Internacionalni park La Amistad

Internacionalni park La Amistad (španjolski: Parque Internacional La Amistad) prostire se na površini od 570,045 hektara na granici Kostarike i Paname (od tog 221,000 ha u Panami).[1]

Internacionalni park La Amistad
Svjetska baštinaUNESCO
 Kostarika,  Panama
Koordinate: 9°24′25.5″N82°56′19.7″W
Registriran:1983. (7. zasjedanje)
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:vii, viii, ix, x
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO
Karta
Internacionalni park La Amistad na mapi Paname
Internacionalni park La Amistad
Internacionalni park La Amistad
Lokacija parka

Park je 1983. uvršten na UNESCO-vu Lista svjetske baštine u Americi.[1]

Karakteristike uredi

Park se prostire po panamskim provincijama Bocas del Toro i Chiriqui i po kostarikanskim provincijama; San José, Cartago, Limón i Puntarenas.[1]

To je mjesto u kom su glečeri iz kvartara svojim djelovanjem omogućili križanje flore i faune Sjeverne i Južne Amerike. Tropske kišne šume prekrivaju najveći dio parka.[1]

Park se najvećim dijelom prostire po najvišem i gotovo netaknutom nevulkanskom planinskom masivu Centralne Amerike - Masivu Talamanca. U njemu se nalazi jedan od glavnih preostalih pojasa prirodne šume u Centralnoj Americi, koji je karakterističan po bogatstvu visinskih razlika i varijacija. Od pojasa nizinskih tropskih prašuma, do zona hrastovih i planinskih šuma.[1]

U parku ima mnogo vrhova viših od 3000 metara nadmorske visine i to sa obadvje strane granice. Tu se nalazi najviši vrh Kostarike i Centralne Amerike Cerro Chirripó (3,819 m.[1]

Taj spekatakularni i surov planinski pejzaž krije izuzetnu biološku i kulturnu raznolikost. Paleolitska arheološka nalazišta dokazuju da ljudi žive u Masivu Talamanca već nekoliko vijekova. Unutar parka i oko njega žive četiri grupe domorodačkih indijanaca.[1]

Velika bioraznolikost od mikroklime do nadmorske visine, rezultirala je impresivnim spektrom ekosistema i brojnim endemima. Važna karakteristika parka su planinske močvare i alpske tundre sa rijetkim alpskim travnjacima u tropima.[1]

Dugotrajna izolacija tog planinskog otoka u tropima rezultirala je razvojem brojnih ednemskih i vrlo specifičnih vrsta. Dokumentirano je oko 10,000 vrsta cvijeća. Puno velikih sisavaca u tom kraju imaju brojnu populaciju, dokumentirano je 215 vrsta sisavaca, oko 600 vrsta ptica, 250 vrsta gmazova i vodozemaca, kao i 115 vrsta slatkovodnih riba.[1]

Izvori uredi

Vanjske veze uredi