Hrvatska Dubica
Hrvatska Dubica (do 1992. Dubica), naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, koja administrativno pripada Sisačko-moslavačkoj županiji.
| Hrvatska Dubica | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Matija Mikulić |
| Županija | Sisačko-moslavačka |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 2.341 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°11′N 16°48′E / 45.19°N 16.80°E |
| Površina | 131 km² |
  Hrvatska Dubica Hrvatska Dubica (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 44450 Hrvatska Dubica |
Koordinate: 45° 11′ 24" SGŠ, 16° 48′ 00" IGD
Geografija
urediHrvatska Dubica je općina na Baniji (Sisačko-moslavačka županija). Nalazi se na ljevoj obali rijeke Une nekoliko km prije ušća u rijeku Savu.
Na desnoj obali Une, u Bosni i Hercegovini, nalazi se grad Bosanska (Kozarska) Dubica.
Hrvatska Dubica ujedno se nalazi na važnoj geostrateškoj točki; na dodiru Zrinskog pobrđa, te vratima Pounja u prostranu posavsku nizinu, što je omogucilo izgradnju bitnog prometnog smjera iz središnje Hrvatske prema sjeverozapadnoj Bosni.
Stanovništvo
urediPo posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Hrvatska Dubica imala je 2.341 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja:
- Baćin - 321
- Donji Cerovljani - 90
- Gornji Cerovljani - 142
- Hrvatska Dubica - 987
- Slabinja - 317
- Živaja - 484
Popis iz 2001. godine:
- broj stanovnika = 2.341
- (Hrvati): 91%
- (Srbi): 6%
- (Ostali): 3%
Uprava
urediNačelnik općine Hrvatska Dubica je Matija Mikulić. Zamjenik načelnika općine Hrvatska Dubica je Juraj Abaza. Članovi općinskog poglavarstva su: Matija Krznar, Ankica Koturović i Mato Knežević
Historija
urediDubica se prvi put spominje 1239. godine, kao naselje na desnoj obali Une. Vjeruje se da je ime dobila po dubovima (hrastovima). Njome je do svog ukinuća 1312. gospodario templarski red. Godine 1461. Dubicu prvi put napadaju Turci.
Iako je hrvatski ban Petar Berislavić u bitci kod Dubice 18.8. 1513. izvojevao pobjedu na Turcima, grad je 1538. potpao pod Turke i postao njihovo važno uporište u prodoru na zapad.
Za vrijeme Velikog bečkog rata hrvatske snage pod banom Nikolom Erdodyjem su osvojile Dubicu 1687. godine, ali je Karlovačkim mirom vraćena Turskoj 1699. Pod austrijsku vlast je pala 1717. godine, ali su Austrijanci s desne obale otjerani 1738. godine.
Tada je na lijevoj obali sagrađeno naselje koje je dobilo ime Hrvatska Dubica, dok se ostatak Dubice počeo nazivati Bosanska Dubica. Na području Hrvatske i Bosanske Dubice se između 1788. i 1791. vodio posljednji veći oružani sukob između Austrijskog i Otomanskog Carstva, među narodom poznat kao Dubički rat.
Hrvatska Dubica je otada dijelila političku sudbinu Hrvatske. Godine 1918. je ušla u sastav Kraljevine SHS, a od 1941. do 1945. bila pod kontrolom NDH. Od 1945. do 1991. bila je dio Socijalističke Republike Hrvatske u sastavu SFRJ.
Za vrijeme raspada SFRJ, područje Hrvatske Dubice je postalo poprište rata između hrvatskih i snaga pobunjene srpske manjine. Hrvatska Dubica, s većinski hrvatskim stanovništvom, pala je pod nadzor krajinskih snaga 13.9. 1991.
Krajinske snage su mjesec dana kasnije, 21.10. 1991. počinile masakr nad nekoliko desetaka stanovnika hrvatske nacionalnosti. Hrvatska Dubica je pod nadzor hrvatskih snaga došla 4.8. 1995. za vrijeme Operacije Oluja.
Gospodarstvo
urediZnameniti ljudi
uredi- Ivo Kozarčanin (1911-1941.), književnik
- Vinko Sabljar, verhovni nadzornik c.k. financijske straže
Spomenici i znamenitosti
urediNa području općine Hrvatska Dubica pronađena su 4 miljokaza i to 3 u Baćinu, a jedan u samoj Hrvatskoj Dubici. Miljokazi se nalaze u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Obrazovanje
urediU Hrvatskoj Dubici djeluje Osnovna škola "Ivo Kozarčanin".
Kultura
urediU Hrvatskoj Dubici djeluje Kulturno umjetničko društvo "Jeka" - Hrvatska Dubica.
U Hrvatskoj Dubici održava se svake godine smotra folklora 05.08./na dan oslobođenja od srpskog agresora/ pod nazivom "Dubički susreti".
Sport
urediU Hrvatskoj Dubici djeluju sljedeća sportska društva:
