Otvori glavni meni

Vrijeme ikindija namazaUredi

Početak namaza se različito tumači u različitim islamskim pravcima. Tako sunitski učenjaci koji slijede Abu Hanejfija, (Hanefijski mezheb - čije učenje slijedi većina muslimana u Bosni i Hercegovini i na tlu bivše Jugoslavije), smatraju da ovaj namaz počinje kada je sjenka nekog objekta dva puta veća od samog objekta (plus dužina sjenke u podne). Za ostale sunitske muslimane ikindija počinje kad je sjenka objekta jednaka njegovoj dužini (plus dužina sjenke u podne). Šiitski učenjaci smatraju da je vrijeme klanjanja podne namaza nakon što sunce pređe polovinu neba, pa sve do zalaska sunca, i spajaju ovaj namaz sa ikindija namazom.

Ovaj namaz traje do početka zalaska sunca. U vrijeme kada sunce zalazi zabranjeno je klanjati bilo kakav namaz. U slučaju da je vjernik propustio klanjati ovaj namaz u propisanom vremenu, ima mogućnost isti naklanjati (tzv. kazaa).

Način obavljanja ikindija namazaUredi

Kao i svi namazi, i ovaj se obavlja na način na koji ga je obavljao Poslanik Muhammed. Obavezni (farz) namaz je 4 rekijata, no moguće je prije toga klanjati 4 rekijata dobrovoljnog (sunnet) namaza. Neki islamski pravci kao npr. Salafije smatraju da nema opravdanog dokaza o postojanju sunnet namaza u hadisu (pouci Poslanika Muhammeda a.s.) prije ikindije, pa isti ne upražnjavaju u svojoj vjerskoj praksi.

Prije početkaUredi

Prije početka namaza, vjernik je dužan obaviti obredno pranje (tzv. abdest), zatim odlučiti zanijjetiti u srcu ili riječima, te okrenuti se prema Kibli. Muškarci su dužni proučiti i Ikamet.

Početak namazaUredi

Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kada vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi Allahu ekber. Jedan dio muslimanske uleme (učenjaka) smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarcu i ženi nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva uključujući i njih.

RekijatiUredi

Rekijat obuhvata nekoliko radnji, a to su: stajanje (kijam), pregibanje (ruku') i dva puta spuštanje na tlo (sedžda) sa pauzom.

Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj sa povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu ruku stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme gdje jedan dio smatra da žene trebaju da drže ruke povezane na prsima a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče tzv. Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekijatu. Nakon toga, obavezno je reći: "Utječem se Bogu od prokletog šejtana (đavola)" (ar. trans. "Eūzu billāhi mineššejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekijatu. Dalje se kaže "U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm"), pa se uči prva sura iz Kur'ana - Fatiha, i nastavlja sa bar tri ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Ovo se obavlja na prva dva stajanja. S obzirom da ikindija namaz ima četiri rekijata, to postoji četiri stajanja. Na druga dva stajanja vjernik uči samo "U ime Boga, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog i Samilosnog" (ar. trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm") i prvu suru iz Kur'ana - Fatihu.

Vjernik, zatim, uz izgovor tekbira vrši pregibanje svoga tijela u oblik ćirilićnog slova G, odupirući se rukama o koljena i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, tako čineći ruku'. Sa ruku'a se vjernik vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Bog onoga koji Ga hvali" (ar. trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju neka je Tebi hvala" (ar. trans. "Rabbenā we lekel-hamd").

Uz izgovor tekbira, vjernik se, zatim, spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda je, kako je opisao Muhammed a.s. sa 7 tačaka koje dodiruju tlo: čelo, nos, dva dlana, dva koljena i dvije noge. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Bogu, i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite molitve (dove). U jednom rekijatu postoje dvije sedžde sa pauzom između njih u sjedećem položaju.

Sa učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekijat. Sa završetkom prvog rekijata, ustaje se na drugi. Nakon završetka svaka dva rekijata dolazi sjedenje.

SjedenjeUredi

Ikindija namaz ima dva sjedenja. Na prvom sjedenju vjernik uči Ettehijjatu u kojem se izgovara šehadet, nakon čega ustaje uz tekbir na treći rekijat. Na drugom sjedenju, vjernik također uči Ettehijjatu, a zatim donosi salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od namaskih dova čime završava drugo sjedenje.

Kraj namazaUredi

Svaki namaz, pa i ikindija namaz završava predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu pa izgovori "Esselāmu 'alejkum we rahmetullāhi", a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori to isto.

Također pogledajteUredi

Eksterni linkoviUredi