Hawker Fury

(Preusmjereno sa stranice Hoker fjuri)

Hoker fjuri je bio dvokrilni lovac izrađen za RAF početkom tridesetih godina 20. veka. Prvobitno se zvao Hoker hornet i bio je konkurent lakom bombarderu Hoker hart.

Hoker fjuri

Hoker fjuri

Opšte
Namena Lovac
Posada 1
Proizvođač  Ujedinjeno Kraljevstvo Hoker (Hawker)

u  Kraljevina Jugoslavija
(Ikarus i Zmaj)

Prvi let 25. marta 1931. god.
Početak proizvodnje 1932.
Dimenzije
Dužina 8,12 m
Razmah krila 9,14 m
Visina 3.6 m
Površina krila 23,2 m²
Masa
Prazan 1.240 kg
Normalna poletna 1.637 kg
Pogon
Klipno-elisni motor Rols-Rojs Kestrel IIS
Snaga 386 kW
Performanse
Maks. brzina na H=0 360 km/h
Taktički radijus kretanja 435 km
Plafon leta 8.990 m
Brzina penjanja 792 m/min

Projektovanje i razvoj uredi

Hoker fjuri je bio dvokrilni jednomotorni lovac razvijen na bazi prototipa lovca Hoker F 20/27 sa radijalnim motorom, kome je motor zamenjen linijski vodom hlađenim motorim Rols Rois Kestrel. Avion je bio potpuno metalne konstrukcije čiji su elementi konstrukcije bili spojeni zakivcima. Gornje krilo, koje je bilo veće od donjeg bilo je jako istureno unapred. Krilca za upravljanje je imao samo na gornjim krilima. Imao je fiksni stajni trap sa uljanim amortizerima i kočnice na točkovima. Bio je naoružan sa 2 mitraljeza Vikers Mk IV kalibra 7,7 mm, i mogao je da nosi lake bombe na nosačima ispod krila.

Fjuri je bio prvi lovac u operativnoj upotrebi u RAF koji je mogao da postigne brzine veće od 200 milja na sat (320 km/h) u horizontalnom letu. Imao je veoma osetljive komande zahvaljujući kojima je imao izvanredne aktobatske sposobnosti. Delimično je projektovan za presretanje brzih neprijateljskih bombardera zbog čega je za ono vreme imao izuzetno veliku brzinu penjanja.

Proizvođen je u dve verzije. Prva verzija Fjuri I poletela je 25. marta 1931. godine i njome je kasnije iste godine bila opremljena 43. lovačka eskadrila. Fjuri II je predstavljao usavršenu verziju koja je imala povećanu snagu motora za 20 %, veću maksimalnu brzinu i veću brzinu penjanja. Uveden je u naoružanje tokom 1936-37 godine.

1935. godine su po narudžbini proizvedena i tri modela u tzv. Španskoj varijanti koja su učestvovala u Španskom građanskom ratu na obe strane. Ova verzija imala je pojednostavljen stajni trap i mogla je da postigne maksimalnu brzinu od 389 km/h.

Do 1939. godine. Fjuri je zamenjen u naoružanju eskadrila RAF-a novim modelima aviona kao što su Gloster Gladijator i Hoker hariken. Međutim, još uvek je bio u upotrebi u nekim stranim vazduhoplovstvima početkom 1940. god.; Jugoslovenski Hoker fjuri učestovali su u borbama sa nemačkim vazduhoplovstvom tokom napada na Jugoslaviju u aprilu 1941. god.

Ukupno je proizvedeno 262 Hoker fjurija, od kojih je 22 aviona isporučeno Persiji, 3 Portugaliji, najmanje 30 Južnoj Africi i 30 Jugoslaviji dok su ostali avioni bili u naoružanju Britanskog ratnog vazdhoplovstva.

Hoker fjuri u naoružanju JKRV uredi

 
Motor Rolls-Royce Kestrel XVI ugrađen na avion Hoker fjuri

Neposredno pred nemački napad na Jugoslaviju, aprila 1941. godine avionima Hoker fjuri bio je naoružan Peti lovački puk iz sastava Treće vazduhoplovne mešovite brigade JKRV.

Peti lovački puk, pod komandom potpukovnika Leonida Bajdaka bio je sačinjen od 35 i 36. lovačke grupe od kojih je svaka bila naoružana sa po 15 dvokrilnih lovaca Hoker fjuri II. 35. lovačka grupa, u čijem sastavu su bile 109. i 110. lovačka eskadrila, nalazila se na aerodromu Kosančić u blizini Leskovca, dok je 36. lovačka grupa, sastavljena od 111. i 112. lovačke eskadrile, bila stacionirana na aerodromu Režanovačka Kosa u blizini Kumanova.

35. lovačka grupa je, zahvaljujući odličnom maskiranju aviona izbegla gubitke prilikom iznenadnog napada nemačkog vazduhoplovstva, 6. aprila izjutra na aerodrom Kosančić. Tokom narednih dana 35. lovačka grupa je izvršila nekoliko bezuspešnih presretanja nemačkih bombardera i lovaca zbog znatno manje maksimalne brzine lovaca Hoker fjuri. Bežeći pred neprijateljskim oklopnim kolonama, koje su brzo prodirale u dubinu teritorije 35. lovačka grupa je izvršila više preleta na druge aerodrome. Sedam preostalih Fjurija ove lovačke grupe koji su 13. aprila sleteli na aerodrom u Nikšiću zapalile su 15. aprila njihove posade na zemlji da ne bi pali neprijatelju u ruke.

Aerodrom Režanovačka Kosa, na kojem je bila stacionirana 36. lovačka grupa napadnut je 6. aprila, rano izjutra, od strane velike formacije nemačkih lovaca. Međutim, samo jedan lovac Hoker fjuri je uništen na zemlji. 111. lovačka eskadrila, koja je krenula na poletanje tokom napada, pretrpela je žestoke gubitke ali je omogućila 112. lovačkoj eskadrili da uzleti i da se suprotstavi neprijatelju. U neravnopravnoj borbi koja je usledila, Nemci su oborili 11 jugoslovenskih Hoker fjurija (uključujući i jedan koji je uništen tokom prinudnog sletanja). Jugoslovenski piloti oborili su pet nemačkih aviona, 3 Me-109 i 2 Me-110, od kojih su tri oborena namernim udarom u protivnički avion što je bio prvi ovakva slučaj zabeležen u Drugom svetskom ratu.

36. lovačka grupa je posle ovog napada ostala sa samo 2 operativna Hoker fjurija. Jedan Hoker fjuri izgubljen je tokom preleta na aerodrom 35. lovačke grupe, a drugi je uništen na zemlji u vazdušnom napadu 8. aprila, čime je 36. lovačka grupa prestala da postoji.

Italijanske snage su nakon kapitulacije Jugoslavije 17. aprila 1941. godine zarobile najmanje dva jugoslovenska Hoker fjurija koji su prebačeni u Italiju na ispitivanje.

Zemlje koje su koristile ovaj avion uredi

Povezano uredi

Literatura uredi

  • D. Lučić; Osnovi praktične aerodinamike sa opisima aeroplana, Biblioteka „Vazduhoplovnog Glasnika“, Novi Sad, 1936,
  • O. Petrović; Vojni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije (Deo II: 1931 – 1941.), Let 3/2004. Beograd, 2004.
  • V. Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941 - 1945, VIIVJ, Beograd, 2000.
  • D. Savić., A. Kolo.; Beg u Tursku, Let 3/2004. Beograd, 2004.
  • Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan; (2010) ((sh)). Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2. 

Spoljašnje veze uredi