Herentals je grad i općina od 28,194 stanovnika[1] na sjeveru Belgije u Provinciji Antwerpen.

Herentals
Centar grada - Grote Markt
Centar grada - Grote Markt
Centar grada - Grote Markt
Koordinate: 51°11′N 04°50′E / 51.183°N 4.833°E / 51.183; 4.833
država  Belgija
Regija Flandrija
Provincija Antwerpen
Arondisman Turnhout
Vlast
 - gradonačelnik Mien Van Olmen
Površina
 - Ukupna 48.60 km²[1]
Stanovništvo (2021.)
 - Grad 28,194[1]
 - Gustoća 580.1 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 2200[1]
Pozivni broj 014[1]
Karta
Herentals na mapi Belgije
Herentals
Herentals
Herentals na karti Belgije

Geografske karakteristike uredi

Herentals se nalazi udaljen 43 km istočno od Antwerpena, na spoju Kanala Bocholt-Herentals sa Albertovim kanalom.

Historija uredi

Herentals je prvi put dokumentiran 1150. kao selo oko crkve sv. Waldetrude, koje je vjerojatno bilo feud biskupije iz Monsa. Nešto sjevernije duž rijeke Nete u isto vrijeme izraslo je trgovište.[2]

Budući da su interesi ta dva naselja bili rivalski brabantski vojvoda Hendrika I dodjelio je Herentalsu 1209. gradska prava. Promocija Herentala u slobodni grad dala je novi impuls trgovištu na sjeveru, koje je još prije 1253. podiglo hospicij a nakon 1266. i beginaž.[2]

Herentals je svoj zenit imao u drugoj polovici 14. vijeka. Paralelno sa njegovim ekonomskim, rastao je i njegov politički značaj, tako da je Herentals 1356. postao prijestolnica Markgrofovije Antwerpen i punih pedeset godina zamijenio Antwerpen.[2] To je bilo vrijeme kad su izgrađeni samostani, bedemi, gradska vrata (Bovenpoort i Zandpoort) i palača tkalaca (15. vijek), koja je kasnije pretvorena u gradsku vijećnicu. Istovremeno je postao i snažan garnizon, što mu je donjelo brojne nevolje tokom 17. i 18. vijeka, pa je zapao u krizu.[2]

Herentals se tokom 19. vijeka ekonomski oporavio, nakon što su proradile dvije tvornice tekstila i željezara, a krajem vijeka i tvornica obuće. Ona je bila inicijator procvata Industrije kože i obuće koja je potrajala sve do izbijanja Drugoga svjetskog rata. Povoljan položaj grada utjecao je na to da je postao važno raskršće kanala i željezničkih pruga.[2]

Nakon rata se 1964. važna kompanija iz prehrambene industrije De Beukelaer - Parein preselila se iz Antwerpena u Herentals.[2]

Herentals je 1977. kooptirao susjedna naselja Noorderwijk i Morkhovenom, pa mu se broj stanovnika povećao od 18,000 na 25,000.[2] U novije vrijeme grad je podigao industrijsku zonu na površini od 220 hektara.[2]

Znamenitosti uredi

Najveća znamenitost nalazi se u centru grada, to je palača tkalačkog ceha, izgrađena početkom 15. vijeka. Ona je 1512. gotovo potpuno uništena u požaru, pa je 1534. rekonstruirana. Nakon tog je adaptirana u gradsku vijećnicu i više puta restaurirana, posljednji put 2010.[3]

Njen zvonik visok 35 metra sa Karijonom od 50 zvona teškim 4 tone, uvršten je 1998. na UNESCO-vu Listu evropske svjetske baštine kao lokalitet Zvonici u Francuskoj i Belgiji.[3]

Znamenitost je i beginaž osnovan još prije 1266., koji je srušen za Nizozemske revolucije. Nakon povratka španjolske vlasti u Herentals, magistrat je 1590. dopustio obnovu beginaža, koji radio do 1951. kad je umrla posljednja beginka.[4]

Pobratimski gradovi uredi

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Belgium, Antwerpen/ (engleski). City population. Pristupljeno 10.05. 2022. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Geschiedenis (nizozemski). Stad Herentals. Pristupljeno 10.05. 2022. 
  3. 3,0 3,1 Lakenhal (nizozemski). Stad Herentals. Pristupljeno 10.05. 2022. 
  4. Begijnhof Herentals (nizozemski). Stad Herentals. Pristupljeno 10.05. 2022. 
  5. Kunstcafé IJsselstein - Panta rhei (Alles stroomt) (nizozemski). Stad Herentals. Pristupljeno 10.05. 2022. [mrtav link]

Vanjske veze uredi