Rat u Dagestanu

(Preusmjereno sa stranice Invazija Dagestana)

Rat u Dagestanu ili Invazija Dagestana odnosi se na 43-dnevni sukob koji je trajao od 2.8. do 14.9. 1999. između islamskih militanata koji su htjeli proglasiti islamsku državu u dijelovima Dagestana s jedne strane i ruskih i dagestanskih federalnih snaga s druge strane.

Rat u Dagestanu
Segment Rusko-čečenski sukob i Drugi čečenski rat

karta Čečenije i Dagestana
Datum 2. VIII - 14. IX 1999.
Lokacija Dagestan, sjeverni Kavkaz
Ishod ruska pobjeda, drugi čečenski rat
  • islamski militanti su preuzeli 12 planinskih sela u oblasti Cumadi i Botlik
  • ruske federalne snage vratile kontrolu nad tim selima i odbacili militante u Čečeniju
Sukobljene strane
Islamski džamat Dagestana  Ruska Federacija
Komandanti i vođe
Šamil Basajev
Ibn al-Katab
Viktor Kazancev
Said Amirov
Snage
~2.000-10.000 ~17.000
Žrtve i gubici
1.500-2.000 poginulih 275 poginulih, 937 ranjenih[1]

Početkom 1998., vahabističke skupine su proglasile nezavisnu islamsku republiku na području zapadnog Dagestana, a oružje i municija im je počela stizati iz susjedne Čečenije radi "oslobođenja Dagestana". [2] Čečenski i dagestanski vahabisti su se ujedinili, a u 4. mjesecu 1999., Bagaudin Magomedov, "Emir islamskog džemata Dagestana", je pozvao na džihad i "oslobođenje Dagestana i Kavkaza od ruskog kolonijalnog obruča".[3] 7.8. 1999., oko 2.000[4] čečenskih boraca, koje je vodio Šamil Basajev, je prešlo u susjedni Dagestan kako bi dali potporu islamskim radikalima koji su također tražili nezavisnost od Rusije.[5] Ovi borci, zvani Islamska Međunarodna Brigada (IMB), su također pozivali sve muslimane da se ujedine protiv Rusije u svetom ratu. Međutim, Dagestanci im nisu bili blagonakloni jer su smatrali da je ta invazija zapravo oblik "čečenskih teritorijalnih pretenzija" na Dagestan, dok su Čečeni smatrali da su Dagestanci "izdajice" jer im se nisu pridružili u borbi za zajedničku neovisnost od Rusije.[6] Kao odgovor, ruske snage su pokrenule vojnu operaciju u kojoj su nakon nekoliko tjedana teških borbi protjerali pobunjenike natrag u Čečeniju.[4] Ruska strana je imala 275 poginula vojnika, te 937 ranjenih.[1] Oko 20.000 osoba je raseljeno, iako ih se većina vratila nakon završetka sukoba.[1]

Ovaj sukob se katkad navodi kao jedan od okidača za drugi čečenski rat. Uz to, postoje i teorije da je Boris Berezovski financirao invaziju Dagestana te iskoristio veze sa tajnim službama kako bi organizirao otmicu ruskih dužnosnika, među kojima je bio i general Genadij Špigun, na aerodromu u Groznom, što bi poslužilo kao "samo-nanesena kriza" i dovela do novog rusko-čečenskog rata.[7]

Izvori

uredi

Literatura

uredi