Homogram (enigmatika)

Homogram, tip mrežaste zagonetke (koja po vrsti može biti ispunjaljka, magični lik ili križaljka), za koju je karakteristično to da njena bijela polja nisu prazna, nego su u njih (obično abecednim redom) upisana sva slova rješenja, s tim da ta slova valja drugačije razmjestiti u priručno nacrtanu kopiju lika kako bi se dobilo rješenje koje odgovara opiscima. Homogrami u lingvistici označavaju riječi koje se jednako pišu, a različito znače pa riječ "homogram" neki jezikoslovci prevode riječju istopisnica, dok je Slavko Peleh homogram kao enigmatski termin ponašio nazivom istoslovčanica.

Dvadesetak homograma objavljeno je u zagrebačkim časopisima Pobratimu (desetak, 1891-1910), Ilustrovanom listu (dva, 1914) i Svijetu (pet, 1931-1935). Najstariji je vjerovatno onaj iz "Pobratima" broj 5 od 15. marta 1891. godine. Objavljivali su ih (u "Pobratimu") Hugo Bigler, Vatroslav Čidić, M. Kršpogačin, Ante Majer, Stjepan Rušec, Rudolf Sabljak, Milan Sachs, Ljudevit Salamon i (u "Ilustrovanom listu" i "Svijetu") Miroslav Vukelić Mesalov. Mesalovljev homogram iz "Ilustrovanog lista" od 4. aprila 1914. smatran je kod nas jedno vrijeme najstarijom hrvatskom, južnoslovenskom i evropskom križaljkom.

Sastavljača homograma Slavko Peleh u svom članku naziva homogramistom.

Izvori

• Slavko Peleh: Počeci križaljkotvorstva u Hrvatskoj, Bjelovar, 1971.
• Slavko Peleh: "Homogram ili istopisnica, Zagonetač (Čvor-razbibriga, 165), ..., 38, 2-3 - Bjelovar, 3. XI. 1973.
• Jovan Nedić: "Šta je homogram u enigmatici? : Istoslovčanica", Bravo-skandi, (II), 12, 5 - Beograd, (III. 1997)
• Jovan Nedić: "Enigmatska enciklopedija", Ot-vet, (I), 1, 2 - Svetozarevo, 1. X. 1995.
• Jovan Nedić: "Skandi-kviz", Skandi-feniks, ..., 189, 35 - Rijeka, 27. II. 2003.