Il Gattopardo (sh. Gepard) je roman italijanskog književnika Giuseppea Tomasija di Lampeduse objavljen 1958. godine, a koji se smatra jednim od najvažnijih djela italijanske književnosti 20. vijeka.

Il Gattopardo
originalno italijansko izdanje
Autor(i)Giuseppe Tomasi di Lampedusa
Država Italija
Jezikitalijanski
Žanr(ovi)roman
IzdavačCasa editrice Feltrinelli
Datum izdanja1958
Vrsta medijaštampa (tvrdi uvez, meki uvez)
Stranica330
ISBNISBN 0-679-73121-0 (Pantheon edition)
OCLC broj312310

Radnja je smještena na Siciliju u doba Risorgimenta 1860. godine te prikazuje kako je pohod Garibaldijevih crvenokošuljaša oborio dotadašnji režim Kraljevine Dviju Sicilija i utro put njenom pripajanju ujedinjenoj Italiji te izazvao dramatične političke, ekonomske i socijalne promjene. Protagonist romana je Fabrizio Cabrera, princ od Saline, plemić i pripadnik aristokracije koja je generacijama dominirala političkim životom otoka i koji svjedoči kako pripadnike njegove klase na tom mjestu mijenja "vulgarna" i pohlepna buržoazija.

Di Lampedusa je bio posljednji izdanak porodice sicilijanskih prinčeva, a na pisanje romana - koji mu je bio jedini u životu - ga je velikim dijelom nagnala depresija od koje je patio nakon što mu je palača razorena u Drugom svjetskom ratu. Roman, za koga se smatra da je velikim dijelom bio inspiriran vlastitim iskustvima, je pisao nekoliko godina. Rukopis odbili ugledni izdavači Mondadori i Einaudi prije nego što je roman posthumno objavila izdavačka kuća Fertrinelli.

Il Gattopardo je nakon objavljivanja doživio žestoke kritike iz gotovo svih krugova tadašnjeg italijanskog političkog i kulturnog establishmenta. Desničari i konzervativci su bili nezadovoljni prikazom dekadencije plemstva, ali i katoličkog klera; liberalima se nije svidio u tadašnjoj Italiji "heretički" prikaz negativnih strana procesa ujedinjenja, a isto tako žestoke kritike je Il Gattopardo primio od strane komunista zbog ne-marksističkog, odnosno negativnog prikaza sicilijanske radničke klase i seljaka. Sa druge strane, roman se izuzetno dopao dijelu intelektualaca, a među prvima koji ga je pohvalio je bio ugledni engleski pisac E. M. Forster. Godine 1959. je dobio uglednu književnu nagradu Premio Strega. Sa vremenom je reputacija romana sve više i više rasla i danas se tome je pomogla i rečenica "Stvari se moraju mijenjati, ako želimo da ostanu iste", koje izgovara protagonistov nećak Tancredi, a koje su kasnije često korištene kao ironični opis stanja u modernoj Italiji.

Godine 1963. je prema romanu snimljen istoimeni film u režiji Luchina Viscontija.

Vanjske veze uredi