Inauguralne igre Flavijevskog amfiteatra

Inauguralne igre Flavijevskog amfiteatra su održane u Rimu 80. godine po naređenju tadašnjeg cara Tita koji je njima formalno nastojao proslaviti dovršetak izgradnje Koloseuma, koji je tada nosio formalni naziv Flavijevski amfiteatar (latinski: Amphitheatrum Flavium). Izgradnju velikog amfiteatra je godine 70. započeo bivši car i Titov otac Vespazijan, a Tit ju je dovršio nedugo nakon očeve smrti 79. Nekoliko prvih mjeseci Titove vladavine je zabilježio niz katastrofa - erupcija Vezuva koja je zbrisala Pompeje i još nekoliko gradova, veliki požar koji je opustošio sam grad Rim zajedno sa nekim od najvažnijih hramova te epidemija kuge koju su tadašnji antički izvori opisali kao "najgoru u dotadašnjoj historiji". Tit je nakon toga svečano inaugurirao novu građevinu i organizirao igre koje su trajale čak stotinu dana, čime je najvjerojatnije nastojao steći kako naklonost svojih demoraliziranih podanika, tako i bogova.

O sadržaju samih igara ima vrlo malo ili nikakvih podataka, te se o njima može tek špekulirati na osnovu rekonstrukcija odnosno opisa kasnijih događaja. Vjeruje se da su imale uobičajeni format - ujutro su se održavale predstave sa divljim zvijerima, oko podneva vršila pogubljenja osuđenika, a popodne održavale gladijatorske borbe. Predstave sa životinjama su, pak, uključivale prikaz nekih od egzotičnih životinja s područja tadašnjeg Carstva, a životinje su korištene i za pogubljenja, pri čemu su ona nastojala na groteskan način rekonstruirati priče iz grčke mitologije. Igre su također sadržavale i naumahije, spektakularne rekonstrukcije pomorskih bitaka, ali se historičari dan-danas spore jesu li one održavane u samom Koloseumu - koju je za tu svrhu morao biti ispunjen vodom - ili u nekom obližnjem jezeru i bazenu.

O samim igrama kao izvori služe knjige historičara Svetonija i Kasija Diona, te epigrami pjesnika Marcijala. Potonji su pružili jedini opis pojedinačne gladijatorske borbe koji se sačuvao iz antičkog vremena, odnosno borbe između gladijatora Vera i Priska koji su na kraju, odlukom cara Tita, obojica proglašeni pobjednicima, odnosno nagrađeni slobodom.

Ta borba, kao i kontekst igara, su rekonstruirane u BBC-jevoj igrano-dokumentarni film|igrano-dokumentarnoj emisiji Colosseum: Roman Arena of Death.

Literatura uredi