Ibrahim Muteferika

Ibrahim Muteferika (Kaloşvar, 1674 – Istanbul, 1745) bio je osmanski polihistor, štampar, izdavač knjiga, astronom, diplomata, ekonomista, geograf, istoričar, sociolog i teolog. Osnovao je 1729. godine prvu štampariju sa arapskim slovima u Istanbulu.

Ibrahim Muteferika
Biografske informacije
Rođenje	1674 Kaloşvar
Smrt	1745 Istanbul
Opus
Jezik	turski
Potpis

Životopis

Rođen je u Kaloşvaru, tj. u Kluž-Napoci u današnoj Rumuniji. Bio je Mađar koji je prešao na islam mada je nam njegovo mađarsko ime nepoznato. U mladosti je stupio u službu osmanske diplomatije, koja se razvija tokom vladavine sultana Ahmeda i velikog vezira Ibrahim-paše Damada u tzv. periodu lala.
U mladosti je stupio u osmanske diplomatske službe. Sudjelovao je aktivno u promicanju osmansko-francuskog saveza (1737–1739) protiv Habsburga i Rusije. Bio je cijenjen zbog svoje uloge u osmansko-švedskoj akciji protiv Rusije Petra Velikog u Velikom sjevernom ratu.

Tijekom svojih službi kao diplomata poznato je da se sprijateljio s mnogim utjecajnim ličnostima, uključujući Osmana-ağe Temišvarskog, kolegu diplomatu transilvanijskog podrijetla i bivšeg ratnog zarobljenika zatočenog u Austriji, koji će mu pružiti podršku u njegovim djelatnostima. Za vrijeme svoje diplomatske službe prikupljao brojne knjige koje su mu pomogle razumjeti tekuću renesansu, pojavu protestantskih pokreta u Europi i uspon moćnih kolonijalnih carstava u Europi.

„Zašto su kršćanski narodi, koji su u prošlosti bili tako slabi u odnosu na muslimanske, počeli modernizirati tolikim zemljama u moderno doba, pa čak i pobijediti slavne osmanske vojske? (...) Zato što imaju zakone i pravila izmišljena prema razumu.“

(Ibrahim Müteferrika, 1731)

„Moj Sultane, državama se više ne upravlja prema pravilima religije i tradicije, već prema načelima razuma i znanosti.“

(odgovor sultanu po pitanju zašto se tako često osmanska vojska povlači sa bojišta, 1731)

Karta Indonezije koju je izdao Ibrahim Muteferika.

Doba tulipana na početku 18. stoljeća bilo je razdoblje kada je Osmansko carstvo otkrilo svoju tehničku i kulturnu zaostalost i otvorilo se prema obnovi. Muteferika je bio istovremeno i geograf, astronom i filozof. Sultan mu je dozvolio da objavljuje nevjerske knjige, nakon izveštaja o efikasnosti novog sistema iz 1726. godine. Tako je Muteferika otvorio prvu štampariju na arapskim slovima u Istanbulu. Prvu knjigu je objavio 1729. godine a do 1743. godine izdao je 17 radova u 23 toma. Od svakog izdanja je izašlo između 500 i 1000 primeraka. Njegove knjige poznate su kao »turske inkunabule«. Prva koju je objavio je Vankulu Lügati, arapsko-turski rječnik u 2 toma. U svom izdanju Cihannüma (»Zrcalo svijeta«, geografski atlas Katipa Čelebije), je dodao komentar koji raspravlja o astronomskoj teoriji heliocentrizma, tako da se Muteferika smatra jednim od prvih ljudi koji su upoznali turske čitaoce sa heliocentričnim sustavom.
Njegova štamparska djelatnost je prekinuta 1742. godine.
Muteferika je umro u Istanbulu 1745.

Djela

U svojoj tiskari Müteferrika je objavio ukupno 17 knjiga:

• Kitab-ı Lügat-ı Vankulu (1729), tursko-arapski riječnik;
• Tuhfet-ül Kibar fi Esfar el-Bihar (1729);
• Tarih-i Seyyah (1729);
• Tarih-i Hind-i Garbi (1730);
• Tarih-i Timur Gürgan (1730);
• Tarih-I Mısr-i Kadim ve Mısr-i Cedid (1730), povijest Egipta;
• Gülşen-i Hülefa (1730);
• Grammaire Turque (1730), gramatika turskog jezika na francuskom;
• Usul el-Hikem fi Nizam el-Ümem (1732);
• Fiyuzat-ı Mıknatısiye (1732);
• Cihan-nüma (1732) Katip Çelebije;
• Takvim el-Tevarih (1733), tj. povijest Turaka;
• Kitab-ı Tarih-i Naima (1734), tj. povijest rumelijskih krajeva i naroda;
• Tarih-i Raşid, 3 cilt halinde (1735), turska povijest po Mehmedu Raşidu;
• Tarih-i Çelebizade (1741), život Çelebizade İsmaila Asima (1685?-1759);
• Ahval-i Gazavat der Diyar-ı Bosna (1741) doslovce: Okolnosti osvajanja zemlje Bosne;
• Kitab-ı Lisan el-Acem el Müsemma bi-Ferheng-i Şuuri (1742).