Hidrotropizam

Hidrotropizam (grč. hydro = voda + tropis = usmjerenje, pravac) namjerna orijentacija organizma, koja uključuje okretanje ili vijugavog kao pozitivnog ili negativnog odgovora na stimulans, kao odgovor rasta biljke u pravcu gradijenta koncentracije tečne vode i/ili vodene pare. Čest primjer je raste biljnog korijena u vlažnom vazduhu i njegovo savijanje prema višoj razini relativne vlažnosti.[1]

Korijeni ukrasne biljke koje ispoljavaju hidrotropizam

Ova pojava je biološki značajna jer pomaže da se poveća efikasnost biljke u pripadajućem ekosistemu.[2][3]

Proces hidrotropizma pokreće korijenova kapa očitavanjem vode i slanje signala na korijensku zonu izduživanja. Teško ga je promatrati kod podzemnih korijenova, budući da nisu lako vidljivi, a korijensi gravitropizam obično je utjecajniji od njegovog hidrotropizma. Voda lako kreće iz sadržajua u tlu, koje stalno mijenja količinu vode, tako da gradijent vlažnosti tla nije stabilan. Zato je proučavanje hidrotropizma pretežno obavljano u laboratorijama za korijenje koje je raslo u vlažnom zraku, prije nego li u zemljištu. Njegova ekološkog značenja u korijenu tla dosta su nejasna jer je tako malo hidrotropnih istraživanja bavilo korjenovima raslim u tlu. Novija identifikacija mutiranim biljka može pomoći da se objasne njegova uloga u prirodi.[4]Hidrotropizam može imati značaj za biljke koje se uzgajaju u prostoru gdje se može dopustiti korijenu da se orijentira u mikrogravitacijskom okruženju.[5]

MehanizamUredi

Ovaj proce u rastu korijena biljaka koordinira klasa biljnih hormona zvanih auksini. Auksini imaju ključnu ulogu u savijanju korijena prema vodi jer izazivaju pojavu da jedne strana korijena raste brže od drugih, što izaziva savijanje korijena.

Moguće zabludeUredi

  • To što je bolji rast korijena u vlažnim nego u suhim zonama tla obično nije rezultat hidrotropizma.[6] Hidrotropizam podrazumijeva da se korijen savija iz sušnije ka vlažnijoj zoni tla. Korjenima je potrebna voda pa rastu tako da njihovi ogranci i žilice mnogo više i češće rasti u vlažnijim od onih u suhljim tlima.
  • Korjenovi ne mogu osjetiti vodu unutra netaknute cijevi putem hidrotropizma pa ni razbiti cijev da dobiju vodu.
  • Korijenje putem hidrotropizma ne može osjetiti vodu na udaljenosti od nekoliko metara i rasti prema njoj. U najboljim slučajevima, hidrotropizam vjerojatno djeluje preko udaljenosti od nekoliko milimetara.

PovezanoUredi

ReferenceUredi

  1. condensed definitions, Webster's New Collegiate Dictionary
  2. Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  3. Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  4. Eapen D, Barroso ML, Campos ME, etal (February 2003). "A no hydrotropic response root mutant that responds positively to gravitropism in Arabidopsis". Plant Physiol. 131 (2): 536–546. DOI:10.1104/pp.011841. PMC 166830. PMID 12586878. http://www.plantphysiol.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=12586878. 
  5. Takahashi H, Brown CS, Dreschel TW, Scott TK (May 1992). "Hydrotropism in pea roots in a porous-tube water delivery system". HortScience 27 (5): 430–432. PMID 11537612. 
  6. Hershey DR (1992). "Is hydrotropism all wet?". Science Activities 29 (2): 20–24. 

LiteraturaUredi