Ioveta od Betanije
Ioveta (o. 1120 - iza 1178) bila je četvrta i najmlađa kćer jeruzalemskog kralja Balduina II i armenske princeze Morphije od Melitene.
Ioveta | |
---|---|
Princeza Jeruzalema Opatica Betanije
| |
Kuća | Kuća Rethel |
Otac | Balduin II od Jeruzalema |
Majka | Morphia od Melitene |
Rođen/a | o. 1120 |
Umro/la | iza 31. decembra 1178 |
Religija | rimokatoličanstvo |
Prvi put se spominje 1123. kada je Balduin bio zarobljen od muslimanskih Artukida. Balduin je pušten iz zarobljeništva u zamjenu za taoce, među kojima je bila i Ioveta. Otkupninu od 80.000 dinara je, pak, Baludin platio od plijena dobivenog u bitci kod Azaza 1125.
Dok su se njene starije sestre dobro udale, Ioveta je ušla u samostan sv. Ane u Jeruzalemu. Godine 1143. je njena starija sestra Melisende podigla samostan u gradu Betanija gdje je 1144. Ioveta postala prva opatica. Bio joj je, između ostalog, povjeren odgoj njene pranećake Sibile. Godine 1161. je bila uz Melisendinu samrtnu postelju. Nakon toga je nestala iz historijskih zapisa. Pretpostavlja se da je umrla prije 1178. kada se spominje njena nasljednica na mjestu opatice Betanije.
Izvori
uredi- William of Tyre, A History of Deeds Done Beyond the Sea. E. A. Babcock and A. C. Krey, trans. Columbia University Press, 1943.
- Steven Runciman, A History of the Crusades, vol. II: The Kingdom of Jerusalem. Cambridge University Press, 1952.