroši 2,492.000 tona nafte. 2005.
Proizvodnja maziva 10. Svijet UN Godišnja proizvodnja maziva iznosi 955.000 tona. 2005.
Neenergetska potrošnja maziva 9. Svijet UN Godišnja neenergetska potrošnja maziva iznosi 770.000 tona. 2005.
Potrošnja mazuta u industriji 5. Svijet UN U industriji se godišnje potroši 6,869.000 tona mazuta. 2005.
Potrošnja biomasa u industriji 27. Svijet UN U industriji se godišnje potroši 1,206.000 tona biomasa. 2005.
Potrošnja električne energije u industriji per capita 73. Svijet UN U industriji se godišnje po glavi stanovnika potroši oko 692 kWh električne energije. 2005.
Proizvodnja cementa 5. Svijet PressTV Godišnje se proizvede 65 milijuna tona cementa; uz godišnji porast proizvodnje od 16%.[58] 2010.
Proizvodnja portland cementa 14. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja portland cementa bila je 32,7 milijuna tona u 2006. godini. 2006.
Izvoz cementa 10. Svijet Iran Daily Godišnje se izvozi oko 5,5 milijuna tona cementa u vrijednosti od 637 milijuna USD.[58] 2009.
Proizvodnja motornih vozila 13. Svijet OICA Godišnje se proizvede 1,599.454 motornih vozila. 2010.
Najveći rast u proizvodnji motornih vozila 26. Svijet OICA Godišnji rast iznosi 14,7%; tokom 2000-ih zabilježen je najveći rast proizvodnje nakon Kine. 2010.
Proizvodnja automobila 11. Svijet OICA Godišnje se proizvede 1,367.014 automobila. 2010.
RudarstvoUredi
Glavni članak: Rudarstvo u Iranu
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Proizvodnja željezne rudače 8. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja željezne rudače iznosi 38,200.000 tona. 2009.
Proizvodnja sirovog željeza 10. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja sirovog željeza iznosi 10,760.000 tona. 2009.
Zalihe željeza 9. Svijet Iran Mining Iran posjeduje devete najveće zalihe željeza. 2011.
Proizvodnja željezovih oksida 9. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja željezovih oksida iznosi 2600 tona. 2009.
Proizvodnja čelika 16. Svijet British Geological Survey U 2009. godini proizvedeno je 10,873.000 tona čelika, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20
milijuna tona[59]. Službene procjene rasta proizvodnje su 17,6 milijuna tona u 2013., 23 milijuna tona u 2014. i 29,8 milijuna
tona u 2015. godini[60], a procjene rasta kapaciteta su 25,1 milijuna tona u 2013., 34,7 milijuna tona u 2014., 35,5 milijuna
tona u 2015.[60], te konačno 55 milijuna tona 2020. godine čime bi postali četvrti proizvođač čelika u svijetu.[61]
2009.
Proizvodnja aluminija 23. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja aluminija iznosi 281.300 tona. 2009.
Proizvodnja aluminijevog oksida 21. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja aluminijevog oksida iznosi 200.000 tona. 2009.
Proizvodnja bakra 12. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja bakra iznosi 262.500 tona. 2009.
Zalihe bakra 2. Svijet ETDB Iran posjeduje druge najveće zalihe bakra u svijetu. 2010.
Proizvodnja cinka 15. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja cinka iznosi 115.000 tona. 2009.
Zalihe cinka 1. Svijet ETDB Iran posjeduje najveće zalihe cinka u svijetu. 2010.
Proizvodnja ferokroma 14. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja ferokroma iznosi 8000 tona. 2008.
Proizvodnja kroma 10. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja kroma iznosi 255.129 tona. 2009.
Proizvodnja magnezija 17. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja magnezija iznosi 90.000 tona. 2009.
Proizvodnja molibdena 7. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja molibdena iznosi 6600 tona. 2009.
Proizvodnja olova 17. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja olova iznosi 27.000 tona, a pročišćenog olova 76.000 tona. 2009.
Proizvodnja stroncija 5. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja stroncija iznosi 2000 tona. 2010.
Proizvodnja srebra 19. Svijet Silver Institute Godišnja proizvodnja srebra iznosi 3,500.000 unca. 2009.
Proizvodnja zlata 65. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja zlata iznosi 850 kilograma. 2009.
Proizvodnja arsena 10. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja arsena iznosi 100 tona. 2009.
Proizvodnja bora 9. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja bora iznosi 2000 tona. 2010.
Proizvodnja silicija 13. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja silicija iznosi 2.000.000 tona. 2008.
Proizvodnja amonijaka 12. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja amonijaka iznosi 2,000.000 tona. 2007.
Proizvodnja azbesta 9. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja azbesta iznosi 1300 tona. 2006.
Proizvodnja barita 5. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja barita iznosi 250.000 tona odnosno 3.62% ukupne svjetske proizvodnje. 2010.
Proizvodnja bentonita 8. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja bentonita iznosi 376.000 tona odnosno 2.65% ukupne svjetske proizvodnje. 2009.
Proizvodnja boksita 14. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja boksita iznosi 500.000 tona. 2009.
Proizvodnja celestita 6. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja celestita iznosi 2000 tona. 2010.
Proizvodnja dijatomita 15. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja dijatomita iznosi 7000 tona. 2009.
Proizvodnja feldspata 10. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja feldspata iznosi 502.000 tona. 2009.
Proizvodnja gipsa 2. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja gipsa iznosi 11,250.000 tona odnosno 8,5% udjela u svjetskoj proizvodnji; najveći proizvođač u svijetu nakon Kine. 2009.
Proizvodnja kaolina 5. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja kaolina iznosi 1,274.000 tona. 2009.
Proizvodnja magnezita 14. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja magnezita iznosi 116.000 tona. 2009.
Proizvodnja natrijevog karbonata 25. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja natrijevog karbonata iznosi 140.000 tona. 2008.
Proizvodnja natrijevog klorida 18. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja natrijevog klorida iznosi 2,200.000 tona. 2009.
Proizvodnja perlita 10. Svijet British Geological Survey Godišnja proizvodnja perlita iznosi 47.000 tona. 2009.
Proizvodnja tinjaca 8. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja tinjaca iznosi 7000 tona. 2006.
Proizvodnja tirkiza 1. Svijet Wise Geek
Beading Hut
Iran je najveći, najstariji i najkvalitetniji proizvođač tirkiza u svijetu. 2010.
Proizvodnja vapna 12. Svijet US Geological Survey Godišnja proizvodnja vapna iznosi 2,800.000 tona. 2010.
EnergetikaUredi
Glavni članak: Energetika u Iranu
Statistika Kotiranje
Irana
Broj
zemalja
Izvor Opis Godina
Proizvodnja energije 6. Svijet International Energy Agency 12.993,7 trilijuna BTU-a godišnje. 2006.
Potrošnja energije 11. Svijet British Petroleum 204,8 milijuna TOE godišnje. 2009.
Potrošnja energije per capita 57. 134 World Resources Institute 23.810 kW·h godišnje po stanovniku. 2005.
Energetski intenzitet 1. Svijet International Energy Agency 2,5 puta više od bliskoistočnog prosjeka u 2010. g. 2010.
Zalihe ugljena 12. 59 UN 11.143 milijuna tona ukupnih zaliha. 2005.
Proizvodnja ugljena 32. 73 UN Godišnja proizvodnja iznosi 1,330.000 tona. 2005.
Uvoz ugljena 50. 110 UN Godišnji uvoz iznosi 520.000 tona. 2005.
Zalihe prirodnog plina 2. Svijet The World Factbook 29,61 bilijuna m³ prirodnog plina odnosno 15,8% ukupnih svjetskih zaliha čija je vrijednost oko 4 bilijuna USD. 2010.
Zalihe prirodnog plina per capita 5. Svijet The World Factbook 364.609 m³ po glavi stanovnika, uz trenutnu potrošnju dovoljno za sljedećih 80 godina[62] 2005.
Proizvodnja prirodnog plina 3. Svijet The World Factbook ~200 milijardi m³ u 2009. godini; ~220 milijardi m³ u 2010. godini odnosno 0,6 milijardi m³ po danu[63] 2009.
Potrošnja prirodnog plina 3. 183 The World Factbook Oko 140 milijardi m³ godišnje, uz najveći porast potrošnje u svijetu. 2009.
Potrošnja prirodnog plina po kućanstvu 5. 67 UN 1,243.256 tera-džula po kućanstvu godišnje. 2005.
Izvoz prirodnog plina 26. Svijet The World Factbook 5,4 milijardi m³ godišnje. 2009.
Zalihe nafte 3. 97 The World Factbook 137,6 milijardi barela prema procjeni iz 2009.; 150,3 milijardi barela prema procjeni iz 2010. godine[64] (ukupna vrijednost oko 11 bilijuna USD). 2009.
Proizvodnja nafte 4. 210 The World Factbook Oko 4,2 milijuna barela dnevno, odnosno 1534,1 milijuna godišnje. 2009.
Omjer zaliha i proizvodnje nafte 1. Svijet British Petroleum Najveći omjer na svijetu, procjenjen na 89,4 godine. 2010.
Potrošnja nafte 14. Svijet The World Factbook 1.81 milijuna barela dnevno, odnosno 660,7 milijuna godišnje. 2009.
Izvoz nafte 8. 205 OPEC 2.21 milijuna barela dnevno, odnosno 807,2 milijuna godišnje. 2009.
Izvoz nafte per capita 20. 84 UN 1.94 tone ili približno 12 barela po glavi stanovnika godišnje. 2005.
Zalihe ugljikovodičnih goriva 2. Svijet Oil & Gas Journal Kombinirane zalihe nafte i prirodnog plina prema jedinici BOE iznose 301,7 milijardi barela (približno jednako saudijskim zalihama od 302,5 milijardi barela) ili 324 milijarde prema službenim iranskim podacima. 2010.
Proizvodnja nuklearne energije 26. Svijet PressTV NE Bušir, prva od 19 planiranih iranskih nuklearnih elektrana, počela je s radom 2010. i godišnje proizvede 1000 MW. 2011.
Proizvodnja električne energije 19. (9.) Svijet The World Factbook Prema američkim procjenama 212,8 TWh (24.292 MW) u 2007./2008./2009. godini, a prema službenim iranskim izvorima 513.35 TWh (58.602 MW) u 2010. godini[65], uz godišnji porast od 43,8 TWh (5000 MW).[66] 2009. (2011.)
Potrošnja električne energije 18. Svijet The World Factbook Prema američkim procjenama 206,7 TWh (23.596 MW) godišnje; sva naselja sa 20 ili više kućanstava su elektrificirana.[67] 2009.
Izvoz električne energije 39. Svijet The World Factbook 6.15 TWh (702,1 MW) u 2009. godini; izvoz je 2010. porastao za 6% u odnosu na godinu ranije[68], a uvoznici iranske struje su arapske zemlje, Rusija i Indija.[68] 2009.
Uvoz električne energije 46. Svijet The World Factbook 2.06 TWh (235.16 MW) u 2009. godini; uvoz je 2010. porastao na 2.37 TWh (270.55 MW).[68] 2009.
Potrošnja električne energije per capita 86. (28.) 214 The World Factbook Prema američkim procjenama 2747 kWh po glavi stanovnika u 2006. godini; 7509 kWh prema službenim iranskim izvorima iz 2011. godine. 2006. (2011.)
Postotak distribucijskih gubitaka električne energije 30. 131 Svjetska banka 16.88% od ukupne proizvodnje. 2004.
Potrošnja prirodnog plina po termoelektrani 5. 97 UN 1,379.527 teradžula po termoelektrani godišnje. 2005.
Proizvodnja el. energije iz obnovljivih izvora 8. Svijet >>>>> 105,4 TWh (12.034 MW) u 2010. godini: 98.95 TWh (11.296 MW) energijom vode[65], 5,6 TWh (637.75 MW) biomasom, energijom vjetra i Sunca[65], te 0.88 TWh (100 MW) geotermalnom energijom.[65] 2010.
Proizvodnja el. energije vjetroelektranama 35. Svijet World Wind Energy Association 0.72 TWh (82 MW) u 2008. godini; 1.14 TWh (130 MW) u 2009. godini[69]; godišnji rast proizvodnje iznosi oko 50%. 2008.
Gradnja hidroelektrana 3. Svijet International Commission of Large Dams Sa 91 branom u izgradnji Iran je 3. najveći graditelj hidroelektrana nakon Kine i Turske. 2005.
Najviša brana 19. Svijet Wolfram Alpha Brana Karun-4 visine je 230 m, dok se trenutačno gradi Bahtijari koja je sa 315 m najviša na svijetu.[70] 2010.
Potrošnja diesela u termoelektranama 6. 171 UN 2,708.000 tona diesela iskorištava se godišnje u termoelektranama. 2005.
Proizvodnja diesela 13. 124 UN Godišnje se rafinira 24,443.000 tona diesela. 2005.
Tuzemna dostupnost diesela 11. 191 UN Godišnje je dostupno 21,976.000 tona diesela. 2005.
Proizvodnja struje iz prirodnog plina 6. 96 Svjetska banka Godišnja proizvodnja iznosi 125.393 GWh. 2004.
Potrošnja diesela u kućanstvima 8. 149 UN Godišnja potrošnja u sveukupnim kućanstvima iznosi 6,374.000 tona. 2005.
Privatna ulaganja u javnu energetsku infrastrukturu 13. 93 Svjetska banka Oko 650 milijuna USD godišnje. 2004.
Izvoz goriva 12. 93 UN Godišnji izvoz iznosi 1,791.000 tona. 2005.
Proizvodnja goriva 16. 121 UN Godišnja proizvodnja 2005. godine iznosila je 11,154.000 tona, a 2010. godine prema službenim podacima 14,454.000 tona.[71] 2005.
Proizvodnja prirodnog goriva 4. 21 UN Godišnje se proizvede oko 1,855.000 tona. 2005.
Potrošnja loživog ulja po kućanstvu 3. 116 UN Godišnja potrošnja je oko 1,619.000 tona po kućanstvu. 2005.
Proizvodnja kerozina 6. 110 UN Godišnja proizvodnja iznosi oko 6,028.000 tona. 2005.
Potrošnja kerozina 4. 174 UN Godišnja potrošnja je oko 6,043.000 tona. 2005.
Izvoz kerozina 25. 75 UN Godišnje se izvozi oko 95.000 tona. 2005.
Najjeftiniji diesel 3. 172 Njemačka vlada Cijena litre diesela iznosi dva američka centa. 2004.
Najjeftiniji benzin 4. 172 Njemačka vlada Cijena litre benzina iznosi devet američkih centi. 2004.

VezeUredi

IzvoriUredi

BilješkeUredi

a  Istraživanja i procjene provedeni su u različitim vremenskim periodima pa statistike ne moraju biti pokazatelj trenutačne situacije.
b  Kratica DALY (eng. Disability-adjusted life year) podrazumijeva očekivani životni vijek u osoba s kontroliranom bolešću.

Citirane straniceUredi

  1. Vidi:
    ((en)) Planhol, Xavier (de) (15. 12. 2000.). "iii. Political Geography", Geography, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
    ((en)) "Media". Encyclopedia Britannica. 2013.. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media. pristupljeno 4. 6. 2013. 
  2. ((fa))Mehr News (2010.). "رشد 6.5 برابری نرخ طلاق/ ناکارآمدی سیاستهای تحکیم خانواده". MehrNews.com. http://www.mehrnews.com/fa/newsdetail.aspx?NewsID=1179586. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  3. 3,0 3,1 ((fa))((en)) Statistical Centre of Iran (2006.). 2.6. Settled and unsettled population and households of ostans, 1385 census. Teheran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98492&S=TP. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  4. ((fa))((en)) Statistical Centre of Iran (2006.). 2.1. Population and average annual growth. Teheran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98487&S=TP. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  5. Vidi:
    ((en)) Larsen, Janet (28. 12. 2001.). "Iran's Model Fertility Program". Minnesotans For Sustainability. Minnesota: Mnforsustain.org. http://www.mnforsustain.org/iran_model_of_reducing_fertility.htm. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((en)) Farrokhi, Farid; Nili, Farhad (2010.). "Impact of Subsidies on Evolution of Fertility and Human Capital in the Iranian Economy". Chicago: University of Illinois. http://www.mnforsustain.org/iran_model_of_reducing_fertility.htm. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  6. Vidi:
    ((en)) "Iran - Location and size, Population, Infrastructure, power, and communications, Transportation". Nationsencyclopedia.com. 6. 1. 2010.. http://www.nationsencyclopedia.com/economies/Asia-and-the-Pacific/Iran.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((en)) "Islamic Republic of Iran and the Issue of Refugees". Iran Review. 19. 8. 2010.. http://www.iranreview.org/content/view/5985/37/. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((en)) Payvand Iran News (5. 7. 2004.). "Iran: Iraqi refugees use new border crossing". Payvand.com. http://payvand.com/news/04/jul/1018.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((en)) Vafa, Omid (22. 3. 2006.). "Refugees in Iran and International Security". San Diego, California: Allacademic.com. http://www.allacademic.com/meta/p_mla_apa_research_citation/0/9/8/4/2/p98424_index.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((en)) Bahmani, Atousa (2003.). "International Consortium for Refugees in Iran". Icri-ir.com. http://www.icri-ir.com/factsheet.htm. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  7. ((en)) Strand, Arne; Suhrke, Astri; Harpviken, Kristian Berg (16. 6. 2004.). "Afghan Refugees in Iran: From Refugee Emergency to Migration Management". Oslo: CMI & PRIO. http://www.cmi.no/afghanistan/peacebuilding/docs/CMI-PRIO-AfghanRefugeesInIran.pdf. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  8. ((fa)) "آماری از تعداد پناهندگان افغانی در ایران". Tabnak.ir. 2010.. http://www.tabnak.ir/fa/news/133751/%D8%A2%D9%85%D8%A7%D8%B1%DB%8C-%D8%A7%D8%B2-%D8%AA%D8%B9%D8%AF%D8%A7%D8%AF-%D9%BE%D9%86%D8%A7%D9%87%D9%86%D8%AF%DA%AF%D8%A7%D9%86-%D8%A7%D9%81%D8%BA%D8%A7%D9%86%DB%8C-%D8%AF%D8%B1-%D8%A7%DB%8C%D8%B1%D8%A7%D9%86. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  9. ((en)) UNDP (2009.). "Overcoming barriers: Human mobility and development". United Nations Development Programme. http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2009_EN_Complete.pdf. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  10. ((en)) Earth Trends (2009.). "Islamic Republic of Iran: Population, Health, and Human Well-Being". Earth Trends World Resources Institute. Arhivirano iz originala 2004-10-26. http://web.archive.org/web/20041026013244/http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/pop_cou_364.pdf. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  11. 11,0 11,1 11,2 11,3 ((fa))((en)) Statistical Centre of Iran (2006.). 2.6. Population by Sex and Religion, 1385 census. Teheran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98322&S=TP. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  12. ((en)) PressTV (24. 9. 2009.). "Ahmadinejad: Religious minorities live freely in Iran". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/107018.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  13. ((en)) Go Turkey (2007.). "Turkey - Religion". Ankara: Turkey Ministry of Culture and Tourism. http://www.goturkey.com/content.php?cid=51538&typ=c&lng=en. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  14. Vidi:
    ((en)) Harrison, Frances (22. 9. 2006.). "Iran's proud but discreet Jews". BBC News. http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5367892.stm. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((en)) Cohen, Roger (30. 12. 2009.). "Iran's Image". BiBiJon. http://www.bibijon.org/iranimage/. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  15. ((fa))((en)) Statistical Centre of Iran (2006.). 16.1. Employed Population in the Ministry of Health and Medical Education by Ocupation Group. Teheran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98910&S=TP. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  16. ((fa))((en)) Statistical Centre of Iran (2006.). 16.4. Number of Beds Operating Medical Establishments by Legal Status. Teheran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98913&S=TP. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  17. ((en))Rogers, Simon (12. 4. 2010.). "Maternal mortality: how many women die in childbirth in your country?". London: Guardian. http://www.guardian.co.uk/news/datablog/2010/apr/12/maternal-mortality-rates-millennium-development-goals. pristupljeno 19. 2. 2011. 
  18. 18,0 18,1 ((en)) RBM (27. 4. 2005.). "Country Profile: Iran". Geneva, Switzerland: Roll Back Malaria Partnership. http://www.rollbackmalaria.org/wmr2005/profiles/iran.pdf. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  19. ((en)) WHO (2005.). "Core Health Indicators - Iran". World Health Organization. http://apps.who.int/whosis/database/core/core_select_process.cfm?countries=irn&indicators=AlcoholConsumption&indicators=TobaccoUseAdultMale&indicators=TobaccoUseAdultFemale. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  20. 20,0 20,1 20,2 ((fa))((en)) Statistical Centre of Iran (2006.). 15.3. Literate Population Aged Six and Over in Urban and Rural Areas by Sex and Ostan, 1385 census. Teheran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98862&S=TP. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  21. Vidi:
    ((fa)) Raja News (2010.). "انتشار 65 هزار عنوان کتاب تا پایان سال". Rajanews.com. http://www.rajanews.com/detail.asp?id=68753. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((fa)) Dolat (2010.). [http://www.dolat.ir/NSite/FullStory/?id=197373 "هزار عنوان کتاب تا پایان امسال منتشر مى شود 65"]. Dolat.ir. http://www.dolat.ir/NSite/FullStory/?id=197373. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  22. Vidi:
    ((en)) IMO (2011.). "Countries: Iran". Ljubljana: International Mathematical Olympiad. http://www.imo-official.org/country_info.aspx?code=IRN. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((en)) IMO (2011.). "Iran - Team Results". Ljubljana: International Mathematical Olympiad. http://www.imo-official.org/country_team_r.aspx?code=IRN. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  23. ((en)) Moin, Mostafa; Mahmoudi, Maryam; Rezaei, Nima (2005.). "Scientific output of Iran at the threshold of the 21st century". Budapest & Dordrecht: Akadémiai Kiadû & Springer. http://www.springerlink.com/content/j3w865q255vgr260/fulltext.pdf?page=1. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  24. ((en)) Times HE (4. 3. 2010.). "Field rankings for Iran". London: Times Higher Education. http://www.timeshighereducation.co.uk/story.asp?storyCode=410623&sectioncode=26. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  25. ((en)) Côté, Grégoire; Archambault, Éric (3. 2005.). "Scientific Collaboration between Canada and Developing Countries, 1992-2003". Montréal, Québec: Science Metrix. http://www.science-metrix.com/pdf/SM_2005_002_CNS_Collaboration_Canada-Developing_Countries.pdf. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  26. ((en)) PressTV (5. 8. 2010.). "Iran to put astronaut in space in 2017". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/137553.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  27. ((en)) BBC (23. 7. 2010.). "Iran aims to send man into space by 2019". London: BBC News. http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-10747390. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  28. ((en)) Khan, Asif (6. 9. 2010.). "Iran has 2.8 tons of low-enriched uranium, claims IAEA report". Delaware, USA: Global Energy Magazine. http://www.globalenergymagazine.com/?p=1638. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  29. ((fa)) IranianUK (2010.). "اطلاعات جالبي از بودجه دستگاه‌هاي امنيتي در سال آينده". UK: IranianUK.com. http://www.iranianuk.com/article.php?id=46184. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  30. ((en)) Juan (4. 10. 2007.). "Iran’s Armed Forces". Ann Arbor, Michigan, USA: University of Michigan. http://www.juancole.com/2007/10/irans-armed-forces.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  31. ACA (11. 6. 2010.). "The UN Sanctions' Impact on Iran's Military". Washington DC: Arms Control Association. http://www.armscontrol.org/issuebriefs/iransanctionseffectonmilitary. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  32. ((en)) IMF (10. 2010.). "5. Report for Selected Countries and Subjects". Washington, D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=35&pr.y=12&sy=2010&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512,941,914,446,612,666,614,668,311,672,213,946,911,137,193,962,122,674,912,676,313,548,419,556,513,678,316,181,913,682,124,684,339,273,638,921,514,948,218,943,963,686,616,688,223,518,516,728,918,558,748,138,618,196,522,278,622,692,156,694,624,142,626,449,628,564,228,283,924,853,233,288,632,293,636,566,634,964,238,182,662,453,960,968,423,922,935,714,128,862,611,716,321,456,243,722,248,942,469,718,253,724,642,576,643,936,939,961,644,813,819,199,172,184,132,524,646,361,648,362,915,364,134,732,652,366,174,734,328,144,258,146,656,463,654,528,336,923,263,738,268,578,532,537,944,742,176,866,534,369,536,744,429,186,433,925,178,746,436,926,136,466,343,112,158,111,439,298,916,927,664,846,826,299,542,582,967,474,443,754,917,698,544&s=NGDPD&grp=0&a=. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  33. ((en)) PressTV (28. 2. 2011.). "Iran GDP exceeds $484bn per annum". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/167500.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  34. ((en)) Tehran Times (28. 11. 2010.). "Iran’s GDP up $44b: Economist". Tehran: TehranTimes.com. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  35. ((en)) IRIB (10. 2. 2010.). "Iran Ranks 3rd in UN Index of Progress and Development". Iran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/57997-iran-ranks-3rd-in-un-index-of-progress-and-development. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  36. ((en)) Dareini, Ali Akbar (10. 3. 2010.). "Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts". New York City: Bloomberg Businessweek. http://www.businessweek.com/ap/financialnews/D9EBMT480.htm. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  37. ((en)) Tehran Times (3. 1. 2011.). "Iran ranks 6th in attracting foreign investments". Tehran: TehranTimes.com. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=233417. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  38. ((en)) PressTV (18. 4. 2010.). "Iran to start bank for expat-investors". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/123686.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  39. 39,0 39,1 ((en)) PressTV (2. 3. 2011.). "Iran's non-oil exports reach $29bn". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/167914.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  40. ((en)) PressTV (4. 3. 2011.). "Iran non-oil export to hit $301bn". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/168091.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  41. ((en)) Nasseri, Ladane (30. 10. 2010.). "Iran Has Foreign Exchange Reserves Topping $100 Billion, Ahmadinejad Says". USA: Bloomberg. http://www.bloomberg.com/news/2010-10-30/iran-has-foreign-exchange-reserves-topping-100-billion-ahmadinejad-says.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  42. ((en)) Zawya (28. 12. 2010.). "Tehran capital market value hits $84b". UAE: Zawya.com. http://www.zawya.com/story.cfm/sidZAWYA20101228053843/Tehran%20capital%20market%20value%20hits%20$84b/. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  43. ((en)) IMF (10. 2010.). "Regional economic outlook: Middle East and Central Asia". Washington, D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  44. Vidi:
    ((fa)) Hesabdary (2009.). "حداقل دستمزد سال 1389". Iran: Hesabdary.com. http://www.hesabdary.com/news/detail.asp?id=1402. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((fa)) FarsNews (2009). "حداقل دستمزد كارگران 303 هزار و 48 تومان تعيين شد". FarsNews.com. http://www.farsnews.com/newstext.php?nn=8812221177. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  45. ((en)) PressTV (10. 11. 2008.). "MEED: Tehran metro funding admirable". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/74892.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  46. Vidi:
    ((en)) Kurczewski, Nick (5. 3. 2009.). "Iranian Automaker Bets on Natural Gas". New York: New York Times. http://wheels.blogs.nytimes.com/2009/03/05/iranian-automaker-bets-on-natural-gas/. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((en)) Jarman, Brett (5. 8. 2009.). "Iranian CNG Revolution Continues – 1.5 Million NGVs and Growing". Auckland, New Zealand: NGV Global. http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  47. ((en)) Dow Jones Newswires (29. 7. 2010.). "Iran’s Push for Fuel Self-Sufficiency Drives NGV Growth". Auckland, New Zealand: NGV Global. http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  48. ((en)) Shana (15. 6. 2009.). "Iran Ranks 4th in Gas Pipeline Scope". Tehran: Shana.ir. http://www.shana.ir/142918-en.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  49. ((en)) GasAndOil (20. 8. 2009.). "Alexander's Gas & Oil Connections - Iran plans 40,000 km gas pipeline network by 2025". Limbach, Germany: GasAndOil.com. http://www.gasandoil.com/goc/company/cnm93321.htm. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  50. ((en)) UNESCO (2004.). "UNESCO Presentation". Google.com. http://www.science-arts.org%2Fsrc%2Fstory%2Fpresentations%2Fmarch02.ppt&rct=j&q=iran+ranks&ei=zXa2S5eII86-rAe1wJS3DQ&usg=AFQjCNGbRWkiazKicDwiiSHcCDe22YJuXQ. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  51. ((fa))((en)) Statistical Centre of Iran (2006.). 4.8. Agricultural Lands Area on Holdings with Irrigated Cropland by Ostan: 1382. Tehran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98547&S=TP. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  52. 52,0 52,1 ((fa))((en)) Statistical Centre of Iran (2006.). 4.6. Agricultural Lands Area on Holdings with Cropland by Size: 1382. Tehran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98545&S=TP. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  53. ((en)) UN (2005.). Table 9. Aricultural production index. New York City: United Nations. http://www.unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  54. ((fa))((en)) ITM (2009.). About ITM. Tabriz, Iran: Iran Tractor Manufacturing Company. http://www.itm.co.ir/ERP/ERP_Systems/Site/UserFiles/file/6081/en/01016081about-en1.aspx. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  55. Vidi:
    ((en)) Ecasb (5. 7. 2009.). "Iran's Industrial Growth over 10%". Tehran: Ecasb.com. http://www.ecasb.com/newsdetail-1182-en.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((en)) IRIB (4. 7. 2009.). "Minister: Iran’s industrial growth over 10 percent". Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://english.irib.ir/news/political/item/46112-minister-iran%E2%80%99s-industrial-growth-over-10-percent?tmpl=component&print=1. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  56. ((en)) All Business (1. 6. 2006.). "NPC Iran will be second largest commodity chemical producer in the world by 2015.". New York City: Dun & Bradstreet. http://www.allbusiness.com/finance-insurance/credit-intermediation-related-activities/4022282-1.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  57. ((en)) Iran International (2004.). "44% Boost in Polymer Production". Iran: Iran International Magazine. http://www.iraninternationalmagazine.com/issue_27/text/44%25%20boost.htm. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  58. 58,0 58,1 ((en)) PressTV (22. 8. 2010.). "Iran exports $637mn of cement". Tehran: PressTV. http://www.presstv.ir/detail/139606.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  59. ((en)) PressTV (27. 2. 2011.). "Iran's steel output to hit 20mn tons". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/167245.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
    ((en)) IRIB (27. 2. 2011.). "Minister: Iran's steel output to hit 20mn tons". Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://english.irib.ir/news/economy/item/71645-minister-irans-steel-output-to-hit-20mn-tons. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  60. 60,0 60,1 ((en)) IMIDRO (1. 2. 2010.). "Iran’s Steel Production Capacity to Hit 35 mt in 5 Years". Tehran: Iranian Mines and Mining Industries Development and Renovation Organization. http://news.imidro.org/en/magazines=no.30/categories=2/news=578/show.aspx. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  61. ((en)) Refractories (2010.). "Steel Production Capacity at 20 Mt". Germany: Refractories World Forum. http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  62. ((fa)) Islamic Republic of Iran News Network (2010.). "Zamjenik ministra nafte: Iran ima zalihe plina za sljedećih 80 godina". Teheran: IRINN.ir. http://www.irinn.ir/Default.aspx?TabId=15&nid=203213. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  63. ((en)) PressTV (11. 12. 2010.). "Iran daily gas production hits 600mcm". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/154919.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  64. ((en)) Ettela'at (17. 2. 2011.). "Iran oil reserves reach 150bn barrels". Tehran: Ettelaat.com. http://www.ettelaat.com/index2.asp?code=endisplay&fname=/ettelaat/etbupload/data/2010/10/10-12/2.htm&title=Iran%20oil%20reserves%20reach%20150bn%20barrels. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  65. 65,0 65,1 65,2 65,3 ((en)) Itoi, Ryuichi; Ehara, Sachio; Yousefi, Hossein; Noorollahi, Younes (2010.). "Geothermal Energy Development in Iran". Geothermal Training Programme. Tokyo, Japan: United Nations University. http://www.os.is/gogn/unu-gtp-sc/UNU-GTP-SC-06-52.pdf. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  66. ((en)) PressTV (6. 2. 2011.). "Iran's power generation hits 60,000 MW". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/163866.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  67. ((en)) PressTV (12. 3. 2010.). "Iran announces electricity distribution to villages". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/120666.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  68. 68,0 68,1 68,2 ((en)) PressTV (15. 12. 2010.). "Iran's electricity exports up by 6%". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/155670.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  69. ((en)) General News (19. 1. 2010.). "Iran Announces New Renewable Energy Facilities". Bucharest, Romania: Instalbiz.com. http://www.instalbiz.com/news/1-full-news-ir-iran-announces-new-renewable-energy-facilities_201.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  70. ((en)) PressTV (9. 11. 2007.). "World highest dam to be built in Iran". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/30415.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 
  71. ((en)) PressTV (21. 12. 2010.). "Iran produces 1bn liters gasoline". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/156488.html. pristupljeno 18. 3. 2011. 

LiteraturaUredi

Vanjske vezeUredi