Henrik Pap
Henrik Pap (rođen: Henrik Khon) (Gyulafehérvár, Austro-Ugarska Monarhija, 25. 1. 1872 - Zagreb, 26. 6. 1923), jugoslavenski advokat, sudija Sreskog suda i Sudbenog stola u Novom Sadu, otac narodnog heroja Jugoslavije Pavle Pap Šilje.
| Henrik Pap | |
|---|---|
| Rođenje | Henrik Khon 25. 1. 1872. Gyulafehérvár, Austro-Ugarska Monarhija |
| Smrt | 26. 6. 1923. (dob: 51) Zagreb, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |
| Počivalište | Mirogoj, Zagreb |
| Prebivalište | Novi Sad, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
| Ostala imena | Henrik Papp |
| Etnicitet | Jevrej[1] |
| Državljanstvo | Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |
| Zanimanje | advokat, sudac |
| Suprug/a | Teodora (Marberger) Pap |
| Djeca | Kornel Pap Pavle Pap |
| Roditelji | Lazar Khon Hani (Fürst) Khon |
| Rodbina | Valerija Pap (snaja) |
Biografija uredi
Dr. Henrik Pap je rođen 25. 1. 1872 godine u transilvanijskom gradu Gyulafehérvár za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Rodom je iz jevrejske porodice Lazara i Hani Khon. U Budimpešti je završio pravne studije gdje je i 30. 9. 1899 godine stekao doktorat pravnih nauka. Prije doktorata, 1898, je promijenio svoje tipično jevrejsko prezime Khon u Pap (mađarski Papp). Ovaj Henrikov postupak se objašnjava položajem Jevreja u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji. Iako je jevrejska zajednica na teritoriju Ugarske bila veoma brojna, a od 1868 godine i pravno izjednačena s ostalim stanovništvom, Jevreji su ipak u svakodnevnom životu na razne načine osjećali posljedice starih predrasuda prema njima. To je naročito dolazilo do izražaja kada bi Jevrejin pokušao da dobije državnu službu. Henrik je 25. 10. 1904 u Budimpešti položio advokatski ispit. Ubrzo potom preselio se u banatsko selo Perlez gdje je otvorio advokatsku kancelariju. U Perelezu je ubrzo zasnovao porodicu. Sa svojom budućom suprugom Teodorom Marberger se upoznao u Novom Sadu, gdje je u to vrijeme postojala brojna i ekonomski veoma jaka jevrejska zajednica. Teodorin otac je bio imućni jevrejski trgovac Samuel Marberger iz Gornjeg Kovilja. Henrik je sa Teodorom u Perlezu 25. 3. 1907 godine potpisao bračni ugovor, a 7. 5. iste godine su sklopili građanski brak. Iz tog braka Henrik je dobio dvojicu sinova: Kornela i Pavla. Obojica su rođeni u Perlezu, Kornel 3. 11. 1909, a Pavle 9. 1. 1914 godine. Tijekom Prvog svjetskog rata Henrik je skoro tri godine proveo u Austro-ugarskoj vojsci. Od 29. 2. 1916 do decembra 1918 služio je u 29. puku i kod vojnog suda u ugarskom gradu Komoran kao vojni sudski prisednik (akcesist). Za svoje službovanje nije dobio nikakav vojni čin, niti odlikovanje. Kraj Prvog svjetskog rata i propast Austro-Ugarske Monarhije unijeli su značajnu promjenu u život Henrika Papa i njegove porodice. Henrik se sa porodicom ubrzo preselio u Novi Sad gdje je zbog nedostatka sudija i činovnika (mnogi od njih su se uspostavom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca preselili u Kraljevinu Mađarsku), kao iskusni pravnik, bez teškoća primljen za sudiju Sreskog suda u Novom Sadu. Na dužnost je stupio 11. 5. 1919 godine, kad je položio i zakletvu. Ubrzo zatim je prodao kuću u Perlezu i preselio se potpuno u Novi Sad. Henrik je ubrzo svojim radom skrenuo pažnju nadređenih na sebe, pa je 1923 postavljen za sudiju Sudbenog stola u Novom Sadu. I pored novog namještenja ostao je sudija Sreskog suda. Henrik novu dužnost praktično nije ni preuzeo, iako je to formalno bilo obavljeno. Svega nekoliko dana kasnije, 26. 6. 1923 godine, dr. Henrik Pap je umro u jednoj zagrebačkoj bolnici nakon neuspjele operacije. Iznenadna smrt teško je pogodila porodicu Henrika Papa. Njegova 35-godišnja udovica Teodora je sa dvojicom maloljetnih sinova ostala u teškom materijalnom stanju. 1924 godine Ministarstvo pravde Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca joj je dodijelilo Henrikovu mjesečnu penziju u iznosu od 279 YUD.[1]
Reference uredi
Literatura uredi
- Vojislav Milin, Pero Morača (1980). Istorija radničkog pokreta (zbornik radova): Pavle Pap - Šilja (1914-1941), Beograd: Institut za izučavanje radničkog pokreta.