Otvori glavni meni
Neolitske kulture na Balkanu

Hvarsko-lisičićka kultura je kulturna grupa iz vremena mlađeg neolita, u periodu 2400-2000. godine, nastala na području istočnog Jadrana. Ime je dobila po dva najznačajnija nalazišta, Grapčeva špilja na Hvaru i Lisičiči kod Konjica. Dvojni naziv se koristi da bi se naznačile dvije zone ove civilizacije, sa nekim međusobnim razlikama. Nalazičte u Lisi‚ićima je potopljeno Jablaničkim jezerom

Naselje u Lisičićima bilo je na otvorenom prostoru, što je još jedna potvrda kontinentalnog uticaja sa prostora Butmirske kulture. Naselje je ovalnog tipa od zemunica, sa ovalnim ognjištem u sredini, popločano oblutcima. Jedna od zemunica bila je spremište hrane, a jedna je služila za kulturne potrebe. Zajednička je i jama za pečenje gline. Postojalo je i nekoliko manjih, „individualnih“ ognjišta. Kasnije su građene nadzemne četvorougaone kuće.


Nalazište u Lisičićima je bogato kamenim i koštanim oruđem (šila, igle, harpuni, glačala) i oružjem (sjekire, čekići, bodeži, mlatovi, strelice sa trnom). To je posljedica kontinentalnog uticaja na neolit jadransko-mediteranskog neolita. Nalazišta na Hvaru nisu bogata oruđem i oružjem.[1]

Način životaUredi

Po arheološkim ostacima i nalazima u Lisičićima, neolitski stanovnici su ovdje došli sa šireg prostora Mediterana, i nastavili živjeti pod kontinentalnim uticajem. Bavili su se zemljoradnjom i stočarstvom. Po velikom broju životinjskih kostiju, lov je ipak ostao najvažnije zanimanje i osnovni izvor hrane. Arheološki nalazi potvrđuju dodire između pojedinih neolitskih grupa, Bilo je to vrijeme zatvorene rodovske organizacije, sa mirnim životom u zatvorenim seoskim naseljima bez ratnih sukoba, gotovo pacifistički mirni način života. O tome potvrdu daju iskopine, jer nigdje nije utvrđeno spaljivanje naselja od nekog osvajača (da je bilo takvih sukoba u slojevima zemlje bi se sigurno našlo tragova tih pojava, kao npr. ugljena, pepela i sl.). Svaka je grupa živjela mirnim životom baveći se sticanjem dobara za svakodnevni život kontaktirajući i razmjenjujući robe i iskustva, i takav miran razvoj je trajao sve do kraja III mil.p.n.e.

LiteraturaUredi

ReferenceUredi