Za ostala značenja, vidi Hrom (razvrstavanje).
V - Cr - Mn
 
Cr
Mo  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol,atomski broj Hrom, Cr, 24
Pripadnost skupu prelaznih metala
grupa, perioda VIB, 5
gustina, tvrdoća 7140 kg/m3, 8,5
Boja srebrnoplava
Osobine atoma
atomska masa 51,9961 u
atomski radijus 140 (166) pm
kovalentni radijus 127 pm
van der Valsov radijus bd
elektronska konfiguracija [Ar]3d54s1
e- na energetskim nivoima 2, 8, 13, 1
oksidacioni brojevi 6, 3, 2
Osobine oksida jako kiseli
kristalna struktura regularna prostorno
centrirana
fizičke osobine
agregatno stanje čvrsto
temperatura topljenja 2130 K
(1857 °C)
temperatura ključanja 2945 K
(2672 °C)
molska zapremina 7,23×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 344,3 kJ/mol
toplota topljenja 16,9 kJ/mol
pritisak zasićene pare 990 Pa (2130 K)
brzina zvuka 5940 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 1,66 (Pauling)
1,56 (Alred)
specifična toplota 450 J/(kg*K)
specifična provodljivost 7,74×106 S/m
toplotna provodljivost 93,7 W/(m*K)
I energija jonizacije 652,9 kJ/mol
II energija jonizacije 1590,6 kJ/mol
III energija jonizacije 2987 kJ/mol
IV energija jonizacije 4743 kJ/mol
V energija jonizacije 6702 kJ/mol
VI energija jonizacije 8744,9 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
50Cr 4,35% > 1,8×1017 z.e.   50V
51Cr (veš.) 27,7025 dana z.e. 0,753 51V
52Cr 83,789% stabilni izotor sa 28 neutrona
53Cr 9,501% stabilni izotor sa 29 neutrona
54Cr 2,365% stabilni izotor sa 30 neutrona
tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.

Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona

Hrom ili krom (Cr, latinski chromium) je metal. Elektronska konfiguracija njegovog atoma određuje njegovu pripadnost VIB grupi. Poseduje 13 izotopa čije se atomske mase nalaze između 45-57. Izotopi 50, 52, 53 i 54 su postojani.

Otkriven je 1797. godine od strane N.L. Vauqellina (Louis Nicolas Vauquelin).

Zastupljenoist uredi

Hrom je zastupljen u zemljinoj kori u količini od oko 102 ppm. (eng. parts per million), uglavnom u obliku minerala hromita.

Namirnice najbogatije hromom su pekarski kvasac, kukuruz, kuvana junetina, jabuka, crnihleb, ovsane pahulje.

Osobine uredi

Metalni hrom je sjajnobeo metal veoma otporan na koroziju. Koristi se kao spoljašnji sloj koji pokriva čelične elemente, popravljajuči njihov izgled i štiteći ih od korozije. Hrom je sastojak nerđajućih čelika.

Hrom je najmanje rastvoran od svih metala. Iako ima negativni standardni redoks-potencijal na površini hroma stvara se pasivno stanje, te se ne rastvara u azotnoj kiselini, ni u carskoj vodi, dok se u razblaženoj hladnoj hlorovodoničnoj i sumpornoj kiselini rastvara, a rastvaranje u vrućim kiselinama prestaje.Hrom ništa ne valja.

Jedinjenja uredi

Najvažnija ruda hroma je hromit FeCr2O4 poznato kao hromit. Ovo jedinjenje se koristi kao aktivan sloj na magnetnim trakama. Redukcijom hromita koksom nastaje ferhrom (Fe + 2Cr)l koji se u metalurgiji koristi za dobijanje drugih legura koje sadrže hrom.

Rastvori soli Cr(III) i Cr(VI) poseduju veoma intenzivne boje (zelenu i narandžastu) što se koristi u fotohemiji.

Mešavina Na2Cr2O7 sa sumpornom kiselinom se koristi za pranje labaratorijskih stakala.

Oksid hroma(III) se koristi za bojenje.

Soli hroma(VI) su otrovne i izazivaju rak.

biološki značaj uredi

Hrom je sastojak mnogih enzima i spada u mikroelemente neophodne za život. Olakšava prelazak glukoze iz krvi u ćelije. Smanjuje potrebe za insulinom. Smanjuje rizik od infarkta pošto spušta nivo holesterola u krvi.

Njegova dnevna upotreba bi trebalo da iznosi minimum 1 miligram dnevno. Nedostatak hroma može da izazove razvoj šećera kod odraslih osoba i bolesti transportnog sistema.